Razgovor:Obrana Dubrovnika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Obrana Dubrovnika.
Rad na člancima


Bilo bi lijepo kad bi autor ovoga teksta znao nešto više ili pitao , jer nije sve istina .
— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.149.213 (razgovordoprinosi)

Ovo je slobodna enciklopedija. Ako znaš, uredi. Rosier 17:43, 9. travanj 2007. (CEST)

Članak je netačan. Ne samo što je netačan, nego svoju proizvoljnost pokušava sakriti navođenjem referenci. Nije korektno samo nalupati reference. Jer ih ponekad neko i prelista. Evo jedan primer: general Strugar nije osuđen na 13 do 15 godina, a članak čak ima i referencu za taj podatak! --90.177.68.200 02:12, 13. ožujak 2008. (CET)

Podaci o Pavlu Strugaru ispravljeni su. Ako imate još nekih konkretnih primjedbi, članak se može ispraviti. Generalno govoriti da je članak netočan ne pomaže ničemu.--Donatus 07:24, 13. ožujak 2008. (CET)

Kao direktni sudionik ratnih zbivanja moram reagirati na proizvoljno pisanje članka. Osim toga mislio sam da je za uređivanje Wikipedije potreban barem minimum pismenosti što ovdje nije slučaj. Ovih dana ću ovaj članak dotjerati i ispraviti netoče podatke (npr. broj branitelja Dubrovnika, broj snaga JNA u napadu...) -- Braco 03:42, 22. ožujak 2008. (CET)


Nisam baš stručnjak za hrvatsku povijest, ali razmišljao sam ne bi li bilo dobro uz naslov staviti godinu ili nekako da se da do znanja da se radi o opsadi Dubrovnika u Domovinskom ratu. Čini mi se da je i u ranijoj povijesti bilo opsada Dubrovnika, pa naslóv nije skroz precizan. Blek Stena (razgovor) 07:14, 8. travanj 2008. (CEST)

Ovo je glavno znacenje. Bude li jos koji clanak o opsadi, stavit cemo {{otheruses}}. --Pancho W. Villa (razgovor) 12:30, 9. travanj 2008. (CEST)
Ne, Dubrovnik je samo dva puta bio pod opsadom (ne Stari grad). 1806. i 1991.

--Jolo Buki Original (razgovor) 20:41, 13. svibanj 2008. (CEST)

Molim da se članak zaštiti od ubacivanja četničkih ili HOS-ovih zastava u sukobljene strane. Dubrovnik nitko nije branio pod zastavom HOS-a nego isključivo pod Hrvatskim stijegom. Jedan vod HOS-a koji je sudjelovao u obrani Dubrovnika je BIO POD HRVATSKIM STIJEGOM u sastavu 4. gardijske brigade! Braco, 20:41, 13. svibanj 2008. (CEST)
Nema veze pod kojom su zastavom bili, to je bila jedinica HOS-a i zaslužuju da se i njihov znamen stavi u infokutiju. --Jack Sparrow (razgovor) 20:56, 13. svibanj 2008. (CEST)Jack Sparrow
Ne, u predlošku nisu zastave jedinica, jer bi onda trebala biti zastava gardijske. --Suradnik13 (razgovor) 20:59, 13. svibanj 2008. (CEST)
Nije to zastava jedinice nego vojske. Bez obzira što je pripadnika te vojske u obrani Dubrovnika bilo najmanje. --Jack Sparrow (razgovor) 21:00, 13. svibanj 2008. (CEST)Jack Sparrow

Ima veze pod kojom su zastavom bili. Pogotovo ima veze jer su bili u sastavu 4. gbr, dakle postrojbe Hrvatske vojske. Naime kao direktni sudionik zbivanja za vrijeme rata u Dubrovniku valjda znam neke stvari. Svi su HOS-ovci imali iskaznice i obilježja Hrvatske vojske a ne obilježja HOS-a! Poginuli pripadnici se vode kao pripadnici 4. gardijske brigade poginuli u obrani Dubrovnika. Ne želim umanjivati njihov doprinos ali taj doprinos je bio pod hrvatskim stijegom koji je vijorio na repetitoru Srđ cijelo vrijeme opsade. Nikad tamo nije bio stijeg HOS-a Braco, 21:03, 13. svibanj 2008. (CEST)

