Razgovor sa suradnikom:Правичност

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dobrodošlica[uredi]

WikipediaTutorial.png
Ovaj je članak dio wikipedijina
Uvodnog tečaja
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Wikiprojekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Vidi

Pomoć:Sadržaj

Правичност, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Wikiusvajanje − pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji
  • Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
  • Slikeobvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić Button sig.png ili Vector toolbar signature button.png na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 01:34, 5. prosinca 2012. (CET)

Srpski jezik[uredi]

Information.svg Dobrodošli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je poželjno doprinose potkrijepiti izvorima. Više o tome pročitajte na Wikipedija:Literatura i Wikipedija:Navođenje izvora. Hvala na razumijevanju.--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 10:52, 5. prosinca 2012. (CET)

Članci Hrvatski i srpski jezik[uredi]

Nuvola apps important.png Zahvaljujemo na vašim doprinosima Wikipediji, no ponovno Vam skrećemo pažnju na to da je poželjno doprinose potkrijepiti referencijama (više na Wikipedija:Literatura i Wikipedija:Navođenje izvora), pogotovo ako se radi o promjenama u tekstu (ili na stranicama za razgovor) za koje je realno očekivati da bi mogli izazvati spor među suradnicima. Iznošenje tvrdnji koje nisu opće prihvaćene, a bez referencija, može dovesti do nepotrebnih rasprava, koje bi navođenjem referencija mogle biti posve ili djelomično izbjegnute. Molimo Vas da ubuduće u ovakvim slučajevima koristite referencije. Hvala na razumijevanju.--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 22:11, 5. siječnja 2013. (CET)

Izvori[uredi]

Vidim ne poštujete našu smjernicu Wikipedija:Navođenje izvora. Ovaj put sam uklonio samo jedno uređivanje, molim ubuduće pišite izvore kako to smjernica nalaže, hvala unaprijed! SpeedyGonsales 23:25, 14. siječnja 2013. (CET)

Čudnost[uredi]

[1] Hvala Vam na trudu za izvor. Europska bi komisija trebala biti ozbiljan izvor, ali... Ali. Ondje tvrde da ima ukupno 12 milijuna govornika srpskog, a [2] da je ukupno 5,8 milijuna govornika hrvatskog. Te dvije brojke mi ne daju na točnost. Čak i kad bismo uzeli da je hrvatsko i srpsko iseljeništvo srazmjerno jednako brojno (što nije slučaj!), onda bi po toj srazmjernosti, ako bismo računali odnos broja Hrvata i broja Srba u bivšoj SFRJ, onda bi ispalo da je Hrvata 1,5 puta manje, što bi opet dalo brojku od 8 milijuna govornika hrvatskog. A to je daleko više od onih 5,8 milijuna. Odakle EK-u izvori za one brojke? Kubura (razgovor) 00:58, 30. siječnja 2013. (CET)

Pa izvor je više nego realan. To gde su oni dobili brojke ja ne mogu, da utvrdim, ali to jeste zvanična stranica europske komisije. Slažem se sa nekim stvarima koje ste kazali, ali kad se već pitate odakle baš 12 mil. govornika... iako su brojevi srpskog i hrvatskog iseljeništva prilično slične (mada na Balkanu nisu), treba imati u vidu, da u Srbiji živi odnosno je živelo dosta stranih etničkih pripadnosti, na Kosovu su sve do njihove nezavisnosti Albanci u školama učili pored albanskog i srpski jezik, a i dalje ga pričaju pogotovo generacije od 30 god. napred recimo. Pa tako bi mogli reći da zaista najmanje 1 milijon(a ima sigurno mnogo više) od ukupnih 2 milijona kosovskih Albanaca na kosovu i diaspori govori Srpskim jezikom, dodajmo tu još oko 700.000 ljudi drugih maternjih jezika u Srbiji (Mađari, Slovaci, Rumuni, Romi itd...) i dolazimo lako do skoro 2 mil. govornika srpskog jezika, koji nisu Srbi po pripadnosti. Dok u Hrvatskoj nema takvog slučaja, jer većinu manjine je sačinjavalo ili danas sačinjava srpska manjinska zajednica, a ostali (npr. Mađari ili Česi) su u malom broju. Pa tako dolazimo do recimo oko 5,8 - 6 mil. ukupno govornika Hrvatskog jezika, a Srpskog oko 12 mil. od kojih je 10-11 mil. Srba odnosno govornika srpskog kao maternjeg jezika (ima tu i Crnogoraca, Vlaha, Jugoslovena, Goranaca pa čak i Mađara itd.). Srpski jezik kao maternji jezik u regionu govori oko 8,7 mil. ljudi (prema popisima iz 2002 - 6,7 mil. u Srbiji, 2011 - 266.000 u CG, u BiH procena oko 1,5 mil., Kosovo 140.000, Hrvatska 45.000 (od oko 200.000 Srba) i ostalim republikama (Slo, Mak, Rum itd..)... (+ nisam brojao dodatnih 700.000 ljudi u SRB kojima Srpski nije maternji jezik , nit Albance na/sa Kosova. tako , da je nemoguće da u dijaspori srpskim priča samo još dodatnih 300.000 ljudi nego već između 1 i 2 milijona najverovatnije, kao što je to slučaj i sa hrvatskom dijasporom ...
Kada uzmemo u obzir sve te popise i iseljeništva možemo se složiti, da Srba u svetu ima 12-13 mil. ali od kojih jedno 10,5 - 11 mil. priča srpskim jezikom - dok tim jezikom govori preko milijon ili čak do 2 milijona (dodamo li nepoznatu brojku Albanaca sa Kosova) dodatnih ostalih etničkih zajednica. Pa otud onda ukupna brojka od 12 milijona.
Dok Hrvata u svetu ima 7-8 mil. od kojih hrvatskim jezikom priča jedno 5,5 - 6 milijona. A istim jezikom ne priča mnogo stranih etničkih zajednica osim određenog broja Srba, a još manjeg broja Mađara, Italijana, Roma, Čeha itd. čije se brojke svode na recimo 300.000+ sve ukupno ili nešto više. ... Tako bih ja rekao. (Правичност (razgovor) 17:50, 31. siječnja 2013. (CET))

