Bjelovarski kvargl

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bjelovarski kvargl
Bjelovarski kvargl.jpg
Zemlja podrijetla:Hrvatska
Pokrajina, grad:Bjelovarsko-bilogorska županija
Mlijeko:kravlje
Tekstura:polutvrd
Rok trajanja:do 3 mjeseca

Bjelovarski kvargl, hrvatski sir iz Bjelovara.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Dolazak kvargla u bjelovarski kraj datira između 1765. i 1787., kada je Bjelovar bio sjedište Varaždinskog generalata. Povezan je s austrijskom, a vjerojatno i češkom, odnosno moravskom imigracijom za vrijeme Vojne krajine.[2] U Bjelovaru je 1826. godine postojalo naselje koje je upravo zbog proizvodnje sira nazvano Švajcerija.[3]

Proizvodnja[uredi | uredi kôd]

Konačni proizvod je jedan mali sir u obliku stošca. Izrađuje se ručno.[1] Dobiva se od svježeg kravljeg sira. Ocijedi se, pomiješa sa soli, mljevenom crvenom paprikom,[1] po želji češnjakom[4] te oblikuje u male šiljate stošce. Oblikovani sir se potom suši i dimi. Tradicijski se cijeli postupak izrade obavljao ručno, a iskustvo i znanje izrade prenosilo se s koljena na koljeno.[1]

Radi motiviranja OPG-ova iz županije da se počnu baviti izradom ovoga proizvoda, još listopada 2019. kad se naslućivalo da će doći do zaštite kvargla, u proračunu je predviđena mjera za certificiranje OPG-ova kao proizvođača Bjelovarskoga kvargla. Dodana vrijednost koja je nastala zaštitom osnovica je za moguće otvaranje malih mljekara, specijalizaciju određenog broja obiteljskih gospodarstava za izradu kvargla, pojavljivanje na policama trgovina i kao gastro suvenir u kontinentalnom turizmu.[2]

Osobine[uredi | uredi kôd]

Blago je kiselkasta i pikantna okusa. Miriše po dimu.[1] Spada u polutvrde sireve. Na prerezu mu se moraju vidjeti grudice. Vakumirani kvargl može provesti do tri mjeseca na temperaturi od najviše osam stupnjeva.[5]

Zemljopisno područje proizvodnje[uredi | uredi kôd]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije koja obuhvaća gradove Bjelovar, Čazmu, Daruvar, Garešnicu, Grubišno Polje te općine: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivansku, Kapela, Končanicu, Novu Raču, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Veliku Pisanicu, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Veliku Trnoviticu, Zrinski Topolovac.[1]

Bjelovarski kvargl prerezan

Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla[uredi | uredi kôd]

Zamisao o brendiranju javila se još 2005. godine.[5] Stvaranje uvjeta za zaštitu proizvoda počelo je 2006. godine kada je osnovana prva Udruga proizvođača sira u Hrvatskoj – Bjelovarski kvargl. U nju se mogu učlaniti svi sirari s područja Bjelovarsko-bilogorske županije jer u specifikaciji piše da je to proizvod s područja cijele županije.[2] Opsežna je dokumentacija pripremljena tijekom godina. Pojavila se opasnost da bi sir mogao biti brendiran kao kvargl, a ne kao bjelovarski kvargl. Time takav bjelovarski sir ne bi ni po čemu izdvojilo od ostatka županije pa čak i dijela Sjeverne Hrvatske gdje se također proizvode sirevi sličnog sastava. Sprovedenom studijom koja je uključivala detaljno seciranje uspješno je napravljena razlika npr. od podravke prgice i međimurskog turoša. Dokazala se specifičnost sastava i načina pripreme.[5] Nakon niza procedura, prijava za dobivanje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla izvršena je.[2] Prosinca 2016. godine Udruga proizvođača sira „Bjelovarski kvargl“ podnijela Ministarstvu poljoprivrede RH zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Bjelovarski kvargl“.[1] Velik trud u procesu zaštite uložila je bjelovarska Gradska uprava.[6] Očekivalo se da će Bjelovarski kvargl postati prvi sir iz Hrvatske zaštićen na europskoj razini, ali ga je zbog birokratskih okolnosti u Bruxellesu pretekao paški sir. Po proceduri je bio bjelovarski kvargl objavljen u službenom EU listu i javni uvid bio je otvoren do 24. prosinca 2019. godine. Čekalo se da se dotad ne javi ni jedna članica Europske unije s osporavanjem, i u povoljnom tijeku EU provedbenom uredbom upisuje naziv Bjelovarski kvargl i kao takvog ga ponovo navodi u Službenom listu EU. Potom se čeka još nekoliko mjeseci da bi se dobilo zaštitu na europskoj razini.[7]

21. veljače 2020. godine objavom u Službenom listu Europske unije dobio je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, čime je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, te zaštićen na području cijele Europske unije. Time je postao 25 poljoprivredni i prehrambeni proizvod Republike Hrvatske čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f g h Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske Bjelovarski kvargl postao 25. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji. 24. veljače 2020. (pristupljeno 4. ožujka 2020.)
  2. a b c d Grad Bjelovar Bjelovarski kvargl – 25. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europi 26. veljače 2020. (pristupljeno 4. ožujka 2020.)
  3. Klikni.hr Klikni.hr: EUROPSKI KVARGL Nakon zaštite, slijedi najteži dio posla. 25. veljače 2020. (pristupljeno 4. ožujka 2020.)
  4. HRT S.B./D.H./T.V./Regionalni dnevnik/HRT: Bjelovarski kvargl postao zaštićeni hrvatski proizvod, 28. veljače 2020. (pristupljeno 4. ožujka 2020.)
  5. a b c Bjelovar Live BJELOVARSKI KVARGL Nakon višegodišnje borbe, specifičan stožasti sir napokon postaje prvi prehrambeni brend bjelovarskog kraja. 1. kolovoza 2017. (pristupljeno 4. ožujka 2020.)
  6. Klikni.hr Redakcija: SADA JE I SLUŽBENO Bjelovarski kvargl zaštićeni je europski proizvod!. 21. veljače 2020. (pristupljeno 4. ožujka 2020.)
  7. Klikni.hr Klikni.hr: ZAŠTITA PROIZVODA Paški sir u Uniji pretekao bjelovarski kvargl, 3. prosinca 2019. (pristupljeno 4. ožujka 2020.)


Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]