Veganstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kockice tofua, primjer veganske hrane.

Veganstvo označava filozofiju i način života koji teži isključiti - koliko god je to moguće i praktično – sve oblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu i koji promiče razvoj i korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i okoliša.

Veganska prehrana temelji se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. Vegani ne jedu meso, ribu, morske plodove, jaja, mlijeko, mliječne proizvode, med niti nose stvari od krzna, vune, kostiju, kože, koralja, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porijekla. Mnogi vegani također izbjegavaju proizvode testirane na životinjama. Veganstvo se razlikuje od vegetarijanstva po tome što je svedeno u potpunosti na biljnu prehranu, dok vegetarijanci jedu i neke proizvode životinjskog porijekla, kada se pri dobivanju tih proizvoda životinje ne ubijaju, npr. jaja, med, mlijeko i dr.

Riječ vegan formirao je Donald Watson 1944. godine u Leicesteru, u Engleskoj, koji je, s još nekoliko članova Vegetarijanskog društva (eng.Vegetarian Society), a unutar njega, želio osnovati službenu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko ni mliječne proizvode. Kad je taj prijedlog bio odbijen, Watson i istomišljenici osnivaju Vegansko društvo (eng. The Vegan Society) koje zagovara potpunu biljnu prehranu, isključujući meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode (sir, maslac) i med te potiče i ohrabruje proizvođače hrane, odjeće i obuće da koriste alternative životinjskim proizvodima. Novoosnovana skupina složila se da je prestanak bilo kojeg oblika iskorištavanja nužan za stvaranje mnogo razumnijeg i humanijeg društva.

Ljudi postaju vegani iz mnoštva razloga, uključujući etičku brigu za životinje i prirodnu okolinu, kao i neke osobnije, vezane za zdravlje, duhovnost i vjeru. [1]Što se etičkih principa tiče, veganska prehrana spriječava masovni uzgoj i sustavno klanje velikog broja životinjana na farmama. Veganska hrana sadrži niži nivo kolesterola i masti od uobičajene prehrane. S ekološkog gledišta, mesna industrija sudjeluje u zagađenju zraka, zemlje i vode, doprinosi eksploataciji i krčenju šuma i velikih zemljišnih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja uzgajanih životinja.

Dobro isplaniranom veganskom prehranom mogu se zadovoljiti sve potrebe organizma. Loše organizirana veganska prehrana može uzrokovati manjak kalcija, joda, omega-3 masne kiseline, željeza, vitamina B12 i vitamina D, koji se onda moraju uzimati iz vitaminskih i mineralnih dodataka prehrani. [2]

Prema anketama, vegani čine između 0.2% [3] i 1.3% [4] američke populacije i između 0.25% [5] i 0.4% [6] populacije Ujedinjenog Kraljevstva.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stepaniak, Joanne (2000). Being Vegan. McGraw-Hill Contemporary. pp. 2,6,17,148–150. ISBN 978-0737303230.
  2. "Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets.". J Am Diet Assoc 109 (7): 1266–1282. July 2009. doi:10.1016/j.jada.2009.05.027. PMID 19562864. http://www.eatright.org/About/Content.aspx?id=8357.
  3. ^"Time/CNN Poll: Do you consider yourself a vegetarian?"
  4. # ^ a b c "How Many Adults Are Vegetarian?". Vegetarian Journal. Vegetarian Resource Group. http://www.vrg.org/journal/vj2006issue4/vj2006issue4poll.htm.
  5. "Types and quantities of food consumed: Vegetarian/vegan" (PDF). National Diet & Nutrition Survey: Adults aged 19 to 64, Volume 1 2002. Food Standards Agency. pp. 11, 23. http://www.food.gov.uk/multimedia/pdfs/ndnsprintedreport.pdf. Retrieved 2006-10-30.
  6. # ^ a b "Donald Watson". Times Online. Times Newspapers Ltd.. 2005-11-16. http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article754304.ece. Retrieved 2006-09-15. "The Vegan Society’s 25 members swelled steadily to the 5,000 of today. There are now an estimated 250,000 vegans in Britain."

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]