Bilo bi još ljepše da si se potrudio gornji tekst napisati hrvatskim.
Ukratko, obvezni službeni jezik i obvezni nastavni jezik u Srbiji i na Kosovu (donedavno dijelom Srbije, govorim za one koji su ga morali učiti), dodaš Srbe iz BiH i Hrvatske. Slovenci i Makedonci koji znaju srpski (recimo da nisu svi), Crnu Goru namjerno ne spominjem (izjašnjeni govornici crnogorskog!), dođe se do 12 milijuna. Brojci su pridonijele ne-Srbi iz Srbije i Kosova. Sad najednom ta brojka izgleda mala, jer tek se ima dodati prvi naraštaj Srba u zapadnoj Europi, SAD-u, Australiji, a koji su državljani tih država, a ne Srbije i BiH. Drugi naraštaj pomalo gubi znanje, to je svugdje. Kubura (razgovor) 02:05, 1. veljače 2013. (CET)

[3] Što se tiče tog izvora, to nije službena brojka, nego procjena manjinske ustanove. To ne znači da nije točno, razlozi mogu biti asimilacija i etnička mimikrija, ali treba naznačiti da to nije službena brojka nego procjena te i te ustanove. Svaku ustanovu nije za citirati, jer i sam znaš kako ima tih što bez ikakva ustezanja podižu brojke svojih sunarodnjaka u procjenama za milijune. A trebaš navesti i godinu kad su dali tu brojku u procjeni. Kubura (razgovor) 02:05, 1. veljače 2013. (CET)

Pa ja se trudim pomoći stranici kako bi izgledala što više realnije, mislim, da nema veze što nisam navikao, da pišem na Hrvatski, nego već na jeziku sa kojim se takođe razumemo (bolje nego na Engleski) ... Slažem se sa nekim stvarima, ali trebaš imati vidu kada si pomenuo Crnu goru, da tamo se ipak na proteklim cenzusima (2002 i 2011) većina opredelila za Srpski maternji jezik, a crnogorski tek na drugom mestu (iz 2011 do 266.000 ljudi priča srpskim što je preko 42% cele države, a na drugom je crnogorski sa oko 37% mislim da - ali možeš proveriti). No ne razumem što mešaš brojeve govornika sa nacionalnim identitetom, to nema veze... i Ruski jezik npr. priča 200 milijona ljudi a od toga su samo nešto preko 150 mil. Rusi po nacionalnoj pripadnosti, a da ne govorim o španskom ili engleskom jeziku - koliko "Ne-Španaca i Ne-Engleza" (nego već Argentinaca, Peruanaca, Amerikanaca, Kanađana, Australijanaca itd...) govore te jezike.. ili ajde za primer uzmimo neki manje brojni jezik - npr. Holanđanski... ima recimo 25 milijona govornika - a od toga samo jedno 18 milijona Holanđana (oko 13,7 mil. u Holandiji) .. ostali su Buri, indonežani, Flamci itd... A sve ostalo se slažem s tobom ... ali i da brojimo samo etničke Srbe koji govore jezikom, brojka je veća od 9 milijona 100% - doprineću podatke u razgovoru. (Правичност (razgovor) 02:15, 2. veljače 2013. (CET))

Oklen je[uredi]

[4] Znamo za to. Samo je iz Hrvatske. Još prije 30 godina (prije 1985.) na jednoj su je TV emisiji oslovili "Sarajka", a ona njima "Imoćanka". Tako da baš nije zapostavljala odakle je. I zašto čezne pjevati za zavičajnim večerima odakle su njeni. No, ima problem, po pitanju njene retorike za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku, čini se da je bila rekla i učinila stvari koje Hrvatima nisu bile mile za čuti. ([5] "Ni pjevači nisu odbili sudjelovati u velikosrpskim igrama. Neda Ukraden nakon bijega u Beograd 1992. objavila album VIDOVDAN - NEK ŽIVI MUZIKA... Kao da se nije ništa dogodilo", [6] ("Otprilike 50 posto komentatora rezolutno je protiv njenog dolaska u Imotski, što obrazlažu njenim negativnim odnosom prema Domovinskom ratu i izostanku osude srpske agresije, što je, kao pjevačica popularna na području cijele bivše države imala priliku bezbroj puta učiniti." "Ipak, iskreno govoreći, ne preferiramo Nedu Ukraden, jer kada nam je bilo najteže, otišla je iz Imotskog, a mogla je i morala dignuti svoj glas protiv velikosrpske agresije - poručili su Sokolovi."). Kubura (razgovor) 05:36, 18. ožujka 2013. (CET) Zato sam je okarakteriso ko "balkansku" pjevačicu. što se tiče "domovinskog rata" to su ossetljive teme i ljudi različito gledaju na te stvari,... mislim da ih ne treba toliko isticati kod javnih ličnosti koji ni nemaju neke veze s time. Treba gledati na sve objektivno, a ne tek tako osuditi nekoga, možda je/su zarad svoje nacionalne pripadnosti imala probleme u rodnom kraju u tom periodu dešavanja itd... uostalom članak mi se čini previše subjektivan. (Правичност (razgovor) 21:12, 18. ožujka 2013. (CET))