Sjeverna Osetija-Alanija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Sjeverna Osetija)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Republika Sjeverna Osetija-Alanija
Республика Северная Осетия-Алания
Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ
 
 
Flag of North Ossetia.svg Wapen Ossetien.svg
Zastava Sjeverne Osetije-Alanije Grb Sjeverne Osetije-Alanije
RussiaNorthOssetia-Alania2005.png
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Vladikavkaz
Službeni jezici ruski, osetski
Politički status republika
Savezni okrug Južni
Gospodarska regija Sjevernokavkaska
predsjednik Taimuraz Dzambekovič Mamsurov
(Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Alan Georgijevič Boradzov
(Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo (32)
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Larisa Habicova
(Лариса Хабицова)
Površina 85. po veličini
 - ukupno 8.000 km²
 - % vode zanemarivo %
Stanovništvo 68. po veličini
 - ukupno (2002.) 710.275
 - Gustoća 88,8/km²
Himna -
Vremenska zona Map of Russia - Moscow time zone.svg
Moskovsko vrijeme (UTC+3)
Automobilska oznaka 15

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.

Rijeke[uredi | uredi kôd]

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

Jezera[uredi | uredi kôd]

Planine[uredi | uredi kôd]

Zemljovid s označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije
Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4780 m) i Ulipata (4638 m).

Prirodna bogatstva[uredi | uredi kôd]

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima[uredi | uredi kôd]

Klima je umjereno kontinentalna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: –5°C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
  • Prosječna godišnja količina padalina: 400 – 700 mm u nizinskom dijelu, preko 1000 mm u gorju

Upravna podjela[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-Alanije

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

  • Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
    • gradsko: 464.875 (65,5%)
    • selsko: 245.400 (34,5%)
    • muškaraca: 336.035 (47,3%)
    • žena: 374.240 (52,7%)
  • žena na 1000 muškaraca: 1114
  • Prosječna dob: 33,8 g.
    • u gradu: 34,2 g.
    • na selu: 32,9 g.
    • muška: 30,4 g.
    • ženska: 36,9 g.
  • Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
    • gradskih: 143.397 (s 447.884 st.)
    • selskih: 56.794 (s 242.922 st.)
  • Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera[uredi | uredi kôd]

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi[uredi | uredi kôd]

Politika[uredi | uredi kôd]

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta[uredi | uredi kôd]

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na Sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, s brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram itd.), elektrotehnička, kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet[uredi | uredi kôd]

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz s Prekokavkazjem.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sjeverna Osetija-Alanija

Opće[uredi | uredi kôd]

Prosvjeta[uredi | uredi kôd]

Masmediji[uredi | uredi kôd]