Raderfordij
| raderfordij | ||
|---|---|---|
|
|
||
| Osnovna svojstva | ||
Kemijski element Simbol Atomski broj |
raderfordij Rf 104 |
|
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 4, 7, d | |
| Izgled | {{{izgled}}} | |
| Gustoća1 | ? kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
{{{specificni_toplinski_kapacitet}}} J mol–1 K–1 |
|
| Talište | {{{taliste}}} °C | |
| Vrelište3 | {{{vreliste}}} °C | |
| Toplina taljenja | {{{toplina_taljenja}}} kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | {{{toplina_isparivanja}}} kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi |
||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 267,12 [1] | |
| Elektronska konfiguracija | [Rn] 5f146d27s2 [1] | |
Raderfordij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Rf, atomski (redni) broj mu je 104, a atomska masa mu iznosi 267,12 [1].
Raderfordij (u hrvatskoj literaturi također i pod rutherfordij, neslužbeno u hrvatskom jeziku nazivan kurčatovij, a korišteno je i generičko ime unnilkvadij) dobio je svoje ime po novozelandskom fizičaru Ernestu Rutherfordu.
Element je dobiven bombardiranjem mete Cf-249 ionima O-18. Otkrila ga je skupina sovjetskih znanstvenika (predvođenih Georgijem Nikolajevičem Flerovim i Jurijem Colakovičem Oganesijanom), te ga je u čast Igora Vasiljeviča Kurčatova nazvala kurčatovij.
Američki su istraživači, koji su drugi njegov izotop otkrili 5 godina kasnije, predložili ime rutherfordij. IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry) je predlagao ime dubnij prema mjestu prvoga otkrića. Nakon dugogodišnjih rasprava, IUPAC je 1997. ovom elementu dodijelio današnje ime, dok je u čast otkrivačâ ovoga i mnogih drugih elemenata, sovjetskih (kasnije ruskih) znanstvenika iz Dubne, ime dubnij dano susjednomu elementu.
IHJJ predlaže pisati ime ovom elementu u obliku raderfordij, zbog hrvatske jezične tradicije.[2]
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
- ↑ IHJJ
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
Izvori[uredi VE | uredi]
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Raderfordij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
