Prijeđi na sadržaj

Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija

Prijedlozi za tjedne članke

Ovdje možete predložiti članke za koje smatrate da su s obzirom na točnost, nepristranost, potpunost i stil zaslužili da budu predstavljeni na Glavnoj stranici.

Članci se predlažu u skladu s kriterijima izbora tjednog članaka. Ne smijete predlagati članke u dva uzastopna tjedna, a maksimalan broj predloženih članaka u jednom tjednu je pet (5)! Kada ste odabrali članak, ispunite sljedeći predložak u sekciji za željeni tjedan:

{{ČT prijedlog
|tjedan= 01, 2026.
|naslov=
|slika= Slika.jpg
|tekst= Ovdje upišite kôd ulomka koji predlažete za prikaz na Glavnoj stranici
|predlagatelj= ~~~~
|glasovanje=<!-- Početak prostora za glasovanje! -->


<!-- Kraj prostora za glasovanje! -->
}}

Svoj glas ili glasove {{za}} ili {{protiv}} možete dati bilo kojem od predloženih članaka.

Kada završi glasovanje, suradnici prenose prijedloge s najviše glasova u odvojene stranice koje se automatski prikazuju na Glavnoj stranici.
↱

Sadržaj:


Drugi kvartal 2026.

[uredi kôd]

Drugi kvartal traje 13 tjedana, od 30. ožujka 2026. do 28. lipnja 2026.
Glasovanje za članke u drugom kvartalu počinje 9. ožujka 2026. u 00:00 sati i završava 22. ožujka 2026. u 23:59 sati.

14 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 30. ožujka 2026. — Pizza

Pizza ili pica jelo je koje potječe iz talijanske kuhinje (posebno iz napuljskog područja), a obično se sastoji od ravne podloge od dizanog tijesta na bazi pšeničnog brašna, prelivene rajčicom, sirom i drugim sastojcima, te pečene na visokoj temperaturi, tradicionalno u peći na drva.

Pojam pizza prvi se puta bilježi 997. godine u latinskom rukopisu iz grada Gaete na jugu Italije, u Laciju, na granici s Kampanijom. Godine 2009. napuljska pizza registrirana je pri Europskoj uniji kao zajamčeno tradicionalni specijalitet (TSG). Umijeće pripreme napuljske pizze uvršteno je 2017. godine na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske kulturne baštine.

Pizza i njezine razne inačice ubrajaju se među najpopularnija jela na svijetu. Pizzu poslužuju razne vrste restorana – specijalizirane pizzerije, restorani mediteranske kuhinje, putem dostave, ali i kao ulična hrana. U Italiji se pizza u restoranima poslužuje nerazrezana i jede se priborom: nožem i vilicom. U neformalnim prilikama obično se reže na kriške koje se jedu rukama. Pizza se također prodaje u prodavaonicama u raznim oblicima: smrznuta ili svježa, a priprema se u kućnim pećnicama.

15 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 6. travnja 2026. — Fidži

Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी [Fijī]), službeno Republika Fidži otočna je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda. Najbliže susjedne zemlje Fidžiju su Vanuatu na zapadu, Nova Kaledonija na jugozapadu, novozelandski Kermadecovi otoci na jugoistoku, Tonga na istoku, Samoansko otočje i francuski kolektivitet Wallis i Futuna na sjeveroistoku, te Tuvalu na sjeveru. Fidži sačinjava otočje s više od 330 otoka, 110 od kojih je trajno naseljeno, te preko 500 hridi i otočića, ukupne površine od 18 300 km2. Najisturenija skupina otoka je Ono-i-Lau. Čak 87% ukupnoga stanovništva od oko 912 000 ljudi živi na otocima Viti Levu i Vanua Levu. Glavni grad Suva nalazi se na otoku Viti Levu i ujedno je i glavna luka na Fidžiju. Oko tri četvrtine stanovnika Fidžija živi uz obalna područja otoka Viti Levu mahom u Suvi, ali i u manjim urbanim centrima poput Nadija, koji ima izrazito razvijen lokalni turizam, ili Lautoke, gdje je razvijena industrija proizvodnje šećera. Zbog geoloških karakteristika, unutrašnjost Viti Levua slabo je naseljena.

Većina fidžijskih otoka formirana je vulkanskom aktivnošću prije otprilike 150 milijuna godina. Geotermalna aktivnost, premda rijetka, povremeno je prisutna i danas, najčešće na otocima Vanua Levu i Taveuni. Geotermalni izvori na otoku Viti Levu nisu vulkanskog podrijetla te imaju niskotemperaturna (oko 35 - 60°C) površinska otpuštanja. Ljudi su na fidžijskom otočju živjeli od drugog tisućljeća pr. Kr. Isprva su to bili Austronežani i Melanežani, s nešto malo polinezijskih utjecaja. Europljani su počeli posjećivati Fidži počevši od 17. stoljeća, a nakon kratkog razdoblja neovisnosti, Fidži je 1874. godine postao kolonija Britanskoga Carstva. Fidži je do 1970. godine imao status krunske kolonije, nakon čega je dobio veću autonomiju i status dominiona. Nakon niza državnih udara, vojna je vlast 1987. godine proglasila republiku. Nakon uspješnog državnog udara 2006. godine, komodor Frank Bainimarama preuzeo je vlast u zemlji. Nakon što je Visoki sud tri godine kasnije proglasio vojnu vlast nezakonitom, predsjednik Josefa Iloilo, koga je vojska zadržala kao nominalnog državnog poglavara, poništio je Ustav iz 1997. godine i ponovo imenovao Bainimaramu kao privremenog premijera. Kasnije tijekom iste godine, Iloila je naslijedio Epeli Nailatikau. Nakon godina odgode, dana 17. rujna 2014. godine konačno su održani opći, demokratski izbori na Fidžiju. Bainimarama je pobijedio na izborima, koje su međunarodni promatrači prihvatili.

16 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 13. travnja 2026. — Laponska sova

Laponska sova (latinski: Strix nebulosa) je ptica koja pripada redu sovki (Strigiformes) i porodici sova (Strigidae). Za razliku od šumske sove iz istoga roda, pripada velikim sovama; tijelo joj je dužine 61 – 84 centimetara, a prosječan raspon krila oko 140 centimetara. Ova zbijena sova sivog perja ima krupne oči s žutim bjeloočnicama i nema ušne ćube. Ima karakteristično lice, koje se sastoji od šest ili više sivih ili smeđih koncentričnih krugova na bijeloj pozadini. Zbog veličine i boje poznata je i kao velika siva sova.

