Razgovor sa suradnikom:FkpCascais

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Wikipedijin
uvodni tečaj
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Sestrinski projekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Wikiusvajanje - pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji
  • Izvori - kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
  • Slike - obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić na alatnoj traci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian language: This is welcome message sent to new users of hr (Croatian) Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --frk@ 18:11, 28. veljače 2010. (CET)[odgovori]

Hvala, hvala lepo. Ja editujem na Engleskoj vikipediji, ali i rijetko kad mogu pomoci i na drugim... :) FkpCascais (razgovor) 09:11, 16. ožujka 2010. (CET)[odgovori]

Netočno[uredi kôd]

Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Vaš doprinos u članku Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca ocijenjen je netočnim i uklonjen je. Namjerno unošenje netočnih informacija smatra se vandalizmom pa vas molimo da to ubuduće na radite. --Ivica Vlahović (razgovor) 19:14, 7. listopada 2015. (CEST)[odgovori]

Gospodine, sastavite se malo i infrmišite se bolje o vikipedijinim zakonima, a takođe i o značenju "Hrvatski fudbaler". FkpCascais (razgovor) 18:02, 9. studenog 2015. (CET)

Uputa[uredi kôd]

Žuti karton


Sažetak uređivanja nije mjesto za iskazivanje emocija ili davanje opsežnijih obrazloženja. Tome služe stranica za razgovor. SpeedyGonsales 19:21, 9. studenog 2015. (CET)

Bonton odnosno pravila ponašanja[uredi kôd]

Crveni karton.
Blokirani ste na rok: 1 mjesec!


Ovo je vaše uređivanje, takav odnos prema drugim suradnicima ovdje nije dopušten. Ako imate prigovor, uvijek postoji stranica za razgovor i svi problemi se mogu riješiti uporabom valjanih, vjerodostojnih izvora, ali vrijeđanje drugih suradnika ne toleriramo. SpeedyGonsales 19:30, 9. studenog 2015. (CET)

