Splitski gradski kotarevi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Splitski gradski kotarevi danas uključuju 28 administrativnih jedinica Grada Splita.

Stare splitske četvrti[uredi VE | uredi]

Stare splitske četvrti bile su: Grad, te predgrađa (varoši) koje su se dijelile na Veli Varoš, Dobri, Manuš i Lučac. Današnja službena podijela na gradske kotare u Splitu ne podudara se nužno s navedenim četvrtima.

Grad[uredi VE | uredi]

Najstariji dio Splita, Grad, nastao je u ranom srednjem vijeku, isprva u utvrđenoj rimskoj carskoj palači (Stari grad) koju je izgradio car Dioklecijan (Dioklecijanova palača), krajem 3. st., i po predaji utemeljili su ga izbjegli stanovnici obližnje Salone, uništene u 7. st.. Do kasnog srednjeg vijeka udvostručio je svoju površinu, širenjem prema zapadu (Novi grad). Do početka 19. st. bio je okružen zidinama. Zbog vrijednosti i očuvanosti svoje baštine nalazi se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine. Posebno se među njima ističe Dioklecijanova palača s katedralom Sv. Dujma te srednjovjekovne, romaničke i gotičke, građevne cjeline.

Varoši[uredi VE | uredi]

Počevši od srednjeg vijeka, uokolo Grada, tadašnjeg Splita, razvila su se njegova predgrađa (varoši). Za razliku od gospodskoga Grada, nekad su bila nastanjena isključivo pučkim, težačkim i ribarskim stanovništvom. Ima ih četiri (od zapada prema istoku): Veli varoš, Dobri, Manuš i Lučac. Najveći i najstariji među njima je Veli varoš. Po veličini, slijedili su ga Lučac, Dobri te najmanji, Manuš. Sastojali su se od uskih kaleta te dvora, s uglavnom skromnim kamenim kućama, a te su jedinstvene, osebujne cjeline još i danas dobrim dijelom očuvane.

Od 19. st. na njih se, posebice na Gradu najbliži dio Velog varoša (Varoša), širi reprezentativna urbana gradnja, kao i gradnja vila u njihovim vanjskim dijelovima te prema daljem prostoru splitskog poluotoka, gdje se nastanjuju imućniji Splićani, napuštajući tijesne gradske dijelove. U 1. pol. 20. st. širenjem Splita na osnovu modernih urbanističkih zasada objedinjeni su svi navedeni dijelovi grada i omogućeno je njegovo daljnje širenje.

Suvremeni kotarevi[uredi VE | uredi]

Gradski kotar Stanovništvo Površina (km²) Gustoća (st./km²) Karta
Bačvice 3.347 1,19 km² 2.812 st./km²
Karte
Blatine-Škrape 6.777 0,23 km² 29.465 st./km²
Karte
Bol 11.550 0,52 km² 22.212 st./km²
Karte
Brda 6.188 1,68 km² 3.683 st./km²
Karte
Grad 7.571 0,42 km² 18.026 st./km²
Karte
Gripe 6.739 0,32 km² 21.059 st./km²
Karte
Kman 5.882 0,33 km² 17.824 st./km²
Karte
Kocunar 4.376 0,17 km² 25.741 st./km²
Karte
Lokve 7.173 0,21 km² 34.157 st./km²
Karte
Lovret 9.290 1,62 km² 5.735 st./km²
Karte
Lučac-Manuš 6.840 0,36 km² 19.000 st./km²
Karte
Mejaši 5.304 3,61 km² 1.473 st./km²
Karte
Meje 4.196 1,50 km² 2.797 st./km²
Karte
Mertojak 7.503 0,40 km² 18.756 st./km²
Karte
Neslanovac 3.672 0,97 km² 3.786 st./km²
Karte
Plokite 6.677 0,24 km² 27.821 st./km²
Karte
Pujanke 9.502 0,40 km² 23.755 st./km²
Karte
Ravne njive 5.812 0,39 km² 14.903 st./km²
Karte
Sirobuja 2.295 0,95 km² 2.416 st./km²
Karte
Spinut 8.788 1,21 km² 7.263 st./km²
Karte
Split 3 10.320 0,56 km² 18.429 st./km²
Karte
Sućidar 10.720 0,47 km² 22.809 st./km²
Karte
Trstenik 7.016 0,67 km² 10.472 st./km²
Karte
Varoš 5.697 2,22 km² 2.566 st./km²
Karte
Visoka 4.817 0,51 km² 9.445 st./km²
Karte
Pazdigrad 8.965 1,93 km² 4.3st./km
Karte
Ukupno: 174.276 22,81 km² 7.344 stan./km²

Splitska aglomeracija[uredi VE | uredi]

Gradski kotar Stanovništvo Površina (km²) Gustoća (st./km²) Karta
Split 174.276 22.81 km² 7.344 st./km² /
Donje Sitno 314 4,74 km² 66 st./km² /
Gornje Sitno 351 14,25 km² 25 st./km² /
Kamen 2.175 2,67 km² 815 st./km² /
Slatine 947 10,67 km² 89 st./km² /
Srinjine 1.348 11,62 km² 116 st./km² /
Stobreč 2.602 1,02 km² 2.551 st./km² /
Žrnovnica 2.479 11,52 km² 215 st./km² /
Ukupno: 184.947 79,92 km² 2.286 stan./km²

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Splitski gradski kotarevi