Ova sova živi na sjevernoj polutci, a dijeli se na dvije podvrste: sjevernoameričku i euroazijsku. Pripada i pticama stanaricama i selicama, a glavni pokretač migracije je svakako plijen.

17 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 20. travnja 2026. — 23. domobranska pješačka pukovnija Zadar

23. domobranska pješačka pukovnija Zadar (k.k. Landwehr Infanterie Regiment „Zara“ Nr. 23), od 1917. 23. streljačka pukovnija Zadar (k.k. Schützenregiment Nr. 23 „Zara“), bila je postrojba u sastavu carskog i kraljevskog domobranstva austrougarske vojske. Stožer pukovnije bio je u Zadru od 1909. godine. U Prvom svjetskom ratu postrojba se borila na Balkanskom i Talijanskom bojištu. Posebno se istaknula u Prvoj, Drugoj, Trećoj, Šestoj, i Jedanaestoj sočanskoj bitci.

18 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 27. travnja 2026. — Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)

Yu-Gi-Oh! Trading Card Game (u Aziji Yu-Gi-Oh! Official Card Game) kartaška je igra koju je osmislio i izdao Konami. Igra se temelji na mangi Yu-Gi-Oh! Kazukija Takashija, odnosno na izmišljenoj igri Duel Monsters (Dvoboj čudovišta), izvorno poznatoj kao Magic & Wizards (Čarolija i čarobnjaci), koja se povremeno prikazuje u epizodama mange, a okosnica je raznih anime-adaptacija.

Tvrtka Konami predstavila je kartašku igru 1999. u Japanu. U Sjevernoj Americi i Europi predstavljena je u ožujku 2002., gdje ju je u početku prodavao Upper Deck Company. Dana 7. srpnja 2009. uvrštena je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najprodavanija igra kolekcionarskim kartama na svijetu jer je dotad diljem svijeta prodano više od 22 milijarde karata. Konami je do 31. ožujka 2011. diljem svijeta prodao 25,2 milijarde karata. Do siječnja 2021. širom svijeta prodano je otprilike 35 milijardi karata. Yu-Gi-Oh! Speed Duel, brža i pojednostavnjena inačica igre, predstavljena je u siječnju 2019. Yu-Gi-Oh! Rush Duel, druga ubrzana inačica igre, predstavljena je u travnju 2020. u Japanu.

S obzirom na to da je to jedna od najpopularnijih igara kolekcionarskim kartama, najvrednije karte iz igre među najskupljim su kartama te vrste.

19 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 4. svibnja 2026. — Razdoblje Jōmon

U japanskoj povijesti razdobljem Jōmon (japanski: 縄文時代, romanizirano: Jōmon jidai) smatra se period oko 14 000. pr. Kr. – 300. god. pr. Kr. kada je Japan činila zajednica lovaca sakupljača i zemljoradnika u jedinstvenoj sjedilačkoj i osobito kompleksnoj jōmonskoj kulturi. Naziv je japanski prijevod prvobitnog naziva cord-marked („otisnuto užetom”), koji je prvi upotrijebio američki zoolog i orijentalist Edward Sylvester Morse nakon otkrića krhotina lončarije 1877. godine. Posude ranijeg razdoblja Jōmon bile su karakteristične po utiskivanju užeta u vlažnu glinu i smatra se da su među najstarijim primjercima lončarije u svijetu.

Pronađeno je mnoštvo alatki i nakita toga razdoblja, načinjenih od kosti, kamena, školjki i rogova životinja, kao i keramičkih figurica te keramičkih i lakiranih posuda. Često ga se uspoređuje i s pretkolumbovskim kulturama sjeverozapadne obale Sjeverne Amerike, a osobito s valdivijskom kulturom Ekvadora zbog slične kompleksnosti kulture primarno lovaca-sakupljača s ograničenom uporabom hortikulture.

20 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 11. svibnja 2026. — Hidroelektrična energija

Hidroelektrična energija jest električna energija dobivena od mehaničke energije vode. Predstavlja 14 % svjetske električne energije, gotovo 4210 TWh u 2023., što je više od svih ostalih obnovljivih izvora zajedno, a također i više od nuklearne energije. Hidroenergija može na zahtjev osigurati velike količine električne energije s niskim udjelom potrošnje ugljika, što je čini ključnim elementom za stvaranje sigurnih i čistih sustava opskrbe električnom energijom. Hidroelektrana koja ima branu i akumulaciju vode fleksibilan je izvor jer se količina proizvedene električne energije može povećati ili smanjiti u kratkom vremenu kao odgovor na promjenjivu potražnju.

Nakon gradnje, hidroelektrana ne proizvodi izravan otpad i gotovo uvijek emitira znatno manje stakleničkih plinova od energetskih postrojenja na fosilna goriva. Međutim, kada se gradi u nizinama kišnih šuma, gdje je dio šume potopljen, mogu se emitirati znatne količine stakleničkih plinova. Izgradnja hidroelektrana može imati značajan utjecaj na okoliš, prvenstveno u gubitku obradivog zemljišta i raseljavanju stanovništva. One također narušavaju ekosustave rijeka, utječući na staništa, zamuljivanje i eroziju. Dok brane mogu ublažiti rizike od poplava, kolaps brana može imati katastrofalne učinke.

21 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 18. svibnja 2026. — Autobusni prijevoz u Zagrebu

Autobusni prijevoz drugi je najprominentniji tip javnog prijevoza u Zagrebu, nakon tramvajskog prijevoza. Unutar Zagreba i pojedinih okolnih područja organizira ga i održava Zagrebački električni tramvaj (ZET). Redovni međugradski i međunarodni autobusni prijevoz iz Zagreba vodi se kroz Autobusni kolodvor Zagreb.