Tako znači, odem na članak, uradim edite, revertovan sam bez objašnjenja, otvorim diskusiju na članku, odem u svoj život, i vratim se i vidim da sam opet revertovan bez objašnjenja, da na diskusiji nitko ništa nije kazao, da sam dobio žuti karton, posle kojeg ništa nisam radio, a dobio sam i crveni. Šta je ovo, blok na mjesec dana? Mjesec dana zašto točno? Mjesec dana je bukvalno indikacija da nijesam dobrodošao ovdje. Uf mislite da se uzbuđujem ili nešto... Iovako vas bije loš glas, sa ovim ste to samo potvrdili. Ako primetite to malo mojih doprinosa ovdje su bili konstruktivni, ako me nećete neću ni ja gubiti vrijeme ovđe niti ćete mi faliti. Banujte me zauvijek, toliko ste mi bitni.
Samo da znate, onakva megalomanska lista ne bi prošla ni u jednom drugom ozbiljnijem Wiki projektu. Lista treba da bude kompletan spisak hrvatskih reprezentativaca u kojoj bi bila uključena sva doba i sve reprezentacije u kojoj je Hrvatska učestvovala. Sjajna ideja, odlična lista, korisna svakom ljubitelju nogometa. Ali kad postavite listu na taj način da je imenica u njoj Hrvatski nogometni reprezentativci onda nema nimalo logike uključiiti u nju, iovako već opširnu, i nogometaše koji nisu hrvati, ili rođeni u Hrvatskoj, izgovorom da su postgli reprezentativni nastup u vrijeme igranja u hrvatskom klubu. Pa pobogu ljudi, svi veći klubovi u Hrvatskoj i regijonu imaju u svom sostavu igrače iz drugih krajeva. Građanski je recimo od osnivanja imao Austrijance, Hajduk čehe, HAŠK i Concordia srbe, itd. pa nijesu oni svi hrvatski nogometaši samo zato jer igraju u nekom delu karijere u hrvatskom klubu. Zna se ko su hrvati a ko su iz drugih krajeva. Isto tako i brojni hrvati su igrali u BSK i Jugoslaviji pre rata, ili Partizanu, Zvezdi, OFK-i i VOjvodini kasnije, pa nisu prijestali biti hrvati niti se pretvorili u srpske nogometaše jer igraju u srpskom klubu, jel tako? Tako da čemu onda to? Da lista bude vijeća? Iovako znate da hrvate poneki kritikuju za prisvajanje tuđih heroja u raznim oblastima, ne kažem ja ni da su u pravu niti da nisu, samo hoću rijeći da vam ovaj primjer ne ide u korist da se odbranite tog argumenta, jer će se svako nasmijati kad vidi Svetislava Valjarevića, Radmila Mihajlovića, džemaludina Mušovića ili Oblaka u ovoj listi. Napravite fino ozbiljnu listu da se sastoji sa svim zaista hrvatskim reprezentivcima, a ne ovu sprdnju u kojoj ubacujete svakojake. Jer nijedan od ovih koje sam izbacio nije "hrvatski reprezentativac" niukojem pogledu. Evo koji su, i zašto:
  • Zlatko Vujović, rođen u Sarajevu, BiH, uz brata, Zoran Vujović, možda jedini koji mogu da se ostave jer su etnički hrvati, pa po tome mogu biti hrvatski reprezentativci.
  • Dragan Holcer, rođen u Njemačkoj, od oca slovenca i majke mješanog italijansko-austrijskog porijekla, je slovenac.
  • Brane Oblak, rođen u Ljubljani, Sloveniji, slovenac i jedan od njihovih najboljih nogometaša. Budite ponosni što je igrao u hrvatskom klubu, ali nemojte im ga otimati.
  • Maksimilijan Mihelčič, rođen u Ljubljani, Sloveniji, slovenac, isti slučaj kao sa Oblakom.
  • Haris Škoro, iz Sarajeva, BiH, igrao godinama u Sarajevskom Željezničaru, i proveo samo jednu sezonu u Dinamu prije nego što je otišao vani.
  • Ranko Stojić, iz Bugojna, BiH, bosanski srbin, bio 4 godine u Partzanu pa 3 u Dinamu, nipočemu hrvat. Sad je u Beogradu, finansjer FK Rada dugo godina bio i menadžer je nogometašima.
  • Slaviša Žungul, rođen u Požarevcu, Srbji, srbin, došao mlad u Hrvatsku u Split jer mu je otac umro dok je još bio mlad i majka mu se ponvo udala, i preselili su se u Split gde je Slaviša uzeo očuhovo prezime Žungul i počeo igrat u Hajduku i samo je u njemu igrao u Jugoslaviji jer je iz njega kasnije direktno otišao u Ameriku i tamo nastavio karijeru. On ima neke logike da bude upisan u listu.
