Wikipedija:Članak tjedna/35, 2023.
Uranij je kemijski element atomskog broja 92 i atomske mase 238,02891 (3). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol U. Uranij (jednakovrijedan naziv uran) jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata. Dobio je ime po planetu Uranu, a otkrio ga je Martin Heinrich Klaproth 1789. godine. Osim 92 protona, jezgra uranija može imati između 141 i 146 neutrona. Najčešći izotopi uranija jesu U-238 (146 neutrona) i U-235 (143 neutrona). Atom uranija ima 92 elektrona od kojih su 6 valentni. Njegova je gustoća otprilike 70 % veća od gustoće olova, ali nije tolika kao kod zlata ili volframa. Uranij je slabo radioaktivan. U prirodi se u malim količinama pojavljuje u tlu, stijenama i vodi. U gospodarske se svrhe dobiva iz ruda poput uranita.
U prirodi se pojavljuje smjesa izotopa, uranija-238 (99,284 %), uranija-235 (0,711 %) i vrlo malih količina uranija-234 (0,0058 %). Raspada se polako emitirajući pritom alfa-čestice. Poluvijek uranija-238 jest 4,47 milijardi godina, a uranija-235 704 milijuna godina, pa služe u svrhu radiometrijskog datiranja. U nuklearna goriva ubrajaju se tri fisilna materijala: uranij-233, uranij-235 i plutonij-239. S obzirom na malu zastupljenost uranija-235, prirodni uranij kao gorivo mogu rabiti teškovodni i grafitom moderirani reaktori, dok lakovodni reaktori zahtijevaju obogaćeni uranij.