Ako su bili HOS-ovci, što su nosili oznake HV-a? Malo kontradiktorno. --Jack Sparrow (razgovor) 21:07, 13. svibanj 2008. (CEST)Jack Sparrow

Ja smatram da su u 99% bitaka Domovinskog rata sudjelovale manje skupine Četnika i HOS-ovaca koje su djelovale van kontrole zapovjednika. Dakle, ni HOS ni Četnici nisu bile legalen vojne postrojbe u to vrijeme, prema tome mislim da ne bi trebale biti tamo. --Nikola Štuban (razgovor) 21:09, 13. svibanj 2008. (CEST)

Zar HOS nije bio priznat kao legalan dio Hrvatske vojske? --Jack Sparrow (razgovor) 21:12, 13. svibanj 2008. (CEST)Jack Sparrow
Možda i je, ali je u međuvremenu izvršena reforma Hrvatske vojske, čime je HOS nestao.--Nikola Štuban (razgovor) 21:16, 13. svibanj 2008. (CEST)
I ja sam jedno kratko vrijeme bio HOS-ovac (barem u srcu) ali uvijek u sastavu Hrvatske vojske. Nema tu nikakvih kontradiktornosti. Svi smo mi branili Hrvatsku pod jednim jedinim stijegom, Hrvatskim. Po tvom bi trebalo postaviti i zastavu MUP-a kao jednu od onih pod kojima se branio Dubrovnik. Malo smiješno. Braco, 21:11, 13. svibanj 2008. (CEST)
U glavi ti možeš biti i Marsovac ali stvarnost je ipak nešto drugo.--Jack Sparrow (razgovor) 21:14, 13. svibanj 2008. (CEST)Jack Sparrow
I? Što hoćeš reći? Hoćemo li postavljati zastave svih postrojbi koje su sudjelovale u pojedinoj operaciji tijekom Domovinskog rata? Braco, 21:16, 13. svibanj 2008. (CEST)

HOS u Hrvatskoj nije bio postrojba nego samostalna vojska, barem do početka 1992. --Jack Sparrow (razgovor) 21:18, 13. svibanj 2008. (CEST)Jack Sparrow

Pripadnici HOS-a koji su kratko vrijeme (20-25 dana) sudjelovali u obrani Dubrovnika su bili u sastavu regularne postrojbe Hrvatske vojske, 4. gbr, i pod zapovjedništvom zapovjednika obrane Grada, generala Nojka Marinovića, kao i pod zapovjedništvom zapovjednika položaja na kojima su sudjelovali kao branitelji Dubrovnika. Dakle bili su u sastavu HV i pod zapovjedništvom HV. Tu s moje strane završava svaka daljnja rasprava. Braco, 21:25, 13. svibanj 2008. (CEST)
Braco je u pravu. Samo je jedna zastava na Srđu. --ARMchoir 15:05, 16. svibanj 2008. (CEST)


Broj vojnika HV(ZNG, dobrovoljaca...)[uredi kôd]

Nije mi jasno kako je 700 drobrovoljaca pobedilo 30.000 vojnika sa teškim naoružanjem.Pa svaki da je bio Rambo nije to moglo da se desi.Stoga mi se čini da je podatak netačan.Ako je u početku toliko bilo boraca,treba to tako naglasiti.Janko Bobetko sigurno nije mogao "čistiti" područije oko Dubrovnika sa 700 vojnika.Želim samo reći,da bi trebalo napisati koliko je vojnika HV učestvovalo ukupno,u celoj akciji,a ne samo na početku.Nadam se da je moja primedba shvaćena....--Vule91 (razgovor) 23:40, 7. lipanj 2008. (CEST)