  • Franjo Giler, rođen u Srijemskoj Mitrovici, srpski dio Srijema, polu hrvat polu nijemac, igrao pola karijere u hrvatskoj u Građanskom, a pola u Srbji u Jugoslaviji i Čukaričkom, kao folksdojče bio je mobilisan od strane Gestapoa u drugom svijetskom ratu, pobjegao, pokašao se priključit Partizanima, uhvaćen i streljan u Vrpcu 1943. Polu hrvat, može, mada... ali hajde.
  • Vilim Šipoš, rođen na brodu na Dunavu dok je prolazio kraj Wilhelmsburga u Austriji, jer mu je obitelj radila na brodu, inače mađari iz Srijemske Mitrovice, Srbije, kao nogometaš je bio od prvih pravih takozvanih globetrotera jer je igrao u klubovima iz 7 različitih zemalja i nastupio za dvije reprezentacije, Jugoslavensku i Mađarsku, po meni nema šta da traži u ovoj listi.
  • Sulejman Halilović, iz Odžaka, BiH, bosanac nema šta. Igrao u Vinkovcima gde su, uz Osijek, mnogi bošnjački nogometaši sa sjevera Bosne igrali, ništa neuobičajeno. Poslije igrao i u Crvenoj zvezdi i Rapidu iz Beča. Da se Sulejman rodio negdje na teritoriji Hrvatske pa hajde, ali ovako nema šanse.
  • Svetislav Valjarević, rođen u Beogradu, Srbiji, poslat na vojni rok u Zagreb, tada se priključio Concordiji u kojoj je postao od istaknutijih igrača, i ostao 7 godina prije nego što se vratio u Beograd i potpisao za BSK. Sigurno od najboljih, ako ne i najbolji, srpski nogometaš u hrvatskim klubovima u predratnom perijodu. Ostavite ga kao takvog, nema potrjebe da ga pohrvaćujete.
  • Džemaludin Mušović, iz Sarajeva, BiH, bosanac, legenda FK Sarajeva, šta dalje rijeći? Proveo 3 sezone u Hajduku i to je cio njegov odnos sa Hrvatskom.
  • Zoran Simović, iz Mojkovca, Crne Gore, crnogorac, igrao u Srbiji u Napretku kruševačkom gde se istakao kao vratar, i Hajduk ga je uspio oteti ostalim većim klubovima, i zadržao ga 4 sezone kada ide u turski Galatasaraj. To je već bilo doba kada se velika četvorka otimala oko najboljih nogometaša srijednjih i manjih klubova i svaki od njih je mogao završiti u bilo kojem, u Dinamu, Hajduku, Partizanu ili Zvijezdi. Ako je on hrvatski reprezentativac onda je i crnogorski, i srbijanski, i turski...
  • Ilijaš Pašić, rođen u Herceg-Novom, Crna Gora, ali smatran za prvog nogometaša iz SR Bosne i Hercegovine da je zaigrao poslije rata za Jugoslavensku reprezentaciju. Herceg-Novi je preka nekiim planovima trebao pripasti Bosni, Pašić je proveo veći dio karijere u Sarajevu, prvo u FK Romaniji sa Pala, poslije postao legenda FK Željezničara. 1960. prelazi u Dinamo ali ubrzo zadobiva tiješku ozlijeđu u susretu protv Hajduka i napušta Dinamo. Ne vidim kako može kratka epizoda u Dinamu da ga čini hrvatskim reprezentativcem?
  • Miroslav Bošković, iz Beograda, Srbije, srbin, igrao u Zadru, Hajduku i Partizanu, završio u beogradskom Sinđeliću.
  • Mare Marjanović, iz Beograda, Srbije, igrao 3 sezone u HAŠK-u, ostatak karijere u manjim klubovima.
  • Radmilo Mihajlović, rođen u Foči, BiH, bosanski srbin, legenda Željezničara i bosanskog nogometa, Dinamo bio najkonkretniji od svih zainteresovanih klubova, i doveo ga u svoj sastav u ljeto 1988. da bi poslije godinu dana ga kupio njemački Bajern. Jedna godina u Dinamu kada je on već bio Jugoslavenski reprezentativac i cenjen nogometaš ga nipičemu ne čini hrvatskim reprezentativcem.
  • Boriša Đorđević, iz Bora, Srbija, srbin, legenda FK Bora u vrijeme kad je ovaj mali provincijski klub bio tvrd orah svima u saveznoj ligi, angažovao ga je Hajduk u kojem je proveo 6 sezona prije odlaska vani.
  • Ismet Hadžić, iiz Tuzle, BiH, bosanac. Legenda Slobode iz svog zavičaja u kojem je postao jugoslavenski reprezentativac, kao takav prešao u Dinamu.
  • Ilija Katić, iz Beograda, Srbija, srbin, igrao u brojnim ekipama, u Hrvatskoj samo u drugoligašu Slavoniji iz Osijeka, iz kojeg kao najbolji strijelac druge lige prelazi u beogradski FK Partizan 1967. godine. Svoj prvi nastup za reprezentaciju čini 1968. već kao član Partzana, tako da ovaj nogometaš ni prema tom kriterijumu ne treba da uđe u spisak.
  • Miodrag Kustudić, iz Lovćenca, Srbija, srbin, proveo deo karijere u Rijeci.
