Starohrvatske županije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Starohrvatske županije predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.

Popis ovih županija donosi bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.

Županije u Primorskoj Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Županije u vrijeme kralja Tomislava
Wikicitati „Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija, a to su: Hlebiana (ή Χλεβίανα), Tzenzena (ή Τζένζηνα), Emota (τα "Ηµοτα), Pleba (ή Πλέβα), Pesenta (ή Πεσέντα), Parathalassia (ή Παραθαλασσία), Brebere (ή Βρεβέρη), Nona (ή Νόνα), Tnena (ή Τνήνα), Sidraga (ή Σίδραγα), Nina (ή Νίνα), a njihov ban (boanos) ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska”
(De administrando imperio, 30)

Popis se odnosi vjerojatno odnosi na 9. ili početak 10. stoljeća, a obično se drži da ove županije predstavljaju sljedeća imena:

  1. Livno, Cetina, Imota - na jugu, od Imotskog do Glamočkog polja
  2. Pliva i Pset na sjeveroistoku, na sjever do Čemernice i na zapad do Plješivice;
  3. Primorje, Bribir, Nin, Knin, Sidraga, Nina - od Splita do južnog Velebita, a u unutrašnjost do Dinare;

U banskoj vlasti bile su župe Krbava, Lika i Gacka. Ove tri župe tvore zajedno Bansku Hrvatsku, a obuhvaćaju današnju Liku i vjerojatno Hrvatsko Primorje.

U kasnijim razdobljima spominju se još županije Luka (sjeverozapadno od Nina), Drid (oko Trogira), Klis (u zaleđu Splita).

Županije u Neretvanskoj kneževini[uredi VE | uredi]

Za područje Paganije, ili Neretvanske kneževine, car Konstantin piše:

Wikicitati „Od rijeke Orontion (Neretva) počinje Paganija i proteže se sve do rijeke Zentinas (Cetine), ona ima tri županije, Rastotzan i Mokron i Dalen. Dvije od ovih županija odnosno Rastotzan i Mokron, leže na moru, i imaju brodove, ali Dalen je udaljen od mora, i oni tamo žive od zemljoradnje. Njima su susjedna četiri otoka, Meleta, Kourkoura, Bratza i Faros, najpogodniji su i plodni, s napuštenim gradovima na njima i s mnogo maslinika, na kojima su oni naseljeni i drže svoja stada, od kojih žive.”
(De administrando imperio, 30)

U ovom se tekstu spominju tri županije koje se identificiraju kao: Rastoka i Mokro na obali, te Dalen u unutrašnjosti, a otoci su Mljet, Korčula, Brač i Hvar.

Kod ostalih zemalja, južno od Paganije, Konstantin ne nabraja županije, pa samo navodi smještaj Zahumlja od Neretve do Dubrovnika, Travunje od Dubrovnika od Boke kotorske, te Duklju od Boke kotorske prema jugu. U unutrašnjosti, također bez navođenja županija, spominje Srbiju i „područje“ Bosne. Područje nekadašnje rimske Panonije, sjeverno od Gvozda, pokrivala je Panonska Hrvatska, za koju također ne postoje dokazi o ranoj podjeli na županije.