Iza "700", sam dodao "u fazi opsade" da ne ispada da su oni oslobađali cijelu županiju. --Ante Perkovic (razgovor) 09:42, 11. lipanj 2008. (CEST)

Zašto je maknut izvor koji potkrepljuje podatak o brojci o manje od 700 branitelja Dubrovnika tijekom napada i opsade Grada. Zar dokumentarac crnogorske televizije "Rat za mir" te izjave i priznanja predsjednika Crne Gore i potpredsjednika bivše Jugoslavije nisu dovoljno dobar izvor o broju branitelja Dubrovnika?? Zar ćemo stoljećima morati dokazivati koliki nas je broj branio Grad?? Braco, 21:38, 29. lipanj 2008. (CEST)

Nije uklonjena referenca, a kroz povijest se više puta pokazalo kako goloruki domoroci tjeraju naoružane i brojčano snažnije okupatore. --Roberta F. 04:40, 30. lipanj 2008. (CEST)

Dubrovnik je branilo 300tinjak ljudi. Tako mi je rekao branitelj koji je sam branio --Darko 0015 (razgovor) 12:16, 27. srpanj 2008. (CEST)

Po svemu sudeći tvoj prijatelj nije branio Dubrovnik a ako jest onda je neke stvari zaboravio. Nije samo vojska (TO, ZNG, dragovoljci, HOS) branila Dubrovnik, tu je bila i policija (MUP i specijalna policija). Osim toga Dubrovnik se nije branio samo na prvim crtama. Netko je trebao pripremiti hranu za ljude na položajima, netko ih je medicinski zbrinjavao, imali smo malu ali učinkovitu logistiku, vojnu policiju, imali smo i topništvo (malo ali ipak topništvo i također učinkovito), odred naoružanih brodova zahvaljujući kojem je Dubrovnik kako tako preživljavao jer su ti ljudi gliserima dovozili hranu, lijekove, streljivo... Da ne nabrajam - neće valjda tvoj prijatelj poreći da su svi ovi bili branitelji? Dubrovnik je za vrijeme opsade branilo nešto malo manje od 700 branitelja, a od toga manje od 200 na prvim crtama obrane (06.12.1991. točno 163 branitelja na prvoj crti) i ne treba ti nikakav prijatelj o tome pričati jer sam od svibnja 1991. godine bio jedan od organizatora obrane Grada, a od rujna branitelj sa prve crte bojišta od Debelog Brijega do Sustjepana u kojem sam proveo 6 mjeseci, a poslije deblokade sam sudjelovao u svim akcijama čišćenja dubrovačkog zaleđa. Amen i točka. Braco, 18:54, 28. srpanj 2008. (CEST)

Nepreciznost[uredi kôd]

U tekstu stoji:

ICTY sud je optužio četiri JNA zapovjednika po zapovjednoj odgovornosti: Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Borisav Jović i Aleksandar Vasiljević

ICTY nije optužio ovu četvorku ni za Dubrovnik ni za bilo što drugo.

Zabuna je, vjerovatno, zato što se oni u jednom dokumentu Tužilaštva ICTY iz (mislim) 2001. pominju kao učesnici zločinačkog poduhvata.

Za Dubrnovnik, konkertno, valjalo bi poemnuti, jer su naznačeni kao dio istog zločinačkog poduhvata, B.Kostića i M.Bulatovića - obojca su imali funkcije u zapovjednom lancu OS SFRJ (Kostić - Predsjedništvo SFRJ/Vrhovna komanda SFRJ, a Bulatović predsjednik Predsjedništva SR Crna Gora/zapovjednik Štaba TO Crne Gore).