  • Velimir Naumović, iz Beograda, Srbija, srbin, počnje u Crvenoj Zvezdi gde ne uspeva da izbije u prvu postavu i prelazi u Rijeku gde provodi 9 solidnih sezona.
  • Nikola Radović, iz Podgorice, Crna Gora, crnogorac, igra u beogradskom BSK, poslije u Hajduku.
  • Jeno Abraham poznat kao Saraz (napisan kao Geza Abraham ali to je česta griješka, Jeno je postao jugoslaveski reprezentativac i igrao u Građanskom, a Geza mu je bio brat takođe nogometaš i zajedno su igrali u Segedinu i Vojvodni) je rođen u Segedinu, Mađarskoj, mađar, i prvi strani reprezentativac Jugoslavije. On i brat su došli u Vojvodinu i igrali kao Saraz I i Saraz II, Jeno se istakao i 1925 ga je Građanski angažovao. Ima 2 nastupa za Jugoslavensku reprezentacija, jedan 1922. a drugi 1923. oba u vrijeme kada je bio član FK Vojvodine, tako da se ne uklapa u kriterijum liste, jer dok je bio u Građanskom, svega 2 sezone, između 1925. i 1927. nije nastupio više za Jugoslaviju. 1927. odlazi iz Zagreba i vraća se u svoj rodni Segedin.
  • Fahrija Dautbegović, iz Donjeg Vakufa, BiH, bosanac, postao legenda Dinama... ali bosanac definitivno.
  • Abid Kovačević, rođen u Banja Luci, BiH, legenda banjalučkog Borca u kojem igra uzastopno 10 godina između 1970. i 1980., ima 2 nastupa za jugoslavensku reprezentaciju, oba 1977. znači u vrijeme kada je igrao u Borcu. 1980. dolazi u Dinamo i igra samo jednu sezonu, odakle ide vani u Grčku.
  • Andrija Kujundžić, iz Subotice, Srbija, proveo cijelu karijeru u Bačkoj. NK Bačka je bla klub iz Subotice koji je okupljao hrvate i bunjevce, ali igrački kadar je bio sostavljen sa nogometašima svh nacionalnosti, to je čak klub uvijek volio da naglasi. Na vašem članku o njemu piše da je rodom hrvat, ali nema izvora. On bi nekako i mogao ući u listu, ali to je već fleksibilno i polemično.
  • Željko Petrović, iz Nikšića, Crna Gora, crnogorac, igrao u podgoričkoj Budućnosti sa Mijatovićem i Savićevićem, Dinamo ga doveo u svoje redove 1990. i zadržao se samo tu jednu sezonu u Zagrebu, odakle odlazi u Sevillu, pa u Nizozemsku. Poslije raspada Jugoslavije igra za SR Jugoslaviju, tako da nije nikako hrvatski reprezentativac.
  • Miroslav Vardć, rođen u Kraljevu, Srbija, srbin, igrao za razne srbijanske klubove pre nego što se istakao u Radničkom z Niša iz kojeg prelazi u Hajduk gde igra 4 sezone. Odlazi iz Splita i igra 2 sezone sa Borovom u drugoj ligi, pa poslije ide vani.
  • Radojko Avramović, iz Sjenice, Srbija, srbin, sada srpski trener, igrao u Borcu iz Čačka, pa u Rijeci 5 sezona.
  • Remija Marcikić, piše Benjamin Marcikić na listi (?), rođen u Subotici, proveo cijelu karijeru u NK Bačkoj. Isti slučaj kao Andrija Kujundžić.
  • Rizah Mešković, rođen u Tuzli, BiH, čist bosanac tuzlak, istakao se u tuzlanskoj Slobodi iz koje je prešao u Hajduk 1973. Ima samo jedan nastup za jugoslavensku reprezentaciju, i on je bio 1972. dok je još igrao u Slobodi. Tako da on nije po kriterijumu.
  • Džemal Mustedanagić, rođen u Bosanskom Novom, BiH, bosanac, grao 10 sezona u Dinamu i ostao poslije vezan za Dinamo u kojem je bio trener razih selekcija. Opet, on mi nije hrvatski reprezentativac nego bosanac u Dinamu.
  • Bela Šefer. E on ne ulazi u listu ama nikako. Mađar, igrao u NAK-u iz Novog Sada, nikad u Hrvatskoj.
Tako da ne vidim uopće čemu ubacvanje svih ovih nogometaša samo zbog toga jer su igrali u nekom hrvatskom klubu i dobili poziv u jugoalvensku reprezentaciju (neki ni nisu dobili dok su bili u Hrvatskoj!). Umesto da je lista jasna i informativna, ona meša ove grače bez potrebe. Jedno je recimo Svetozar Đanić, srbin iz Vojvodine koji je igrao u Građanskom kad je počeo rat i zaigrao za NDH, ali ovi što nisu hrvati ili rođeni u Hrvatskoj a igrali za Jugoslaviju, oni ne treba da budu uključeni. Pa zar nije normalno da ne hrvati igraju u hrvatskim klubovima? To ne znači da su hrvatskii reprezentativci. FkpCascais (razgovor) 01:33, 10. studenog 2015. (CET)