Prvi oblik gradskog autobusnog prijevoza u Zagrebu nastao je krajem 1920-ih godina, a već 1931. objedinjen je s tramvajskim prometom pod upravom Gradske štedionice. Nakon dugogodišnjeg stagniranja, prouzrokovanog u velikoj mjeri nepodobnom organizacijom gradskih autobusnih linija u odnosu na tramvajske, upotreba autobusne mreže i njezin opseg počeli su stabilno rasti poslije Drugoga svjetskog rata. Uz ubrzano širenje grada, kako po stanovništvu tako i prostorno, u drugoj polovici 20. stoljeća autobusna je mreža doživjela osobito proširenje na gotovo sva okolna naselja, uključujući satelitske gradove Zagreba. Širok opseg zagrebačkog autobusnog prijevoza povoljno je utjecao na izgradnju i naseljavanje tih mjesta.

22 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 25. svibnja 2026. — Lijepa naša domovino

Lijepa naša domovino, često i samo Lijepa naša, je državna himna Hrvatske od 1972. godine. Tekst skladbe zasnovan je na pjesmi Horvatska domovina koju je napisao Antun Mihanović 1835. godine, a drži se da ju je preradio i prvi uglazbio Josip Runjanin sredinom 19. stoljeća uz doprinose drugih glazbenika. Mihanovićeva je izvorna pjesma s vremenom postala popularna nacionalna himna, a prvi je puta izvedena u uglazbljenoj inačici 1891. godine, kada je svečano izabrana za neslužbenu hrvatsku himnu. Pjesma je nakon toga u raznim oblicima, instrumentacijama i preinakama bila vrlo omiljena u Hrvatskoj, a amandmanom Ustava SR Hrvatske 1972. godine konačno je postala službena državna himna. Donošenjem Ustava Republike Hrvatske 1990. dobila je svoj stalan, obvezatni oblik i zakonsku zaštitu.

Njezine početne riječi često se rabe kao metonim za Hrvatsku (Lijepa Naša). Ubraja se među malobrojne miroljubive himne jer veliča ljepote domovine, a ne poziva na borbu ili otpor kao himne-koračnice.

23 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 1. lipnja 2026. — Interseksualnost

Interseksualne su one osobe koje su se rodile s bilo kojim od nekoliko spolnih obilježja (kombinacija kromosoma, gonade, genitalije i dr.) koje je Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava odredio kao »izvan okvira tipičnih binarnih koncepcija muškog ili ženskog tijela«.

Dodjela spola pri rođenju obično se provodi prema vanjskim genitalijama djeteta. Broj djece rođene s nejasnim genitalijama leži između 1 : 4500 i 1 : 2000 (0,02 – 0,05 %). Djeca također mogu razviti atipične kromosome, gonade ili hormone.> Neke su osobe odgajane kao djevojčice, odnosno dječaci, a oni se zatim u kasnijim fazama života počnu identificirati drugim rodom, iako većina nastavi prianjati dodijeljenu rodu. Statistika broja rođenja interseksualne djece varira ovisno o tome tko provodi istraživanje te o definiciji interseksualnosti koja se upotrebljava. Seksologinja Anne Fausto-Sterling te suautori njene knjige tvrde da bi stopa »nedimorfnog spolnog razvoja« u ljudi mogla biti čak 1,7 %.

Predlagatelj: Povodom početka mjeseca ponosa. ☀ Rȕnolīst | þⰁč 18:00, 7. ožujka 2026. (CET)[odgovori]

  1. ZA ZA ☀ Rȕnolīst | þⰁč 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)[odgovori]

24 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 8. lipnja 2026. — Dolazak Hrvata

Problem dolaska Hrvata na današnje područje koje nastavaju do sada nije u potpunosti uspješno riješen. U historiografiji i arheologiji postoji nekoliko teorija s obzirom na izvore i njihova tumačenja. Po tradicionalnom kulturno-povijesnom pristupu, Hrvati su došli kao Slaveni iz sjevernih krajeva krajem 6. ili početkom 7. stoljeća i uspješno se suprotstavivši Avarima te naselivši područja današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nametnuvši starosjediocima svoj jezik, postupno su se stopili s različitim etničkim i kulturnim skupinama koje su zatekli. Po drugim pristupima, vrijeme migracije se datira u kasno 8. ili početak 9. stoljeća, a tradicionalnoj etnogenezi se suprotstavljaju različiti modeli transfera malobrojne elite pa čak i identiteta kao socijalne klase, a ne etničke grupe. Najnovija istraživanja populacijske genetike i arheogenetike podržavaju tradicionalni pristup i model, Slaveni su zamijenili preko 80 % lokalnog predslavenskog genetskog fonda (kod današnjih Hrvata oko 65 – 70 %) i da su se doselili u 7. stoljeću iz pradomovine smještene negdje u istočnoj Europi.

25 2026.

[uredi kôd]

Nije predložen.

Prema naknadnom prijedlogu u kafiću dogovoren članak Tallinn (Wikipedija:Članak tjedna/25, 2026.). ☀ Rȕnolīst | þⰁč 16:47, 23. ožujka 2026. (CET)[odgovori]

26 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 22. lipnja 2026. — Ivanjski vijenci

Ivanjski vijenac dio je tradicionalnog kršćanskog običaja u proslavu Ivanjdana, danas tipičan za pravoslavce. Pletu se na dan uoči obljetnice rođenja Ivana Krstitelja (6. srpnja po gregorijanskom, odnosno 23. lipnja po julijanskom kalendaru). Ivanjsko cvijeće tvori osnovu vijenca, a sastav se ukrašava drugim, višebojnim cvijećem kao što su ruže, lavanda i luk. Vijenac se postavlja na vanjski zid ili ogradu kuće prema ulici, a uklanja se tek iduće godine prilikom postavljanja novoga vijenca. Izrada vijenaca ponegdje je pridružena paljenju ivanjskih krijesova.

Vijenci su kroz povijest imali različite uloge u ivanjskim običajima južnoslavenskih kršćana, pa tako i katolika, no opstali su najviše u pravoslavnim zajednicama. Smatra se da predstavljaju nastavak pretkršćanskih tradicija, a rabili su se među ostalim za gatanje i zaštitu od prirodnih nepogoda. Slični običaji izrade i uporabe vijenaca u prošlosti zabilježeni su diljem Europe.

Treći kvartal 2026.

[uredi kôd]

Treći kvartal traje 13 tjedana, od 29. lipnja 2026. do 27. rujna 2026.
Glasovanje za članke u trećem kvartalu počinje 8. lipnja 2026. u 00:00 sati i završava 21. lipnja 2026. u 23:59 sati.