Dodajem - obojica su postjetili dubrovačko-hercegovačko ratište, tamo su se slikali, itd. --Markus cg1 (razgovor) 02:11, 20. kolovoz 2008. (CEST)

Za zločine na Dubrovačkom ratištu je pred ICTY optužen i admiral Milan Zec, ali je oslobođen optužbi i pušten kući.

Članak uopšte ne sadrži detaljne podatke o razmjerama razaranja - ne samo Dubrovnika - već i cijeloga područja. Nema pomena o sistematskom pljačkanju kuća i dobara, kako u organizaciji pojedinaca, tako - posebno je važno - i u organizaciji JNA i službenih organa SR Crne Gore (sabirni centar za "ratni plen) ) 9.VPS RM JNA u Sutorini kod Herceg-Novoga. Nema pomena o pljačkanju jahti iz Komolca. Nema pomena o stoci koja je pokradena i dognata u CG. Nema pomena o pljačkanju slika Vlaho Bukovac, ili Titove vile u Kuparima. Nema pomena o tome da su iz KZP Spuž puštane ubice i kriminalci radi vikend pljačkanja i terorisanja Konavljana...

Nema pomena da je strateški cilj (po objašnjenjima u knjigama Kadijevića i Kostića) bilo to da se Dubrovnik odsječe od Hrvatske i kao srbo-autonnomna regija priključi "trećoj Jugoslaviji", te da je napad na Dubrovnik trebao biti sinhronizovan sa manevrom preko Livna radi spajanja sa 9.k. VPO (Knin) i Komandom VPO JNA (Split).

U članku se uopšte ne pominje "slučaj Morinj".

Raspored snaga i tok operacije je objašnjen konfuzno - ne pominju se linije komande sa isturenim komandnim mjestom u Kifinom selu (Trebinje), zatim sastav i struktura 2. OG JNA. Ne pominje se u pravom kontekstu s.Ravno (BiH) i otpor iz njega koji je spriječio brzi pad Dubrovnika.

--Markus cg1 (razgovor) 06:42, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Još malo: Pominje se propagandni slogan Rat za mir, ali nema pomena ko je njegov genijalni autor. Ove činjenice postoje čak i u Vojčićevoj knjizi (veoma lošoj, no svejedno) kao i kod Andrijaševića (Nacrt za ideologiju jedne vlasti). Autor je Svetozar Marović. Izdate su, pod istim naslovom, dvije specijalizovane publikacije NJIP "Pobjeda" sa tekstovima na temu: Sa Srđa vila kliče, đe si srpski Dubrovniče i/ili Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Heretva, itd.

I Vada CG je, u ot vrijeme, učestvovala u organizovanju sistematske pljače dubrovačke regije. Ko je ukro i gdje su ugrađena radarski elementi sa Čilipa? Ko je ukro i gdje su deponovane slike A klase? Ko je u to vrijeme bio predsjednik Vlade? Ko je, u sklopu Marovićevog propagandnog Rata za mir, dopunio geneijalca javnom izjavom s početka oktobra 1991. na TV Crne Gore (Titograd): Zbog šahovnice sam zamrzio i šah! I on ima ime i prezime: Milo Đukanović.

--Markus cg1 (razgovor) 10:13, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Uklanjanje zaštite[uredi kôd]

Bilo bi vrijeme da se sa ovog članka ukloni zaštita i da se nastavi sa njegovim uređivanjem. -- Braco, (razgovor), 03:01, 26. srpanj 2009. (CEST)

Ishod[uredi kôd]

Da li je istina, da je hrvatska strana pobjedila ili je se JNA povukla? Velika je tu razlika.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.51.79.77 (razgovordoprinosi)

