Prijeđi na sadržaj

Ivanovčani

Izvor: Wikipedija
Ivanovčani
Novoizgrađene stambene zgrade u Ivanovčanskoj ulici.
Država Hrvatska
ŽupanijaBjelovarsko-bilogorska županija
Općina/gradBjelovar
Koordinate45°54′56″N 16°51′08″E / 45.91551°N 16.85217°E / 45.91551; 16.85217
Odredišna pošta43000

Zemljovid

Ivanovčani na zemljovidu Hrvatske
Ivanovčani
Ivanovčani

Ivanovčani na zemljovidu Hrvatske

Ivanovčani su četvrt na sjeverozapadu grada Bjelovara. Pokriva predjel grada uz Ulicu Petra Biškupa Vene i Ulicu Andrije Hebranga s povijesnim granicama uz Ulicu Milana Šufflaya, Ulicu Eugena Kumičića te sa naseljem Gornje Plavnice preko potoka Jelinac.[1][2]

Četvrt se sastoji od većinom nisko izgrađenih obiteljskih stambenih zgrada. Glavna prometnica je ulica Petra Biškupa Vene koja se izvan četvrti spaja sa sjevernom bjelovarskom obilaznicom.[3]

Neke od važnijih zgradi i spomenika unutar četvrti su Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu te stara ciglana istočno od groblja Borik u četvrti Vojnović.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Ivanovčani su u nedavnoj prošlosti bili ruralno naselje u krugu Bjelovara. Uspostavljeni su pri završetku turskih invazija i pri povratku kršćanskog stanovništva u 17. stoljeću. Na karti prve vojne izmjere naselje je 1774. godine navedeno kao Dorf Ivanovchany.[4] U zapisu objavljenom u Budimu Jánosa Lipszkyja 1808. godine navodi se kao Ivanovchani.[5]

Za vrijeme vojne uprave naselje je pripadalo Đurđevačkoj pukovniji,[6] kapetaniji Kapela.[7]

Godine 1776. zabilježen je nastanak i izgradnja tadašnje nove predgradske četvrti u Ivanovčanima, Novih Ivanovčana,[8] koji danas obuhvaćaju područje između kružnog toka Andrije Hebranga i Ivanovčanske ulice te prostor Ulice Andrije Hebranga od kružnog toka do raskrižja sa Ulicom 55. samostalnog bataljuna HV-a.[8][9][10]

Novi Ivanovčani su plansko izgrađeni su uz samu dotadašnjih gradsku među Bjelovara[8] na ulazu u vojno vježbalište Logor, te izgradnjom naselja se sa potporom države u Ivanovčane naseljuje manji broj Austrijanaca l Nijemaca[11] međutim naseljeno stanovništvo je potpuno kroatizirano unutar nekoliko generacija.[12]

Dolazak Čeha

[uredi | uredi kôd]

Godine 1792. odvija se prvo poznato masovno doseljavanje Čeha na prostoru Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije[13] sa doseljavanjem 14 čeških obitelji iz Police nad Metují u Ivanovčane.[13][14]

Prema nekim izvorima Ivanovčani su tada zabilježeni kao Pagus Bohemicus, latinski za Češko selo.[13]

Ukidanje Vojne krajine

[uredi | uredi kôd]

Ukidom Vojne krajine i uspostavom nove administracijske podijele 1886. godine, Ivanovčani ulaze u sastav općine Veliko Trojstvo.[15][16]

Općina Veliko Trojstvo (crveno) unutar kotarske oblasti Bjelovar (rozo)[16] do izdvajanja Ivanovčana iz općine 1900. godine

Nekadašnje selo Ivanovčani pokrivalo je cjelokupni prostor današnjeg naselja Sjever kao oranice i livade istočno od sela, s administracijskim granicama uz današnje ulice Jakova Gotovca na istoku, Milana Šufflaya i prilaz Andrije Hebranga na jugu, te Kamila Kolba i Eugena Kumičića na sjeveru.[1][2]

Dana 1. srpnja 1900. godine Ivanovčani se izdvajaju općine Veliko Trojstvo i administracijski se pripajaju Gradskom poglavarstvu Bjelovar,[17][18][19][20] odvojeno od ostatka kotarske oblasti Bjelovar.[2][17][18]

U isto se vrijeme gradska ciglana seli sa stare lokacije[21][9] na lokaciju u Ivanovčane na brdo uz Ciglarski potok pod vlasništvom Đovanija Revellantea[18][22]

20. stoljeće

[uredi | uredi kôd]