27 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 29. lipnja 2026. — Srednjoškolsko igralište Elipsa

Srednjoškolsko igralište u Zagrebu, nekadašnja Elipsa, smješteno je između Klaićeve ulice na sjeveru i Ulice Izidora Kršnjavoga na jugu, te između Rooseveltovog trga na istoku i Kačićeve ulice na zapadu. Postoji od 1891. godine kada je Hrvatski klub biciklista „Sokol“ izgradio prvo biciklističko trkalište u Zagrebu. Preuređivano nekoliko puta, današnji izgled ima od 1935. godine.

28 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 6. srpnja 2026. — Buckinghamska palača

Buckinghamska palača je kraljevska rezidencija u Londonu i administrativno sjedište monarha Ujedinjenoga Kraljevstva. Palača je smještena u gradskoj četvrti Westminster i često je središnje mjesto državnih svečanosti i kraljevskih ceremonija, te ključna točka okupljanja za britanski narod u vrijeme nacionalnoga veselja i žalosti.

Objekt oko koje je izgrađena današnja palača izvorno se nazivala Buckinghamska kuća. Bila je to velika gradska kuća izgrađena za prvog vojvodu od Buckinghama 1703. godine na području koje je bilo u privatnom vlasništvu najmanje 150 godina. Kupio ju je kralj Đuro III. 1761. kao privatnu rezidenciju za kraljicu Šarlotu i od tada je nazivana Kraljičina kuća. Tijekom 19. stoljeća je pod vodstvom arhitekata Johna Nasha i Edwarda Blorea započelo veliko proširenje postojeće zgrade tijekom kojeg su izgrađena tri krila oko središnjeg dvorišta. Buckinghamska palača postala je londonska rezidencija britanskoga monarha nakon dolaska kraljice Viktorije 1837. godine.

Posljednja velika strukturalna proširenja učinjena su u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću uključujući Istočno pročelje na kojemu se nalazi dobro poznati balkon s kojega kraljevska obitelj tradicionalno pozdravlja građanstvo. Tijekom njemačkoga bombardiranja u Drugom svjetskom ratu uništena je dvorska kapela, a na njenom je mjestu izgrađena Kraljičina galerija, te je 1962. otvorena za javnost sa zbirkom umjetničkih djela iz Kraljevske zbirke.

29 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 13. srpnja 2026. — Menelaj s tijelom Patrokla

Grupa Pasquino (također poznata kao Menelaj koji nosi tijelo Patrokla ili Ajant koji nosi tijelo Ahila) je skupina mramornih skulptura koje kopiraju helenistički brončani original, koji datira iz otprilike 200.-150. pr. Kr. Poznato je najmanje petnaest rimskih mramornih kopija ove skulpture. Mnoge od ovih mramornih kopija imaju složenu umjetničku i društvenu povijest koja ilustrira stupanj do kojeg su improvizacijske "restauracije" rađene na fragmentima antičke rimske skulpture tijekom 16. i 17. stoljeća, u kojima su suvremeni talijanski kipari izrađivali originalne i često proizvoljne i destruktivne dodatke u nastojanju da zamijene izgubljene fragmente antičkih skulptura. Jedna od najpoznatijih verzija kompozicije, iako toliko raskomadana i oštećena da je odnos na prvi pogled jedva prepoznatljiv, je takozvani Pasquin, jedan od govorećih kipova Rima. Postavljen je na postolje 1501. i još uvijek nije restauriran. Verzija grupe, vjerojatno namijenjena predstavljanju drugih homerskih likova, dio je skulptura iz Sperlonge pronađenih 1957. godine.

30 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 20. srpnja 2026. — Bosančica

Bosančica je morfološki i ortografski osobita inačica ćirilice koja se rabila u Bosni (franjevci: M. Divković, I. Bandulavić, P. Posilović i dr.), Dubrovniku (diplomatika, Dubrovački lekcionar, početak XVI. st.; Libro od mnozijeh razloga, 1520. itd.) i srednjoj Dalmaciji. Uz glagoljicu i latinicu, bosančica je hrvatsko narodno pismo.

31 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 27. srpnja 2026. — Kiseljak

Kiseljak je općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u Županiji Središnjoj Bosni.

Udaljen je oko 36 km sjeverozapadno od Sarajeva i oko 55 km jugoistočno od Travnika. Poznat je po izvoru mineralne vode Sarajevskom kiseljaku, kiseljačkim pogačicama i banjskom lječilištu. Prema popisu iz 2013. u Kiseljaku živi 3554 stanovnika, dok područje općine okuplja 20 772 žitelja. Većinu stanovništva čine Hrvati.

Kiseljak se prvi put spominje u 16. stoljeću. U Podastinju blizu Kiseljaka pronađeni su stećci iz srednjega vijeka i rimskoga doba. Godine 1878., nakon što je Bosnu i Hercegovinu zauzela Austro-Ugarska, Kiseljak se počinje razvijati kao banjsko-lječilišno mjesto. Za vrijeme rata u BiH i bošnjačko-hrvatskog sukoba, Kiseljak postaje sjedište brigade »Josip ban Jelačić« i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

O Kiseljaku je Jozo Penava skladao pjesmu koja je postala svojevrsna »himna« općine.

32 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 3. kolovoza 2026. — Bijeli Hrvati

Bijeli Hrvati, ili samo Hrvati, bili su slavensko pleme koje je živjelo između istočnih i zapadnih Slavena, a preci su Hrvata na Jadranskom moru. Spomeni i tragovi starih Hrvata nalaze se po istočnoj i središnjoj Europi, odnosno zapadnoj Ukrajini, južnoj Poljskoj i Češkoj.

33 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 10. kolovoza 2026. — Bir Tavil

Bir Tavil (egipatski arapski: بير طويل; transliteracija: Bir Tawil; prijevod: „duboki bunar”) područje je površine 2060 km² koje se nalazi između Egipta i Sudana, ali na koje pravo ne polaže nijedna od tih država. Uz susjedni Halajpski trokut katkad se naziva i Trokut Bir Tavil premda je u obliku četverokuta. Ta se dva područja dotiču na četveromeđi.

Nijedna ga država nije prisvojila zbog neslaganja oko ravne političke granice između Egipta i Sudana uspostavljene 1899. i nepravilne administrativne granice uspostavljene tri godine poslije. Egipat priznaje političku, a Sudan administrativnu granicu, zbog čega na Halajpski trokut pravo polažu obje države, a na Bir Tavil nijedna. Bir Tavil do danas je jedino naseljivo mjesto na Zemlji na koji pravo nije položila ni jedna priznata državna vlast.

