Sebilj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sebilj u Sarajevu

Sebilj je arapska riječ u značenju "zgrada na putu u kojoj ima vode", fontana posebnog oblika na trgovima, na kojoj je sebiljdžija zahvatao vodu iz korita i besplatno napajao žedne.

Sarajevski sebilji[uredi VE | uredi]

Sebilj Mehmed-paše Kukavice na Baščariji u Sarajevu

U Sarajevu je u osmanskom razdoblju bilo više sebilja, ali u požaru 1697. godine uništeni su svi sarajevski sebilji. Jedini preostali sebilj na Baščaršiji, u današnjem obliku je izgrađen 1913. godine.

Sebilj na Baščaršiji je dao izgraditi bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica 1753. godine. Taj sebilj se nalazio nešto niže od današnjeg i izgorio je u požaru 1852. godine. Kukavicin sebilj je u konačnici porušen 1891. godine, a razlozi nisu poznati. Prema nacrtima sebilja građenih u 16. stoljeću, arhitekta Aleksandar Wittek projektuje novi sebilj, koji je izgrađen 1913. godine i koji krasi Baščaršiju i Sarajevo do danas.[1] Ovaj dio Baščaršije se također često naziva i Trg golubova.

U multionacionalnom zajedničkom javnom umjetničkom projektu izgrađena je suvremena interpretacija javne fontane i znamenosti u stvarnoj veličini u Birminghamu, koristeći tradicionalni dizajn i zanatske tehnike izrade u kombinaciji sa modernom digitalnom tehnologijom.[2]

Prva sanacija sebilja na Baščaršiji urađena je 1981. godine, potom manja intervencija 1984. godine pred Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu. Usljed granatiranja grada 1992. godine sebilj je oštećen gelerima, pa je manja popravka uslijedila 1997. godine, kada su popravljeni mušepci i obojena drvena konstrukcija. Sebilj je detaljno restauriran 2006. godine, kada je zamijenjen je bakarni pokrov, saniran dovod i odvod vode, urađena zaštita drveta.[3]

Postoji replika Sarajevskog sebilja u Beogradu, koju je grad Sarajevo poklonio 1989. godine[4] Replika Sarajevskog sebilja se nalazi i u St. Louisu, koja je dar bosanskohercegovačke zajednice gradu St. Louisu za njegov 250. rođendan.[5] Također, replika Sarajevskog sebilja postoji i u Novom Pazaru, koju je kao dar poklonio glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://books.google.com/books?id=-WIEYZ-SMHEC&pg=PA116
  2. Arhivirana kopija Arhivirano s izvorne stranice 7. 1. 2009, pristupljeno 18. 12. 2015
  3. Sebilj na Baščaršiji. sarajevo.co.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  4. Turistička organizacija Beograda – Sebilj fontana (Arhivirano 15. 10. 2013)
  5. St. Louis Bosnians - [1]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Sebilj.