Velike Sredice
| Velike Sredice | |
|---|---|
 Mjesni dom Velike Sredice, nekadašnja mljekarska škola. | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Bjelovarsko-bilogorska županija |
| Općina/grad | Bjelovar |
| Koordinate | 45°53′15″N 16°49′16″E / 45.887428°N 16.820996°E |
| Odredišna pošta | 43000 |
  Velike Sredice Velike Sredice na zemljovidu Hrvatske | |
Velike Sredice su četvrt i bivše seosko naselje u sastavu grada Bjelovara, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
U starijim kartama na njemačkom jeziku naziva se Groß-Sredice i Groß-Szredicze,[1] te u srednjovjekovnim mađarskim izvorima nazivalo se: Jakabszerdahely i Szerdahely.[2]
Nalaze se južno od centra grada uz državnu cestu D43 u smjeru Moslavine i grada Čazme. Zapadno od naselja teče rijeka Plavnica, te jugoistočno Bjelovacka. Uz spomenutu cestu D43, unutar Velikih Sredica počinje i trasa Južne obilaznice Bjelovara, također znana kao državna cesta D548, koja povezuje naselje sa Slavonskom cestom i Industrijskom zonom.[3]
Naselje služi kao glavna prometna veza između grada Bjelovara s naseljima Gudovac i Veliko Korenovo, te kao i glavna prometna veza s Moslavinom.
Tijekom vremena Rimskoga Carstva je prateći rijeku Bjelovacku prolazila rimska cesta u smjeru Veliko Korenovo – Kupinovac koja je i prolazila kroz današnje Velike Sredice.[4]
U 14. stoljeću na području današnjih Velikih Sredica i Malih Sredica se je nalazilo srednjevjekovno naselje i gospoštija Jakobove Sredice (mađarski: Jakabszerdahely, Szerdahely)[2]. Prvi put spomenuto 1334. godine Jakobove Sredice su bile jedne od najznačajnijih naselja u bjelovarskom kraju, naseljeno veičinom plemićkim i obrtničkim obiteljima.[2]
Središte naselja se je nalazilo u krugu današnjeg industrijskog pogona Sirela,[5] te se pretpostavlja da se radilo o rudimentarnom obliku urbane jezgre gdje su se sredinom tjedna održavali sajmovi.[6]
U naselju Jakobove Sredice se je nalazila crkva sv. Martina, te istoimena župa.[2][5] Crkva je srušena u 16. stoljeću, tijekom prolaza Sulejmanove vojske Hrvatskom.[1]
Današnje naselje Velike Sredice nastalo je povratkom i naseljavanjem kršćanskog stanovništva nakon turske vladavine 17. stoljeća.
Na karti prve vojne izmjere 1774. godine naselje je navedeno kao "Dorf Szredicze".[7] Te je uspostavom Varaždinskog generalata naselje pripadalo Križevačkoj pukovniji[8] unutar kapetanije Gudovac.[8] Te je uspostavom sela izgrađena i nova pravoslavna crkva svetog Jovana Krstitelja, srušena 1797. godine.[1]
Na istom mjestu srušene crkve je početkom 20. stoljeća Arsen pl. Miletić dao podići novu kapelu, današnja kapela svetog Jovana i Cintora.[1]
Uspostavom grada Bjelovara kao vojne utvrde 1756. godine glavna prometnica kroz Velike Sredice je postala glavna prometnica prema Zagrebu.[1]
Stariji dio naselja nalazi se u krugu bivše pravoslavne crkve,[1] dok je sjeverni dio naselja (danas ulica Krste Frankopana) nastalo kao plansko naselje za vojne potrebe tijekom druge polovice 18. stoljeća,[1] na kartama obilježeno kao "Militäir dorf Szredicze".[9]
Oko 1825. godine naselje Velike Sredice imalo je oko 50-ak kuća, te je dio izgrađeni dio naselja spojen s gradskim središtem.[1] U istom je razdoblju osnovano malo pravoslavno groblje na sporednoj cesti u smjeru naselja Brezovac (današnja Ulica Marka Marulića).[1]
Ukidanjem Vojne krajine i uspostavom nove administracijske podjele 1886. godine, Velike Sredice ulaze u sastav općine Gudovac.[10]
Zbog ubrzanog razvoja i urbanizacije grada i dolaskom željeznice, stanovnici naselja Velikih Sredica, Malih Sredica i Ivanovčana započinju inicijativu za pripojenje spomenutih prigradskih naselja gradskom poglavarstvu Bjelovara.[1][11] Međutim, odlukom odjela unutarnjih poslova Zemaljske vlade Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 31. svibnja 1900. odobreno je pripojenje samo naselju Ivanovčani,[1][11][12] čime su Velike i Male Sredice ostale u sastavu općine Gudovac.[1] Godine 1901. osniva se Prva bjelovarska mljekarska udruga.[13]
Godine 1925. se Velike Sredice s naseljima Male Sredice, Nove Plavnice i Hrgovljani izdvajaju iz općine Gudovac[14] i pripajaju Gradskom poglavarstvu Bjelovar.[11] Godine 1931. u Velikim Sredicama živjelo je 534 stanovnika.[1]