34 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 17. kolovoza 2026. — Sorbi (pleme)

Sorbi (također Sorabi, Surbi ili Srbi i Bijeli Srbi), bili su srednjovjekovno ranoslavensko pleme koje je živjelo između rijeka Saale i Labe, a kao plemenska konfederacija obuhvaćala šire prostore današnje Saske i Tiringije. Bili su dio veće skupine zvane Polapski Slaveni.

Njihova povijest prenosi se uglavnom putem franačkih srednjovjekovnih kronika, počevši od Fredegarove kronike. Spomenuta kronika izvještava da su se 631. godine, pod svojim prvim imenovanim vladarom, Dervanom, Sorbi odrekli odanosti franačkom kralju i pridružili se široj slavenskoj plemenskoj zajednici koju je predvodio Samo. Smatra se kako su Sorbi istovjetni Bijelim Srbima koje spominje bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu De Administrando Imperio (10. st.), koji su se doselili u 7. stoljeću na Balkan i preci su Srba.

Kroničari od 8. do 10. stoljeća spominju Sorbe uglavnom u vezi s graničnim sukobima sa susjednim stanovništvom. Pleme je prvi put prihvatilo vrhovnu vlast Karolinškog Carstva pod Tunglom 826. godine. Do sredine 9. stoljeća Karolinzi su uspostavili carsku pograničnu oblast poznatu kao Sorbska marka (Limes Sorabicus).

35 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 24. kolovoza 2026. — Floor Jansen

Floor Jansen (Goirle, 21. veljače 1981.) nizozemska je pjevačica i kantautorica. Trenutačno pjeva u finskom metal-sastavu Nightwish.

Na početku karijere pjevala je u skupini After Forever, u kojoj je bila od 1997. do raspada dvanaest godina poslije. Potom je osnovala grupu ReVamp, koja je objavila dva studijska albuma. Godine 2012., nakon što je Anette Olzon napustila Nightwish, pridružila se tom sastavu kao koncertna pjevačica do kraja turneje Imaginaerum World Tour. Godinu dana poslije službeno se pridružila skupini i, kako bi joj se mogla posvetiti, raspustila je ReVamp. Godine 2018. s Jørnom Viggom Lofstadom, gitaristom grupe Pagan's Mind, osnovala je hard rock-duo Northward.

Često surađuje s Arjenom Anthonyjem Lucassenom; članica je njegove supergrupe Star One te je pjevala na Ayreonovim albumima Universal Migrator Part 1: The Dream Sequencer, 01011001 i The Source, ali i na koncertnom albumu Ayreon Universe – The Best of Ayreon Live. Također je pjevala nekoliko pjesama na albumu Quarterpast sastava MaYan i albumu Angels of the Apocalypse finske skupine Avalon. Starija je sestra pjevačice Irene Jansen, koja je također surađivala s Ayreonom.

36 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 31. kolovoza 2026. — The Backrooms

The Backrooms su izmišljena lokacija koja potječe iz objave na 4chanu iz 2019. godine. Kao jedan od najpoznatijih primjera estetike liminalnog prostora, Backrooms se obično prikazuju kao nevjerojatno veliko ekstradimenzionalno prostranstvo praznih soba, do kojih se dolazi izlaskom iz stvarnosti.

Korisnici interneta proširili su koncept Backroomsa, uvodeći koncepte poput "razina", slojeva Backroomsa koji su međusobno povezani; i "entiteta", neprijateljskih stvorenja koja nastanjuju prostor. Početkom 2022. godine, američki YouTuber Kane Parsons objavio je prvi dio serije kratkih filmova Backrooms na YouTubeu. Viralnim videozapisima se pripisuju poticanje porasta sadržaja o Backrooms i populariziranju koncepta. Parsons je režirao filmsku adaptaciju svoje serije u produkciji A24.

37 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 7. rujna 2026. — Tom Clancy's Splinter Cell (videoigra)

Tom Clancy's Splinter Cell akcijsko-avanturistička je igra šuljanja koju je izradio Ubi Soft Montreal, a tvrtka Ubi Soft objavila ju je 2002. Prva je videoigra u serijalu Splinter Cell i prati tajnog operativca Nacionalne sigurnosne agencije Sama Fishera (kojemu glas posuđuje glumac Michael Ironside). Nadahnuli su je serijal Metal Gear i igre Looking Glass Studiosa, a oblikovana je u Unreal Engineu 2.

Izvorno je objavljena isključivo za konzolu Xbox, no igra je 2003. objavljena i za Microsoft Windows, PlayStation 2, GameCube i Mac OS X. Prilagođena inačica igre s bočnim prikazom, koju je izradio Gameloft, objavljena je 2003. za Game Boy Advance, mobilne telefone i N-Gage (igra za potonju platformu nosi podnaslov Team Stealth Action). Remasterirana inačica igre u visokoj rezoluciji objavljena je u rujnu 2011. za PlayStation 3, a u lipnju 2019. za Xbox One.

Dobila je pohvale kritičara i smatra se jednom od najboljih videoigara u povijesti. Uspjeh igre potaknuo je izradu više nastavaka, među kojima je Pandora Tomorrow (iz 2004.), i nekoliko romana koje je pod pseudonimom David Michaels napisalo više autora. Ubisoft Toronto trenutačno izrađuje novu inačicu igre.

38 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 14. rujna 2026. — Aldo Manuzio

Aldo Pio Manuzio (lat.: Aldus Pius Manutius, Bassiano 1449./1452. – Venecija, 6. veljače 1515.) bio je talijanski humanist, učenjak, odgojitelj i utemeljitelj aldinske tiskare (Aldina). Kasniji dio svog života Manuzio je posvetio objavljivanju i širenju rijetkih tekstova. Njegov interes za grčke rukopise i njihovo očuvanje obilježava ga kao inovativnog izdavača svog doba posvećenog izdanjima koja je proizveo. Njegove enhiridije, male prijenosne knjige, unijele su revoluciju u kulturu čitanja i prethodnica su modernih knjiga s mekim koricama.

