Sklavinija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Sklavinija. Za druga značenja, pogledajte Sklavinija (Peloponez).

Sklavinija (grč. Σκλαβηνίαι) je bizantski naziv za područja naseljena Južnim Slavenima na području Bizantskog carstva. Bile su zasebne političke jedinice, vjerojatno predvođene kneževima.

U jednom bizantskom izvoru spomenut je knez jedne Sklavinije, koji je 836.-37. digao veliki ustanak u oblasti Soluna. Drugi izvor navodi kako je car Konstantin V. Kopronim 758.-59. "porobio Sklavinije po Makedoniji, a ostale prisili da priznaju njegovu vrhovnu vlast." Slaveni pod bugarskom vlašću nisu imali Sklavinije.

Spis "O upravljanju carstvom" (lat. De administrando imperio), koji se pripisuje caru Konstantinu VII. Porfirogenitu, navodi Sklavinije Bosnu,Srbiju, Hrvatsku, Travuniju, Zahumlje, Paganiju i Duklju, kao i druge pod vlašću Rusa. Po tom izvoru, Sklavinije su podijeljene na županije kojima vladaju župani.

Jedan armenski izvor iz 7. stoljeća spominje kako na području europskog Bizanta živi 25 naroda pod imenom "Slaveni". Od 7. do 9. stoljeća Sklavinije se postepeno utapaju u upravne strukture Franačkog i Bizantskog carstva. U pisanim izvorima posljednji put se spominju sredinom 9. stoljeća.

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]