Zahvaljujući uspješnom predratnom poslovanju Prve bjelovarske mljekarske udruge, 1943. godine, Prva bjelovarska mljekarska udruga počela je izgradnju novih proizvodnih pogona južno od pruge u Velikim Sredicama, današnji industrijski pogon Sirela.[13]
Godine 1965. planira se izgradnja novih stambenih naselja za stambene potrebe rastućeg stanovništva Bjelovara uz Lenjinovu ulicu (Krste Frankopana) na sjevernom predjelu Velikih Sredica, preko željezničke pruge.[1] Naselja nakon izgradnje dobivaju nazive Naselje Tome Vinkovića ili Vinkovićevo naselje[15][16] po bjelovarskom partizanu Tomi Vinkoviću, te Naselje Vladimira Lenjina ili Lenjinovo naselje[17] po sovjetskom revolucionaru i utemeljitelju Sovjetskoga Saveza.[17]
Godine 1974. proglašen je novi Statut općine Bjelovar, koji je u ime Općinske skupštine potpisao predsjednik Aleksandar Lamza.[1][11] Prema novom statutu, određena vanjska naselja spojena su s izgrađenim područjem grada Bjelovara, čime naselja Nove Plavnice, Hrgovljani te Velike i Male Sredice prestaju biti samozasebna administrativna naselja.[1][11]
- Kapela sv. Jovana i Cintora
- Mjesni dom Velike Sredice, stara mljekarska škola
- Raspelo
- Industrijski pogon Sirela
- Bivša ciglana Omčikus i njena upravna zgrada na adresi ul. Krste Frankopana 54
- Gradska streljana
- Kuća na adresi Velike Sredice 57, evidentirana građevina[18]
- Kuća na adresi Velike Sredice 42, evidentirana građevina[18]
- Kuća na adresi Velike Sredice 165, evidentirana građevina[18]
- Kuća na adresi Velike Sredice 147, evidentirana građevina[18]
- Kuća na adresi Velike Sredice 145, evidentirana građevina[18]
Industrijski pogon Sirela
Raspelo na prometom raskrižju Gudovačka cesta
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Slukan-Altić, Mirela. 2003. Povijesni atlas gradova: Bjelovar. Zagreb: Državni arhiv u Bjelovaru ; Hrvatski državni arhiv. ISBN 953-6005-60-3
- 1 2 3 4 Buturac, Josip. 1970. Povijest Rimokatoličke Župe Bjelovar
- ↑ Odluka o razvrstavanju javnih cesta. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 3. rujna 2026.
- ↑ Ožanić Roguljić, Ivana; Drpić, Jere; Nodilo, Helena. 31. prosinca 2021. Rimsko ruralno naselje Lug kod Bjelovara. Annales Instituti Archaeologici. Institut za arheologiju. XVII (1): 133–141. ISSN 1845-4046
- 1 2 Jakovljević, Goran. 2007. Bjelovar prije Bjelovara. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (1): 55–70. ISSN 1846-9787
- ↑ Povijest Bjelovara. Grad Bjelovar. Pristupljeno 3. rujna 2026.
- ↑ https://maps.arcanum.com/en/map/europe-18century-firstsurvey/?layers=163&bbox=1869217.01%2C5761323.45%2C1878317.80%2C5764175.51
- 1 2 ARHiNET - Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija. arhinet.arhiv.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. veljače 2026. Pristupljeno 17. siječnja 2026.
- ↑ Karte – Državni arhiv u Bjelovaru. Pristupljeno 3. rujna 2026.
- ↑ Magyarország tiszti cím- és névtára - 4. évfolyam, 1884. | Arcanum Newspapers. adt.arcanum.com (engleski). str. 47. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
- 1 2 3 4 5 Karaula, Željko. 2012. Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara. str. 51–100–370–140–661. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
- ↑ Oglas o odcjepljenju porezne općine Ivanovčani od upravne općine Trojstvo i pripojenje općini grada Bjelovara, Gradsko poglavarstvo Bjelovar, gradonačelnik, broj 3936/1900 od 20.06.1900. earhiv.gov.hr. Pristupljeno 3. rujna 2026.
- 1 2 Sirela. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. ISBN 978-953-268-038-6. Pristupljeno 3. rujna 2026.
- ↑ Belovár-Kőrös vármegye átnézeti vázlata. – Nacrt zupanije Bj... [B IX a 1575] | Maps | Hungaricana. maps.hungaricana.hu. Pristupljeno 17. siječnja 2026.
- ↑ FOTO Vinkovićevo naselje zasjalo u novom ruhu, Grad je obnovio velik broj ulica. Bjelovar.live. 9. listopada 2024. Pristupljeno 3. rujna 2026.
- ↑ Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -. library.foi.hr. Pristupljeno 3. rujna 2026.
- 1 2 Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -. library.foi.hr. Pristupljeno 3. rujna 2026.
- 1 2 3 4 5 IV. izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Bjelovara (PDF). str. 55. Pristupljeno 13. lipnja 2026.
.gif)