Manuzio je želio objaviti grčke tekstove za svoje čitatelje jer je vjerovao da su djela Aristotela ili Aristofana u izvornom grčkom obliku čista i nepatvorena prijevodom. Prije Manuzia izdavači su rijetko tiskali sveske na grčkom, uglavnom zbog složenosti davanja standardiziranog grčkog pisma. Manuzio je objavljivao rijetke rukopise u izvornom grčkom i latinskom obliku. Naručio je izradu slova na grčkom i latinskom jeziku koja nalikuju humanističkom rukopisu njegova doba; ti tipovi slova prvi su poznati prethodnik kurziva. Kako je popularnost Aldine rasla, Manuziove su se inovacije brzo kopirale širom Italije, unatoč njegovim naporima da spriječi pirateriju izdanja Aldine.

39 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 21. rujna 2026. — Tales from the Borderlands

Tales from the Borderlands interaktivna je humoristična, avanturistička i znanstvenofantastična videoigra u nekoliko epizoda utemeljena na serijalu Borderlands. Izradio ju je Telltale Games po dozvoli Gearbox Softwarea, proizvođača igara u serijalu Borderlands, i tvrtke 2K, koja izdaje te igre. Objavljena je u studenome 2014. za Android, iOS, Microsoft Windows, OS X, PlayStation 3, PlayStation 4, Xbox 360 i Xbox One te 2021. za Nintendo Switch.

Radnja u igri odvija se neko vrijeme poslije događaja u igri Borderlands 2, a u glavnoj su ulozi Hyperionov zaposlenik Rhys i prevarantica Fiona s Pandore, koji udružuju snage kako bi pronašli riznicu i otvorili je. Igra je podijeljena u nekoliko epizoda, što je format kojim se Telltale koristio i za igre u serijalu The Walking Dead te The Wolf Among Us, a u kojem se igraču nude izbori i radnje koje znatno utječu na naknadne dijelove priče. Premda je primio kritike zbog zastarjelog pogona za igru i ponavljanja načina igre iz prijašnjih Telltaleovih naslova, Tales from the Borderlands uglavnom je dobio pohvale kritičara, koji su u recenzijama izdvojili kvalitetno osmišljene likove, emocionalnu dubinu, kreativne scene, humorističan scenarij i neočekivan patos.

Igra se poput brojnih Telltaleovih naslova prestala prodavati nakon što je Telltale 2018. iznenada prestao poslovati. 2K Games uspio je otkupiti prava na igru i ponovno ju je izdao u veljači 2021. Nastavak New Tales from the Borderlands objavljen je u listopadu 2022.

Četvrti kvartal 2026.

[uredi kôd]

Četvrti kvartal traje 13 tjedana, od 28. rujna 2026. do 27. prosinca 2026.
Glasovanje za članke u četvrtom kvartalu počinje 7. rujna 2026. u 00:00 sati i završava 20. rujna 2026. u 23:59 sati.

40 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 28. rujna 2026. — Vitruvijev čovjek

Vitruvijev čovjek je svjetski poznati crtež Leonarda da Vincija iz oko 1487. godine. Uz crtež se nalaze i bilješke temeljene na djelu slavnog starorimskog arhitekta Vitruvija. Izveden je tušem i perom na papiru, a prikazuje figuru muškarca u dva položaja koji se preklapaju, s raširenim rukama (u jednoj) te raširenim rukama i nogama (u drugoj), dok su oko njih opisani kružnica i kvadrat. Crtež i tekst se ponekad nazivaju Zakonom proporcija ili, rjeđe, Proporcijama čovjeka. Čuva se u Galleriji dell'Accademia u Veneciji i, poput većine radova na papiru, prikazuje se samo povremeno.

41 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 5. listopada 2026. — HŠK Concordia Zagreb

Hrvatski športski klub Concordia bio je hrvatski sportski klub iz Zagreba. Djelovao je od 1906. do 1945. Uz Građanski i HAŠK bio je najznačajniji zagrebački sportski klub do 1945.

Godine 1905. osnovana su dva kluba srednjoškolaca: Hrvatski srednjoškolski športski klub Arx, klub realaca, i Hrvatski srednjoškolski športski klub X, klub gimnazijalaca privremenog naziva. Učenici tih školi ratovali bi kamenjem, kestenjem i grudama snijega kraj Donjogradske gimnazije koja se nalazila na današnjem Rooseveltovom trgu (južno od Hrvatskog narodnog kazališta).

Na sajmištu (na istoku današnje Draškovićeve ulice) je u srpnju 1906. odigrana nogometna utakmica između X-a i Arxa, od kojih je potonji izgubio 4:0. Potom je došlo do prestanka ratovanja između srednjoškolaca tih školi te je osnovan zajednički klub zvan Hrvatski športski klub 11 Zagreb (Hrvatski športski klub jedanaestorice Zagreb).

Klubu je pristupio znatan broj učenika, stoga je donesena odluka o osnutku službenog kluba. Osnivačka skupština održana je 10. listopada 1906. u praonici rublja koja je proglašena klupskim prostorom, na današnjoj adresi Ulica Vjekoslava Klaića 12. Na osnivačkoj skupštini odabrano je ime Prvi srednjoškolski športski klub Concordia, po latinskoj riječi za slogu concordia jer su svi članovi bili srednjoškolci.

Predlagatelj: Povodom 120. godišnjice osnutka (10. 10. 1906.) – Croxyz 💬 23:59, 3. veljače 2026. (CET)[odgovori]
 Komentar: Treba više teksta u uvodu, dvije rečenice nisu dovoljne za glavnu str. ponor (razgovor) 00:40, 13. lipnja 2026. (CEST)[odgovori]

@Ponor, Riješeno Riješeno – Croxyz 💬 20:39, 17. lipnja 2026. (CEST)[odgovori]

42 2026.

[uredi kôd]

43 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 19. listopada 2026. — A24

A24 Films LLC, poznatiji kao A24, američka je neovisna zabavna kompanija specijalizirana za produkciju filmova i televizijskih sadržaja, kao i za distribuciju filmova. Najpoznatiji su po distribuciji i produkciji modernih art i kultnih filmova, uključujući Moonlight (2016.), Lady Bird (2017.), Hereditary (2018.), The Lighthouse (2019.), Uncut Gems (2019.), Everything Everywhere All at Once (2022.), The Iron Claw (2023.), Past Lives (2023.), Brutalist (2024.), Građanski rat (2024.), Friendship (2024.) i Marty Supreme (2025.).