Istina je da je hrvatska strana pobijedila jer:
  1. Dubrovnik je obranjen,
  2. Velikosrpska osvajanja i planovi o stvaranju neke nove Dubrovačke republike nisu ostvareni niti će ikad biti,
  3. Napredovanje Hrvatske vojske iz pravca zapada u operacijama deblokade Dubrovnika prisililo je JNA na povlačenje o čemu danas svjedoče brojni stanovnici Nove Mokošice koji su mjesecima živjeli pod okupacijom i promatrali reakcije JNA na napredovanje HV,
  4. Daljnje operacije u dubrovačkom zaleđu su apsolutna pobjeda HV tijekom kojih je vojska Republike Srpske potisnuta duboko u područje bivše općine Trebinje, čime je onemogućeno daljnje granatiranje Dubrovnika i okolice.
Što je još potrebno da bi se neka od zaraćenih strana proglasila pobjednikom?--Pauci.jpg Braco (razgovor) 17:59, 12. prosinca 2009. (CET)

Optužnica[uredi kôd]

Citiranje optužnice je isto kao i citiranje Miloševićevih bisera koje je rekao u svojoj obrani. Jedino što je relevantno jest presuda Suda. Činjenica da su podignute optužnice pred ICTY evidentirana je u članku i to je sasvim dovoljno, a ostali navodi iz optužnice već su ionako opisani u članku.--Ex13 (razgovor) 15:50, 20. kolovoza 2010. (CEST)

Ako optužnica nije bitna, pitam li se pitam zašto je onda uopće u članku (izvor 29)? Očito je bitna. Ako vama nije bitna, ne znači da nikome nije. Uostalom, tekst optužnice se nalazi i na en wiki i praktičan je. Ali očito ne leži problem u tome, nego u nečem drugom...--Seiya (razgovor) 16:15, 20. kolovoza 2010. (CEST)

Citiranje optužnice u članku je potpuno nepotrebno.--Braco (razgovor) 13:51, 23. kolovoza 2010. (CEST)

Prijedlog[uredi kôd]

Umjesto one karte iz uvoda, nek ide Lokacijska karta Hrvatske 2, koja je u članku Dubrovnik, u predlošku, u odjeljku Zemljopis. --Mostarac (razgovor) 19:54, 5. listopada 2011. (CEST)

Opsada_Dubrovnika[uredi kôd]

Zbog istine o Domovinskom ratu i borbama u Dubrovniku 91. godine ispravio sam i dopunio podatke o brojnom stanju 7. studenog 91. 24 Zagrebčana je bilo na položajima u novoj Mokošici i Komolcu. Zašto se to prešućuje i još važnije pitanje, zašto je administrator obrisao tu moju dopunu. Ja sam Nino Rilović, bio sam tamo i ako mi administrator ne vjeruje neka traži provjeru. Molim neka se i taj aministrator predstavi, i neka mi kaže tko je pisao ovaj članak da ga mogu direktno kontaktirati. Kome se ja mogu požaliti na ovakvu cenzuru? pozdrav, nino iz Zagreba

Štovani ja sam taj administrator koji je uklonio izmjenu koja nije pisana u enciklopedijskom stilu. Inače o člancima raspravljamo na pripadajućim stranicama za razgovor pa vaša pitanja ubuduće ostavljajte tamo. Hvala na razumijevanju.--Braco dbk 16:25, 11. prosinca 2011. (CET)

Za sve one koje interesira prava istina o obrani Dubrovnika tijekom studenog 91. ponovit ću cijeli tekst koji mi je administrator Braco uklonio. Ako se uporno negira postojanje zagrebačke jedinice onda ni ja ni moji suborci ne postojimo jer ne možemo dokazati da smo bili tamo. Borbe koje smo mi vodili pripisali su si Dubrovčani koji rata nisu vidjeli nego na televiziji. Jedan od takvih je sigurno i ovaj Braco kada se tako uporno bori protiv toga da se iznesu istiniti podaci. Tko bi rekao da tako nešto netkome može uopće pasti na pamet. I onda su se vodili ratni dnevnici, za svakog vojnika se moralo svaki dan znati na kojem je položaju. Bilo bi interesantno pogledati spisak vojnika (22 Zagrebčana i 9 Dubrovčana) koji su 13.11. vodili bitku u Komolcu. Umjesto nas 22 sigurno su 22 imena Dubrovčana, a umjesto mojeg sigurno ime tog Brace. Pozivam sve Dubrovčane koji su se borili u Dubrovniku 91. da mi pomognu da raščistimo ovu stvar.

