Gimnazija Bjelovar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gimnazija Bjelovar
Gimnazija Bjelovar
Gimnazija Bjelovar
Adresa
Ulica Matice hrvatske 17
Bjelovar
Bjelovarsko-bilogorska županija
Hrvatska
Informacije
Ravnatelj Želimir Vujić
Tajnik Daniela Vinković
Nastavnici 39
Broj učenika ~600
Broj razreda 20
Službena stranica

Gimnazija Bjelovar je gimnazija smještena u Bjelovaru, u Ulici Matice Hrvatske 17. Osnovana je 1858. godine.[1] U sklopu škole nalazi se i školska knjižnica unutar zgrade. Nastava se odvija u dvije smjene: poslijepodnevnoj (1. i 3. razredi) i jutarnjoj (2. i 4. razredi).

Povijest[uredi VE | uredi]

Kako se Bjelovar sredinom 19. st. nalazio u sklopu Vojne krajine, krajinska je uprava predložila osnivanje gimnazije, što je 1858. godine kralj i odobrio. Osnovana je kao Mala realna nesamostalna škola, s Ferdinandom Stumpe kao upraviteljem. Dio četvrtog razreda postojeće Glavne škole pretvoren je u prvi razred. Učenici su još uvijek koristili zgradu Glavne škole, pa se u nazivu škole ističe da je nesamostalna. Kada je započela s radom pohađalo ju je 36 učenika u jednom razredu. Sljedeće je godine formiran i drugi razred potreban za dvogodišnju školu. Zbog povećanog broja učenika 1861. škola se seli u zasebnu zgradu i postaje Mala realna škola. 1863. u Maloj realnoj školi je formiran treći, a 1875. i četvrti razred. Time dobiva status srednje škole, te 1876. odlukom Kraljevske zemaljske vlade postaje Kraljevska mala realna gimnazija.

1878. vlada također odobrava izgradnju nove zgrade, građenu od 1900. do 1901. godine, kada se u njoj ujedno i započinje održavati nastava. U toj zgradi Gimnazija Bjelovar se nalazi i danas.[2][3] 1901. odobreno je proširenje škole na četiri viša i četiri niža razreda te škola postaje Kraljevska velika realna gimnazija. Do 1904. završeno je stvaranje svih osam razreda; tada je školu pohađalo 310 učenika i 56 učenica.[1]

Za vrijeme početka prvog svjetskog rata u zgradi Gimnazije nalazila se vojska, pa je nastava premještena u zgradu dječačke i djevojačke škole. Nova školska godina, koja je trebala započeti 8. listopada 1914. godine, odgođena je na neodređeno vrijeme. Učenici podvrgnuti mobilizaciji imali su pravo na izvanredno polaganje ispita.[1] Za vrijeme drugog svjetskog rata škola je nastavila s radom, unatoč tome što je zgrada bila privremeno oduzeta od strane vojske. Kada Hrvatska 1945. ulazi u sastav SFRJ Prosvjetni odjel Gimnaziji dodjeljuje naziv Državna realna gimnazija u Bjelovaru.[3][1] Također je uveden i ruski jezik te tečajevi za oficire Jugoslavenske armije. 1955. ukidaju se prva četiri niža razreda Gimnazije te su oni svrstani pod osnovnu školu.[1]

Pri osnutku podučavani su predmeti: nauk vjere (rimokatolički i grkokatolički), hrvatski jezik, njemački jezik, zemljopis i povijest, račun, geometrija, prirodoslovlje, ratarstvo, risanje i krasopis. 1863. dodani su mehanika i graditeljstvo, te se škola otvorila i učenicama. Sve dok 1868. u Vojnoj krajini hrvatski jezik nije proglašen ravnopravnim, nastava se održavala isključivo na njemačkome jeziku. Na njemačkom su nastavili voditi dnevnike i izdavati svjedodžbe sve do 1872. godine. 1920-ih i 1930-ih godina učestalo se osnivanju učenička udruženja, dok god nisu u suprotnosti s interesima vlasti. Novom je Odredbom bilo zabranjeno tuči učenike, nastavnici se nisu smjeli udaljavati iz mjesta bez znanja direktora, učenice se nisu smjele kititi nakitom, obvezna je molitva na početku i kraju nastave, određuju se novi praznici i neradni dani, roditeljski sastanci se češće održavaju.[1]

1966. Gimnazija je preimenovana u Gimnaziju Bjelovar.[3][1] Tada postoje dva nastavna smjera: društveno-jezični te matematičko-prirodoslovni, a početkom sedamdesetih uvodi se i opći smjer. Školske godine 1969/1970 uvodi se učenje drugog stranog jezika.[1]


Nastava[uredi VE | uredi]

Razredni odjeli podijeljeni su u tri nastavna plana sa različitom zastupljenosti gradiva:[4]

  • opći nastavni program

    3 razredna odjela, opće usmjerenje

  • jezični nastavni program

    1 razredni odjel, uz veću zastupljenost engleskog i njemačkog jezika, a manju zastupljenost matematike, povijesti i geografije. *1

  • prirodoslovno-matematički program

    1 razredni odjel, uz veću zastupljenost matematike, fizike i informatike, a manju zastupljenost likovne i glazbene umjetnosti, sociologije, psihologije i povijesti. *1


Neovisno o navedenim nastavnim planovima provodi se nekoliko fakultativnih predmeta, koji su izborni ali utječu na završni prosjek ako su odabrani:


  1. *1  Bolji pregled satnica određenih programa nalazi se među nastavnim planovima Gimnazije Bjelovar
  2. *2  Odgovarajuća razina poznavanja jezika zaključuje se ovisno o postotku riješenosti ispita

Galerija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=2_1023 Suočev, Ivanka, Obrada fonda "Gimnazija Bjelovar"
  2. http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf Drveni, Ana, Urbanistički razvoj grada Bjelovara od osnutka 1756. godine do danas
  3. 3,0 3,1 3,2 http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_73 (pristupljeno 11. rujna 2020.)
  4. http://gimnazijabjelovar.hr/images/dokumenti/nastavni_gim.pdf (pristupljeno 11. rujna 2020.)
  5. http://gimnazijabjelovar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=106 (pristupljeno 11. rujna 2020.)