Suradnik Vam je u opisu blokiranja dao poveznicu na uređivanje zbog koga ste blokirani. Vaši sažetci kao i sastavite se malo su napadačko ponašanje za što slijedi trajno blokiranje i ja bih Vas trajno blokirao da sam prvi vidio vaše izmjene. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  02:17, 10. studenog 2015. (CET)


Crveni karton.
Blokirani ste na rok: 3 mjeseca!

Razlog je: napadačko ponašanje


Umjesto da ste samo iznijeli primjedbe, imali biste jednu ugodnu raspravu. Svaka opaska na propuste, na stvari koje naizgled su netočne ili barem na nejasnoće dobro je došla.
No, Vaša je pogrješka ova: upustili ste se u vrijeđanje sugovornika i svih suradnika na projektu, kao i samog ovog projekta. [1] ("glupost"), [2] ("ludaci"), a ovo je već napad na konkretnu osobu [3] (..hoćete i (ime i prezime nogometaša) najvećeg lopova ...) pod njenim pravim imenom i prezimenom, čime pravite projektu i šire probleme. Ovdje [4] već omalovažavate administratora, a također ne poštujete činjenicu da je ovdje jezik hrvatski. Ako Vama dopustimo ovakva pisanja, to će ohrabriti sve destruktivce i privući nove agresivce, i ovakvih će ispada biti još više i bit će vremenom sve gora. Budući da dosad niste činili takve prijestupe, dobit ćete blažu kaznu. Kubura (razgovor) 08:07, 11. studenog 2015. (CET)

O igračima[uredi kôd]

Na vrhu članka [5] piše Popis uključuje i igrače koji nisu iz Hrvatske, ali su igrali u hrvatskim klubovima u vrijeme nastupa za reprezentaciju. i to je bilo u inačici prije Vaših uređivanja [6]. Naziv članka možda nije najspretniji, ali u tekstu jasno piše tko je ondje. Kubura (razgovor) 08:58, 11. studenog 2015. (CET)

U obzir uračunajte da su granice varirale i da su se prostirale dalje od granica današnje R. Hrvatske. Trojednica je imala svoje iste granice jedno vrijeme i u Kraljevini SHS, po istom kriteriju računajte i Banovinu Hrvatsku, NDH ne moram objašnjavati, a ostaje slučaj i "eksteritorijalnih" klubova koji su igrali prvenstvo Hrvatskog nogometnog saveza 1941., iako su bili izvan Banovine Hrvatske; sarajevski SAŠK i subotička Bačka, ali su bili članovi HNS-a, sukladno tome vjerojatno su i njihovi igrači, barem njihovi matični, odgovarali kriteriju hrvatskog igrača - registrirani su za klub. U isto vrijeme su klubovi iz istih gradova igrali u srpskom prvenstvu. Obrazloženje bi se moglo naći u tome što su ti gradovi politički bili podijeljeni između prohrvatske (razne stranke) i prosrpske (prije svega proradikalske) struje. Sličan slučaj "eksteritorijalnih" bio je praški DFC [7] koji je bio igrao njemačko prvenstvo 1903. i bio doprvak, [8], premda Prag nije bio dio Njemačke, niti u istoj zajedničkoj državi. Kubura (razgovor) 09:06, 11. studenog 2015. (CET)

