Prijeđi na sadržaj

Republika Bosna i Hercegovina

Izvor: Wikipedija
Republika Bosna i Hercegovina

Република Босна и Херцеговина


1992.1997.
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Bosne i Hercegovine
Lokacija Bosne i Hercegovine
Zelenom prikazan teritorij pod kontrolom Predsjedništva tijekom rata.
Glavni grad Sarajevo
Jezik/ci srpskohrvatski[1]
Vlada Republika
Predsjednik Predsjedništva RBiH
 - 1992. – 1995. Alija Izetbegović
Povijest Raspad SFRJ
 - Memorandum o suverenosti 15. listopada 1991.
 - referendum o neovisnosti 29. veljače i 1. ožujka 1992.
 - priznanje od strane zemalja EZ-a i SAD-a 6. i 7. travnja 1992.
 - međunarodno priznanje (UN) 22. svibnja 1992.
 - Washingtonski sporazum 18. ožujka 1994.
 - Daytonski sporazum 15. prosinca 1995.
Valuta bosanski dinar, u uporabi i njemačka marka
Vremenska zona UTC+1

Dio niza o članaka
povijesti Bosne i Hercegovine

Stari vijek
Srednji vijek
Novi vijek
Kraljevina Jugoslavija
Socijalistička Jugoslavija
Suvremena BiH

Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.

Predstavlja državnopravnu nasljednicu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine.

Iako međunarodno priznata u granicama jugoslavenske republike SRBiH, ona je de facto postojala samo na prostoru koji je bio pod kontrolom Armije BiH. Od tog prostora i teritorija Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Washingtonskim sporazumom 1994. godine dogovoreno je formiranje Federacije BiH. Daytonskim sporazumom Federacija BiH postala je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Vojska

[uredi | uredi kôd]

Armija Republike Bosne i Hercegovine bila je oružana snaga Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u BiH. Armija RBiH osnovana je 15. travnja 1992., a veći dio strukture prenesen je iz bivše teritorijalne obrane Bosne i Hercegovine. Armija je nakon Daytonskog sporazuma definirana kao bošnjačka komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Tijekom rata u BiH, škole su radile samo u većim gradovima. U opkoljenom Sarajevu, škole su radile u raširenim podrumskim učionicama u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata.[2] Ovisno o lokaciji dijela države, zaposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale u kućama i hodnicima. U nekim mjestima školske zgrade pretvorene su u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte.

Tijekom školske godine 1992./93., predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani s onima iz perioda SR BiH. Ipak, obrazovanje u ratu imalo je puno mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.[3]

Nazivi škola u Sarajevu promijenjeni su kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. Ideologija socijalističke Jugoslavije i Narodnooslobodilačka borba uništile su prijašnje nazive, pa tako imena pretežno ne-bošnjačkih povijesnih ličnosti nisu preživjela test vremena. Samo 3 škole od 60 u Sarajevu nisu mijenjale imena.[4]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ustav RBiH.pdf (PDF). Fondacija Centar za javno pravo. 14. ožujka 1993. Pristupljeno 6. listopada 2017.. U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.
  2. The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995. readings.com.au. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2021. Pristupljeno 26. listopada 2017.
  3. Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini. 6yka.com
  4. STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija. faktor.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. ožujka 2016. Pristupljeno 26. listopada 2017.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]