Brojno stanje je možda točno ali na popisu jedinica pristiglih sa strane fali zagrebačka jedinica, Zagrebčani, njih 24 koju su u studenom bili na položajima Mokošice, Nove Mokošice i Komolca u razdoblju od 3-15. studenog 1991. godine. Dat ću opširnije objašnjenje kako je do toga došlo jer ovaj članak nije tu samo zbog čitatelja nego i zbog povjesničara Domovinskog rata. Na put je krenulo 26 pripadnika zagrebačke dobrovoljačke jedinice i 5 ljudi iz Dubrovnika od kojih je jedan bio Dubrovčanin iz Finske koji se išao dole boriti. Zvao se Zdenko Baričević, (poginuo 12. studenog 1991. kod utvrde Strinčjera) kao i jedan iz te grupe koji je bio u vodstvu puta Siniša Tkalec, (poginuo 17. studenog 1991. na brdu Srđ kod utvrde Strinčjera). No drugi vođa puta Željko Filipović je živ i može potvrditi ovu priču. Naš zapovijednik je bio Mirko Batur (bivši oficir JNA sa činom kapetana I klase). To je važno zato što je on poznavao vojnog zapovjednika Dubrovnika Nojka Marinovića od prije tako da i ovaj može potvrditi ove činjenice. Krenuli smo iz Zagreba 25.10. kao konvoj (osobni automobil, kamion, autobus). Ja posjedujem potvrdu izdnanu od Gradskog sekretarijata za narodnu obranu Grada Zagreba da mi je uručen mobilizacijski poziv za jedinicu NG 9128. Koja je to jedinica danas se ne može provjeriti jer je grad Zagreb svu arhivu vezanu uz Domovinski rat predao Ministarstvu obrane - Centralni državni arhiv koji ne daju nikakve podatke, sve je državna tajna. Ostaje činjenica da smo mi na put krenuli kao pripadnici neke zagrebačke jedinice i da nas je opremio i naoružao grad Zagreb. Osam dana smo putovali da bi gliserom iz Šipana ušli u opokoljeni grad. Jednu noć smo spavali u Opuzenu i tu nas je došao pozdraviti Mate Šarlija Daidža, legenda južnog bojišta. Mi nismo znali ali nas on sve (cijelu jedinicu) priključuje "116. pukovnija domobranska - Metković". Zašto nas se Zagreb odrekao ili je on kao komandant južnog ratišta Dalmacije i Hercegovine imao na to pravo ne znam, meni još uvijek službeno stoji da sam ratno razdoblje 25.10.1991. - 21.11.1991. proveo kao pripadnik te 116. pukovnije Metković. Nakon toga mi odlazimo za Ston i tu spavamo dvije noći (prvi pokušaj proboja nije uspio). Naslušao sam se svakakvih priča, jedna od njih je da su odnosi Mate Šarlije Daidže i vojnog vodstva Dubrovnika vrlo zategnuti, jedni drugima su pretili likvidacijom (nije smio doći ni u Ston), on je njih optuživao da se nedovoljno bore a oni njega da im krade oružje koje je upućeno njima za obranu grada. U jednim i drugim optužbama ima dosta istine, on je njima uzimao oružje jer je mislio da ga oni neće upotrebiti dok je on naoružavao ljude i slao ih u borbu. I sada dolazi do tog paradoksa, mi Zagrebčani službeno ulazimo u grad i prijavljujemo se kao jedinica iz Metkovića. Ispalo je da njima Daidža šalje pomoć u ljudstvu. Da su oni to prihvatili onda bi moja jedinica bila na popisu branitelja sa strane pristiglih iz Metkovića no ovima to nije palo na pamet pa su nas jednostavno vodili kao Dubrovčane. Iz inata nisu