Dana 18. kolovoza 1916., na rođendan kralja Franje Josipa I., unutar Ivanovčana podiže se Kraljev spomenik na ulazu u Logor, koji je 3. rujna 1922. zamijenjen današnjim Spomenikom poginulim Ivanovčancima u Prvom svjetskom ratu.[23]

Godine 1958. stanovnici naselja Ivanovčani traže pripojenje Ivanovčana u Bjelovar kao tadašnji administracijski Blok 18.[24] zajedno sa Kraševim naseljem (Mali Logor),[25] što je kasnije i odobreno.[26]

Ulica Andrije Hebranga

Od 1970-ih do 1990-ih, širenjem Bjelovara prema sjeveru, razvoj Ivanovčana značajno se ubrzao izgradnjom i širenjem naselja uz ulicu Rade Končara (danas Andrije Hebranga) u smjeru Zvijeraca i novouspotavljenom Naselju Markovac.[27][28]

U istodobnom razdoblju je na granici izmedu Zvijeraca i Ivanovčana uspostavljen novi vojni objekt radarske stanice i centara veza protuzračne obrane JNA,[29][18] poznatiji kao Plavci.[30][31]

21. stoljeće

[uredi | uredi kôd]

Godine 1991. izrađen je plan daljnje izgradnje i širenja grada u smjeru sjevera. Na prostoru Velikog Polja istočno od Hebrangove ulice i južno od Markovca početkom 2000-ih godina počinje izgradnja Naselja Sjever. Godine 2007. grad Bjelovar donosi urbanistički plan uređenja naselja Sjever 2,[32][33] koji obuhvaća cijelo preostalo neizgrađeno područje unutar Ivanovčana na prostoru polja Ograda i Groblje.[34][35]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.

Obrazovanje i kultura

[uredi | uredi kôd]
  • Dječji vrtić Pinokio[40]
  • Udruga izvornih Roma – Lovari
  • Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar[41]
  • Evanđeoska pentekostna crkva Bjelovar, sa privremenom adresom Kokinačkih žrtava 10[42]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