Daniel Katz, David Fenkel i John Hodges su osnovali kompaniju 2012. godine sa sjedištem u New Yorku. Svi su prethodno radili u filmskoj industriji i produkciji te napustili svoje pozicije kako bi osnovali kompaniju zvanu A24 Films, koja se isključivo bavila distribucijom filmova. Počevši s filmom iz 2012. godine A Glimpse Inside the Mind of Charles Swan III redatelja Romana Coppole, rast kompanije počeo je objavom filma Spring Breakers Harmonya Korinea kasnije te godine. Godine 2014. A24 je stekao američka prava na film Ex Machina, a 2015. na film Soba, prije nego što je stekao svjetska prava na film Vještica Roberta Eggersa. Krajem 2013. sklopili su ugovore s Amazon Prime Videom i DirecTV Cinemom. Te iste godine film Moonlight je premijerno prikazan i naposljetku osvojio tri Oscara od osam nominacija, uključujući Oscara za najbolji film. Godine 2022. A24 je producirao film Everything Everywhere All at Once, koji je osvojio Oscara za najbolji film i još šest Oscara; film je također dobio pohvale kako publike tako i kritičara. Bio je to njihov prvi film koji je zaradio 100 milijuna dolara na blagajnama.

44 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 26. listopada 2026. — Splitsko-omiški rat (1240.)

Splitsko-omiški rat bio je lokalni oružani sukob koji se odvio 1240. godine između splitske komune i omiških gusara pod vodstvom velikaške obitelji Kačić.

Sukob između Splita i Omiša rezultirao je privremenim smanjenjem gusarske aktivnosti na Jadranu te pomorski, vojnim i političkim jačanjem grada Splita. I drugi dalmatinski gradovi osjetili su olakšanje zbog prestanka omiške opasnosti na moru, a utjecaj slamanja omiške pomorske prevlasti osjetio se i na zapadnoj obali Jadrana.

45 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 2. studenoga 2026. — Hercegovački slučaj

Hercegovački slučaj ili Hercegovačka afera odnosi se na sukob između hercegovačkih franjevaca i Mostarsko-duvanjske biskupije oko raspodjele župa u navedenoj biskupiji. Sukob između franjevaca i biskupijskog klera nastao je obnovom redovne crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini, nakon što ju je Austro-Ugarska okupirala 1881. i anektirala 1908. godine. U pojedinim župama afera stvara veliki problem u odnosu između hercegovačkog svećenstva i katoličkih vjernika.

46 2026.

[uredi kôd]

47 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 16. studenoga 2026. — Gramatika turskog jezika

Turski jezik pripada turkijskoj porodici. Iznimno je aglutinativan jezik obilježen vokalnom harmonijom, padežnim nastavcima i velikim brojem konverba i drugih infinitnih konstrukcija. Sintaksa mu je lijevo granajuća i rabi gotovo isključivo sufikse, dok su svi prefiksi posuđeni. Aglutinativnost se vidi u činjenici da sufiksi imaju najčešće po jedno značenje, a njihovim slaganjem dobivaju se složenija. Primjerice, evlerimdesiniz 'u mojim ste kućama' (ev-ler-im-de-siniz, kuća-množina-lokativ-moja-ste).

Predlagatelj: – Croxyz 💬 20:32, 17. lipnja 2026. (CEST)[odgovori]

48 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 23. studenoga 2026. — Glas Hrvatske

Glas Hrvatske je cjelodnevni međunarodni program Hrvatskoga radija koji je danas diljem svijeta moguće slušati isključivo preko interneta (HRTi i ostale stream usluge). Uz tri nacionalne programske mreže te onu koju čine regionalni programi, Glas Hrvatske je peta mreža Hrvatskoga radija.

Glas Hrvatske izrastao je iz istoimene jednosatne emisije čije je emitiranje počelo 1991. Ta je emisija u početku bila namijenjena isključivo Hrvatima izvan domovine: njeno je trajanje 2000. produljeno na dva sata te se od tada na engleskom i španjolskom jeziku o zbivanjima u Hrvatskoj počelo informirati i svekoliku međunarodnu javnost, a ne samo hrvatske iseljenike. Cjelodnevni se program redovito počelo emitirati 15. svibnja 2003. na srednjem valu za Europu, a danas ga je diljem svijeta moguće slušati isključivo preko interneta.

49 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 29. prosinca 2025. — Lukrecije

Tit Lukrecije Kar (lat. Titus Lucretius Carus; oko 99. pr. Kr. – 15. listopada 55. pr. Kr.) bio je rimski pjesnik i filozof. Njegovo jedino poznato djelo jest filozofski spjev De rerum natura, didaktičko djelo o načelima i filozofiji epikureizma, na hrvatskom poznat kao O prirodi.

O Lukrecijevu životu zna se vrlo malo; jedino je sigurno da je bio prijatelj ili klijent Gaja Memija, kojemu je spjev posvećen. De rerum natura znatno je utjecala na augustovske pjesnike, osobito na Vergilija (u Eneidi i Georgikama, a u manjoj mjeri i u Eklogama) te na Horacija. Djelo je tijekom srednjega vijeka zamalo izgubljeno, no Poggio Bracciolini ponovno ga je otkrio 1417. u jednom njemačkom samostanu. Odigralo je važnu ulogu kako u razvoju atomizma (Lukrecije je bio važan utjecaj na Pierrea Gassendija), tako i u nastojanjima raznih ličnosti prosvjetiteljstva da izgrade novi kršćanski humanizam.

50 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 7. prosinca 2026. — Bugarska i euro

Bugarska je uvela euro kao sredstvo plaćanja 1. siječnja 2026., čime je postala 21. država članica koja je dio eurozone. Kada se Bugarska pridružila Europskoj uniji 2007. godine, obvezala se pridružiti eurozoni i zamijeniti svoju valutu, lev, eurom. U veljači 2025. godine Bugarska je službeno zatražila izvanciklične procjene svoje konvergencije od Europske komisije i Europske središnje banke kako bi se utvrdila spremnost zemlje. Izvješća o konvergenciji za 2025. godinu objavljena 4. lipnja 2025. zaključila su da Bugarska ispunjava kriterije konvergencije. Dana 8. srpnja 2025. Europski parlament podržao je ulazak Bugarske u eurozonu, a Vijeće Europske unije usvojilo je posljednja tri zakonodavna akta potrebna za prijem.