Onda dalje, za prvenstva u socijalističkoj Jugoslaviji. Daklem, neki je igrač rođen u jednoj sredini, a karijeru nastavio u Hrvatskoj, dobio stan ondje i republičko državljanstvo SR Hrvatske. Te su osobe još od onda hrvatski državljani i zbog toga te osobe spadaju u hrvatske nogometaše odnosno trenere (Vujović, Holcer). Pitanje podrijetla pojedinih igrača nikad nismo skrivali.
Imaš igrače koji su imali drugo republičko državljanstvo, a ne hrvatsko i po završetku karijere vratili se u rodni kraj, izvan RH. No, igračku su karijeru gotovo isključivo napravili u Hrvatskoj, od mlađih kadeta nadalje, nehrvatskih igrališta gotovo ne okusiše, uz 4-5 godina igranja u inozemstvu, ako su uspjeli. Nikad takvim igračima ne ćemo sporiti što su, ali ne možeš poreći gdje su napravili karijeru. Kao da ti si rođen u Srbiji, od srednje škole živiš, školuješ se u SAD, napraviš veliku karijeru u SAD i pred mirovinu se vratiš u Srbiju. Kome si sakrio radno aktivnih 45 godina? A opet, ne može ti se skriti podrijetlo. Srbijanski je šport umnogome profitirao od uvoza hrvatskih športaša poslije drugog svjetskog rata, pa je Srbija u tim športovima postala svjetska velesila, a do prije dolaska hrvatskih športaša bila je crna mrlja na športskom zemljovidu. Prešutiti ulogu tih Hrvata u Srbiji isto je kao da prešutimo ulogu nehrvatskih športaša koji su karijere napravili u Hrvatskoj.
Dalje: neki su upali po kriteriju toga što su rođeni u Hrvatskoj. Neka su poslije dobili državljanstvo druge zemlje, ne zaboravlja se njihove korijene. Kao oni srpski rukometaši koji su poslije igrali za Španjolsku i Katar: ne možeš im oduzeti to što su bili igrali za Srbiju (pa čak i da nisu, ne mijenja na stvari).
O tome kako je nekom klubu igrački kadar bio sastavljen od "nogometaša svih nacionalnosti što je klub uvijek volio naglasiti" - to te može voditi u krivom pravcu. Praktično svi hrvatski klubovi imali su igrače raznih nacionalnosti. Hrvatima za Jugoslavija nikad nije bilo pametno razbacivati se riječima "ovo je čisto hrvatski klub", jer je to značilo izazivanje vlasti što je nosilo rizik gašenja kluba ili potpunog dekroatiziranja.
Bačka je prije svega bila klub Hrvata [9] i vid nacionalne emancipacije Hrvata onog kraja. Do pred drugi svjetski rat poništen je efekt ugarskog i karađorđevićevskog partikulariziranja i/ili asimiliranja Hrvata u Subotici, tako da su gotovi svi subotički Hrvati izjašnjavali se tako, čak i oni Hrvati koji su "do jučer" tvrdokorno se protivili hrvatstvu Bunjevaca (priznanja zabilježena u tisku), a samo malobrojni teški režimski poslušnici skrivali su hrvatsko podrijetlo. Posljedica i jest sudjelovanje u prvenstvu Hrv.nog. saveza.
Neki su igrači djelimice Hrvati, pa mogu biti ovdje slično kao Ryan Giggs: niti se rodio u Engleskoj, niti je engleskog prezimena - samo je mati Velšanka, i izabrao je igrati za Wales.
Mogao si i bez onog vrijeđanja. Zbilja ti to nije trebalo. Opsežan odgovor i objašnjenje dobio si promptno. Kubura (razgovor) 09:34, 11. studenog 2015. (CET)