htjeli upisati službene podatke, nisu htjeli upisti ni stvarnu činjenicu da smo zagrebačka jedinica nego su nas pripisali sebi zbog statistike da bi prikazali što veći broj Dubrovčana koji su se borili. Kako je lako onda bilo krivotvoriti službene podatke. Jedan naš koji je ostao bez noge (Vlado Krošl) ima upisano to razdoblje kao 163. brigada HV "R" - Dubrovnik 25.10.1991. - 21.11.1991. A ta brigada je službeno osnovana 16. siječnja 1992. godine. Niti nas je grad Zagreb zaštitio i tražio da se podaci usklade sa stvarnim stanjem niti Dubrovčani odustaju od toga da ne odaju priznanje toj zagrebačkoj jedinici za doprinos u borbi za obranu grada. U govoru održanom 14. siječnja 2010. povodom 18. godišnjice Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske General-bojnik Nojko Marinović održava govor i kaže: (citat) Moram vam reći da je Dubrovnik često visio o paučini u tim ratnim danima, a od 11. do 14. studenog su bili presudni dani u obrani grada. Kada me pitaju je li agresor mogao ući u ovaj grad, odgovaram: - da, mogao je da je bio spreman platiti tu cijenu! Mogao je ući preko krovova svih kuća jer svi smo odreda bili spremni na osobnu obranu, i svaki od nas je bio spreman petoricu odvesti za sobom. To nigdje nije pisalo, ali se vidjelo u očima ljudi! rekao je zaključivši: Grad je obranjen '91. godine. Borbe su bile i dalje, ali grad je obranjen '91. Branili su ga poglavito Dubrovčani, ali uz svesrdnu pomoć Hercegovaca, satnije Omišana, Solinjana i Trogirana, policajaca Policijske postaje Korčula,...  (kraj citata). Izmislio je Hercegovce a uporno "zaboravlja" Zagrebčane. On osobno 12.11. naređuje našem zapovjedniku Mirku Baturu da prebaci kompletnu zagrebačku jedinicu (22 čovjeka u tom trenutku) u Komolac. 13.11. Zagrebčani i 9 Dubrovčana vode tu veličanstveni bitku gdje smo zaustavili tenkovsko-pješadijski napad i nanjeli neprijatelju velike gubitke u ljudstvu i tehnici. 14.11. još manji broj ljudi usprkos žestokom otporu mora se povući sa tog položaja i to je zadnja bitka vođena dole prije nego što je Dubrovnik pao u potpuno okruženje (ostali su samo položaji na Sustjepanu i Srđu).

--Ninozagreb (razgovor) 02:16, 16. prosinca 2011. (CET)

Izvori i vanjske poveznice[uredi kôd]

Jako velika većina izvora i vanjskih poveznica ne radi. Novine ne čuvaju stare članke.

--August Dominus (razgovor) 05:15, 13. srpnja 2019. (CEST)

Najmanje 24 izvora i 8 vanjskih poveznica ne valja, budući da sadržaj više nije dostupan.

--August Dominus (razgovor) 05:24, 13. srpnja 2019. (CEST)

Ako je baš stani-pani, zamijeni ih se arhiviranim na nekom od servisa za arhiviranje internetskih stranica.-- MaGaporuči mi 08:03, 13. srpnja 2019. (CEST)

Opsada ili obrana? Predlažem bolji naslov[uredi kôd]

Opsada Dubrovnika preusmjerava ovdje, ali mislim da je to zapravo bolji naslov jer Opsada je dvostrana riječ - odnosi se i na napad i na obranu, dok je "obrana Dubrovnika" jednostran pojam. Predlažem mijenjanje naslova u Opsada Dubrovnika. --ZdravkoDren (razgovor) 17:47, 1. lipnja 2020. (CEST)