Lev je prvi put uvela Bugarska narodna banka 1880. godine. U okviru valutnog odbora uvedenog 1997., lev je prvo bio vezan za njemačku marku (1000 BGL = 1 DEM). Redenominacijom leva 1999. godine i dolaskom eura, tečaj je ažuriran na dugogodišnji fiksni tečaj od 1,95583 BGN = 1 EUR. Između 10. srpnja 2020. i 31. prosinca 2025., lev je ostao unutar Europskog mehanizma deviznih tečajeva (ERM II), a izašao je iz mehanizma kako bi prešao na euro 1. siječnja 2026. Tog dana euro je postao službena valuta Bugarske, s razdobljem dvojne upotrebe s levom predviđene do kraja siječnja 2026.

51 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 14. prosinca 2026. — Biblija

Biblija je zbirka religijskih tekstova koja ima središnje mjesto u kršćanstvu i judaizmu, a cijenjena je i u drugim abrahamskim religijama, poput islama. Biblije su antologije, odnosno zbirke tekstova različitih književnih vrsta, pri čemu se kanonski sadržaj razlikuje među vjerskim tradicijama. Hebrejska Biblija izvorno je napisana na hebrejskom jeziku (uz neke dijelove na aramejskom), dok je drugi dio kršćanske Biblije, poznat kao Novi zavjet, izvorno napisan na dijalektu grčkog zvanom koine. Biblijski tekstovi obuhvaćaju upute, pripovijesti, poeziju, poslanice, proročanstva i druge književne vrste. Zbirka spisa koju određena vjerska tradicija ili zajednica priznaje kao dio Biblije naziva se biblijski kanon. Vjernici Bibliju uglavnom smatraju nadahnutom od Boga, premda se njihova shvaćanja toga nadahnuća i načini tumačenja tekstova razlikuju.

Religijske tekstove, odnosno sveti spise, tijekom vremena sastavljale su i okupljale u različite službene zbirke različite vjerske zajednice. Najstarija zbirka obuhvaćala je prvih pet knjiga Biblije, koje se na hebrejskom nazivaju Tora ('Zakon' ili 'Pouka'), a na grčkom Petoknjižje (Pentateuh, 'pet knjiga'). Drugi po starosti dio čini zbirka povijesnih pripovijesti i proročanstava, poznata kao Nevi'im ('Proroci'). Treću zbirku, Ketuvim ('Spisi'), čine psalmi, poslovice i povijesne pripovijesti. Tanah (hebr. תָּנָ״ךְ, Tanakh) alternativni je naziv za Hebrejsku Bibliju. Masoretski tekst srednjovjekovna je hebrejsko-aramejska verzija Tanaha koju suvremeni rabinski judaizam smatra mjerodavnim tekstom Hebrejske Biblije. Septuaginta je prijevod Tanaha na koine iz 3. i 2. stoljeća pr. Kr., koji se u velikoj mjeri podudara s Hebrejskom Biblijom.

Kršćanstvo je nastalo iz Isusova javnog djelovanja te je kao temelj prvoga dijela svoje Biblije, odnosno Staroga zavjeta, koristilo Septuagintu. Rana Crkva nastavila je židovsku tradiciju pisanja i prihvaćanja knjiga koje je smatrala nadahnutima i autoritativnima. Evanđelja, koja donose izvještaje o Isusovu životu i učenju, s Pavlovim poslanicama i drugim spisima, postupno su oblikovala Novi zavjet. Najstariji dijelovi Biblije možda potječu još iz oko 1200. godine pr. Kr., dok je većina novozavjetnih knjiga nastala tijekom 1. stoljeća.

52 2026.

[uredi kôd]


Prvi kvartal 2027.

[uredi kôd]

Prvi kvartal traje 13 tjedana, od 28. prosinca 2026. do 28. ožujka 2027.
Glasovanje za članke u prvom kvartalu počinje 7. prosinca 2026. u 00:00 sati i završava 20. prosinca 2026. u 23:59 sati.


53 2026.

[uredi kôd]
Prijedlog za tjedan od 29. prosinca 2025. — Agartha

Agartha (također se piše kao Agharta, Aghartta, Agharti i mnogim drugim varijantama) je legendarno kraljevstvo za koje se tvrdi da se nalazi na unutarnjoj površini Zemlje. Iako se priče razlikuju ovisno o izvoru jer postoji mnogo verzija, obično se smješta u središnju Aziju, a njome vlada moćna figura, ponekad nazvana Kralj svijeta, koji potajno utječe na događaje na površini. Kasnije verzije povezuju je s vjerovanjem u šuplju Zemlju. Ideja o Agarthi popularna je tema u ezoterizmu, okultizmu i New Ageu od kraja 19. stoljeća.

Pojam i koncept potječu iz 1870-ih, a prvi ih je uveo francuski pisac i kolonijalni dužnosnik Louis Jacolliot u knjizi Les Fils de Dieu iz 1873. godine. Jacolliot je tvrdio da mu je bio omogućen pristup drevnim indijskim rukopisima starim 15 000 godina, koji opisuju drevni grad Asgarthu, njegov uspon i pad. Izvorna ideja nije uključivala podzemno kraljevstvo, nego uništeni bivši glavni grad Indije, a sadržajno je više nalikovala nordijskoj nego indijskoj mitologiji.

Jacolliotova knjiga bila je popularna u Francuskoj, pa je koncept Agarthe postupno dobivao na popularnosti. Kasnije su ga proširili različiti okultni pisci, među kojima se ističe Alexandre Saint-Yves d’Alveydre. On je o Agarthi pisao u knjizi Mission de l’Inde en Europe, prikazavši je kao mjesto koje i dalje postoji unutar Zemlje, a do kojeg se može doći putem astralne projekcije.

01 2027.

[uredi kôd]

02 2027.

[uredi kôd]

03 2027.

[uredi kôd]

04 2027.

[uredi kôd]

05 2027.

[uredi kôd]

06 2027.

[uredi kôd]

07 2027.

[uredi kôd]

08 2027.

[uredi kôd]

09 2027.

[uredi kôd]

10 2027.

[uredi kôd]

11 2027.

[uredi kôd]

12 2027.

[uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Članak_tjedna/Prijedlozi_za_tjedne_članke_2026.&oldid=7516401"