Latinska ćuprija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Latinska ćuprija, zapadna strana
Latinska ćuprija, istočna strana

Latinska ćuprija jedan je od najpoznatijih mostova u gradu Sarajevu. Prvi put se spominje 1541. godine i prvotni most bio je vrlo vjerojatno od drvene građe. Prema popisu bosanskog sandžaka sagradio ga je Husein, sin nekog Širmerda. Godine 1565. nalazimo zapis da ga gradi sarajevski ajan Ali Ajni-beg od kamena. Tu je jasno naznačeno da postoji kameni most (tur. - ćuprija).

Oštećen je tri puta, prvo u poplavi 1739., 1789. porušen je priobalni svod odnosno luk, zatim 1791. u većoj poplavi od kada je bio 6 godina van funkcije. Sredstva za njegovu obnovu daje Hadži Abdulah Briga a obnova je uslijedila između 1789/1799. godine. Most je imao četiri stupa sa pet lukova ali je regulacijom Miljacke za vrijeme Austrougarske uprave jedan stup zazidan. To se jasno može vidjeti zbog njegovog vrha koji se ne nalazi na sredini Miljacke odnosno mosta. Most je u to vrijeme proširen nogostupom a istrošene krečnjačke ploče su zamijenjene granitnim.

Latinska ćuprija postala je međunarodno poznata kada je u blizini mosta izvršen atentat na prijestolonasljednika Austro-Ugarske monarhije nadvojvodu Franju Ferdinanda. Taj događaj koji je poznat i kao Sarajevski atentat, smatra se kao službeni početak Prvog svjetskog rata. Od kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine nosio je naziv Principov most po Gavrilu Principu koji je izvršio atentat, da bi mu se 1992. vratio naziv Latinska ćuprija.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Smatra se da je ovaj most dobio naziv po Latinima (tako je muslimansko stanovništvo nazivalo domaće katoličko stanovništvo u Sarajevu). U vrijeme gradnje povezivao je desnu obalu Miljacke sa dijelom grada gdje je živjelo katoličko stanovništvo i po tome nosi naziv Latinska ćuprija.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Latinska ćuprija