Riječni rak
| Riječni rak | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Riječni rak
|
||||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||||
 Status zaštite: Ugroženi |
||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
| Astacus astacus Linnaeus, 1758. |
||||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||||
| Sinonimi | ||||||||||||||||
| Astacus fluviatilis |
Riječni rak (lat. Astacus astacus) je jedna od četiri autohtone vrste slatkovodnih deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae koja nastanjuje hrvatske rijeke i jezera. U Hrvatskoj ga još nazivaju plemeniti rak.
Sadržaj
Opis[uredi VE | uredi]
Riječni rak je s leđne strane obično tamnosmeđe, maslinasto zelene do crne, a ponekad plavičaste ili crvenkaste boje. Trbušna strana je zeleno-smeđe boje. Površina tijela plemenitog raka je prekrivena čvrstim oklopom, pa kao ni morski tako ni riječni rakovi ne mogu kontinuirano rasti, nego u toplije doba godine presvlače oklop odbacujući stari. Dok su mekani, plemeniti rakovi rastu u duljinu pa ponovno izgrade novi čvrsti oklop. Tom prigodom jedu stari oklop i koriste njegove minerale. Vrh glave riječnog raka je produljen u šiljak, a glava je srasla s prsima u glavopršnjak iza kojeg se nalazi zadak. Na prsnom dijelu tijela imaju pet pari nogu koje služe za hodanje, a prvi par čine velika i široka kliješta. Kliješta mužjaka su uvijek veća nego u ženki.
Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]
Riječni rak obitava u slkatkim vodama od Francuske preko centralne Europe, do Balkanskog poluotoka. Može ga se naći i na Britanskom otočju, Skandinaviji i zapadnim dijelovima bivšeg Sovjetskog saveza.
U Hrvatskoj je riječni rak autohtona vrsta slatkovodnih deseteronožnih rakova a nastanjuje rijeke kontinentalne Hrvatske[1], poglavito savskog i dravskog slijeva. Uneseni su i u pojedine rijeke jadranskog slijeva.
Način života i ishrana[uredi VE | uredi]
Rakovi ove vrste su noćne i životinje koje žive na dnu, nisu pretjerano teritorijalni, ali iskazuju agresiju u slučajevima kada im je prostor ograničen. Riječni rak često i u velikom broju ugiba od račje kuge koju su donijele neke strane vrste rakova. Osim toga, neke američke vrste su agresivnije od autohtonih europskih vrsta, pa ih u borbi za prostor i hranu potiskuju iz njihovih staništa, a kako brzo rastu i razmnožavaju se, gotovo ih je nemoguće nadzirati. Zbog navedenog je riječni rak u Hrvatskoj u potpunosti zaštićen zakonom, pa je u skladu s tim njegov lov zabranjen.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
Izvori[uredi VE | uredi]
Poveznice[uredi VE | uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Riječni rak |
 |
Wikivrste imaju podatke o: Riječni rak |