U Ivanovčanima na adresi Andrije Hebranga 43A se u dvorištu Krešimira Kovačeka nalazi stablo golemog mamutovaca znano i kao drvo sekvoje, visine 25 metara. Krešimir Kovaček je drvo dobio na dar kao sadnicu, a od sadnje je naraslo do navedene visine.[43]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) | Arcanum Maps. maps.arcanum.com (engleski). Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  2. 1 2 3 Belovár-Kőrös vármegye átnézeti vázlata. – Nacrt zupanije Bj... [B IX a 1575] | Maps | Hungaricana. maps.hungaricana.hu (mađarski). Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  3. ↑ Opasni semafori otišli u povijest - Dovršen kružni tok u Gornjim Plavnicama. Bjelovar.live. 7. kolovoza 2018. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  4. ↑ Warasdiner Generalat (1781–1782) - First Military Survey | Arcanum Maps. maps.arcanum.com (engleski). Pristupljeno 2. siječnja 2026.
  5. ↑ János, Lipszky. Repertorium locorum objectorumque in XII. tabulis Mappae regnorum Hungariae, Slavoniae, Croatiae, et Confiniorum Militarium, magni item principatus Transylvaniae occurrentium (latinski i mađarski). str. 32. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  6. ↑ Cik, Nikola. 12. kolovoza 2016. Krajiška Đurđevečka pukovnija. Podravske širine (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  7. ↑ Künzl, Rudolf. Lipanj 2008. Pleskalt, Željko (ur.). Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije (PDF). Državni arhiv u Bjelovaru. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  8. 1 2 3 Slukan Altić, Mirela. 20. srpnja 2007. Razvoj i izgradnja Bjelovara u kartografskim izvorima: od vojne utvrde do slobodnoga kraljevskog grada. str. 15. Pristupljeno 2. siječnja 2026.
  9. 1 2 Ađulović, Senad. 21. srpnja 2017. Od pera do satelita – Bjelovar na katastarskim kartama (PDF). Državni arhiv u Bjelovaru. str. 7–8. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  10. ↑ Drveni, Ana. Urbanistički razvoj grada Bjelovara od osnutka 1756. godine do danas (PDF). Pristupljeno 2. siječnja 2026.
  11. ↑ Baric, Daniel. 1. prosinca 2004. A l’écoute des langues parlées en Croatie durant la première moitié du XIXe siècle. Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires (francuski): 5
  12. ↑ András, Mérei. 3. veljače 2015. A német-délszláv etnikai kontaktzóna: Történeti és etnikai földrajzi vizsgálat a jugoszláv térségben (PDF) (mađarski). str. 50. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  13. 1 2 3 Sitta, Silvija. 10. listopada 2007. Doprinos Čeha kulturnom životu Bjelovara. str. 179. Pristupljeno 2. siječnja 2026.
  14. ↑ Ružić, Doris. Srpanj 2024. Utjecaj nacionalne manjine na kulturnu turističku ponudu destinacije na primjeru grada Daruvara. str. 28. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  15. ↑ Magyarország tiszti cím- és névtára - 4. évfolyam, 1884. | Arcanum Newspapers. adt.arcanum.com (engleski). str. 48. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  16. 1 2 Altić, Mirela Slukan. 23. travnja 2008. Povijest županijskog upravno-teritorijalnog ustroja Bjelovarskobilogorske županije. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska. str. 11–18–24. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  17. 1 2 Dobrovšak, Ljiljana. 18. svibnja 2011. Brojčano stanje Židova na području Bjelovarsko-križevačke županije (1857. – 1918.). Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb, Hrvatska. str. 225. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  18. 1 2 3 4 5 Karaula, Željko. 2012. Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara. str. 51–100–370–140–661. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  19. ↑ Belovár – Bjelovar város. | A magyar szentkorona országainak helységnévtára 1913 | Reference Library. www.arcanum.com (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  20. ↑ Plesklat, Željko. Lipanj 2009. Statut Grada Bjelovara (PDF). Državni arhiv u Bjelovaru. str. 15–16. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  21. ↑ Državni arhiv u Bjelovaru, Digitalni arhiv. www.dabj.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2024. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  22. ↑ ARHiNET - Bjelovarske ciglane Bjelovar. arhinet.arhiv.hr. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  23. ↑ Dobrovšak, Ljiljana. 1. siječnja 2019. Spomenici kojih više nema: ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip I. str. 251. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  24. ↑ Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Ivanovčani se bune. library.foi.hr. str. 3. Pristupljeno 5. siječnja 2026.
  25. ↑ Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Dokle blato?. library.foi.hr. Pristupljeno 5. siječnja 2026.
  26. ↑ Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Gradit će se cesta prema Zvijercima. library.foi.hr. str. 3. Pristupljeno 5. siječnja 2026.
  27. ↑ Bjelovarski list 1958. - 1992 - digitalna verzija. Bjelovarski list 1958. - 1992
  28. ↑ Službeni glasnik Grada Bjelovara (PDF). 19. listopada 2012. str. 75. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  29. ↑ Povijest Bjelovara. Grad Bjelovar. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  30. ↑ Horvat, Daša. 6. veljače 2025. Izgradnja nove crkve na sjeveru grada sve je bliže, evo kako će izgledati. Klikni.hr. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  31. ↑ Horvat, Daša. 16. prosinca 2025. Na mjestu nekadašnjih "Plavaca" postavljena ograda, evo što će se graditi. Klikni.hr. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  32. ↑ Bjelovar, Grad. 10. listopada 2010. Urbanistički plan uređenja Sjever 2. Grad Bjelovar. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  33. ↑ Bjelovar, Grad. 24. kolovoza 2012. Javna rasprava o prijedlogu urbanističkog plana uređenja "Sjever 2 - izmjena i dopuna". Grad Bjelovar. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  34. ↑ Hrvatska osnovna karta (HOK). Državna geodetska uprava Republike Hrvatske
  35. ↑ Dedić, Rahela. 16. listopada 2025. Hrebak otvoreno o priuštivom stanovanju i planovima za novo elitno naselje na sjeveru grada! - www.bjelovar.info (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  36. ↑ https://hrcak.srce.hr/clanak/50408
  37. ↑ Grad će očistiti đunglu na atraktivnom imanju pokojnog Đure, a račun poslati suvlasnicima. Bjelovar.live. 7. kolovoza 2023. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
  38. ↑ Karaula, Željko. 28. prosinca 2011. Gradski načelnici Bjelovara (1871-1945.). Pristupljeno 31. prosinca 2025.
  39. ↑ Registar geografskih imena – mrežna stranica. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  40. ↑ Dječji vrtić Pinokio Bjelovar. Dječji vrtić Pinokio. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  41. ↑ OSIT udruga osoba s intelektualnim teškoćama bjelovar. OSIT udruga osoba s intelektualnim teškoćama bjelovar. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  42. ↑ Bjelovar – EPC. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
  43. ↑ Drvo života: Bjelovarčaninu u dvorištu kuće raste sekvoja. www.24sata.hr. 2. studenoga 2013. Pristupljeno 19. siječnja 2026.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivanovčani&oldid=7412042"