Radoboj

Izvor: Wikipedija
Radoboj
Radoboj.gif
Radoboj na karti Hrvatska
Radoboj
Radoboj
Radoboj na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Krapina-Zagorje-County.svg Krapinsko-zagorska
Načelnik općine Anđelko Topolovec
Naselja u sastavu općine Radoboj, Bregi Radobojski, Gorjani Sutinski, Gornja Šemnica, Jazvine, Kraljevec Radobojski, Kraljevec Šemnički, Orehovec Radobojski, Strahinje Radobojsko
Površina 32 km2
Stanovništvo (2001.) 3.513
Broj stanovnika
Radoboj, Krapinsko-zagorska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bregi Radobojski 445 357
Gorjani Sutinski 145 121
Gornja Šemnica 627 568
Jazvine 382 357
Kraljevec Radobojski 49 44
Kraljevec Šemnički 117 99
Orehovec Radobojski 282 258
Radoboj 1282 1131
Strahinje Radobojsko 58 46

Ukupno
[uredi]
3513 3387 2981
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 49232 Radoboj

Radoboj je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Radoboj smještena je na prigorju Strahinjčice u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja. Dio je Krapinsko-zagorske županije, a u njenom su okruženju grad Krapina te općine Jesenje, Novi Golubovec i Mihovljan.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Radoboj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2648
3020
3353
3750
3915
4236
4231
4599
4943
4868
4436
4084
3869
3665
3513
3387
2981
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Krapina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Radoboj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1115
1157
1264
1388
1455
1664
1632
1879
1591
1810
1629
1505
1414
1359
1295
1282
1131
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

  • Načelnik: Anđelko Topolovec
  • Predsjednik Općinskog Vijeća: Alojz Sajko

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi pisani spomen Radoboja datira iz 1334. godine. Kraj se počinje značajnije razvijati od 1811. godine kada je otkriveno nalazište sumpora, a nakon toga i ugljena. Tako je ovdje nastao jedan od rijetkih rudnika sumpora u Europi s originalnom tehnologijom prerade te rude. No, nakon 2. svjetskog rata rudnik prestaje raditi.

U Radoboju se nalazi jedno od najvećih svjetskih fosilnih nalazišta flore i faune od prije 19 milijuna godina. O dugom povijesnom kontinuitetu naseljenosti svjedoče arheološki nalazi iz nekropole pod tumulima u Podstenju željeznog doba te grčki zlatni novac koji prikazuje glave Atene i Nike. Nekropola u Podstenju istraživana je između 1850. i 1860., a tumule su iskopavali Mijat Sabljar, Jakob Franjo Tkalec i Emanuel von Graffenried. Rezultati istraživanja objavljivani su u izdanjima Austrijske Akademije znanosti. U Podstenju se nalazi ukupno 11 zemljanih tumula, promjera između 9 i 14 metara. Od arheoloških nalaza, u tumulima su pored spaljenih ostataka pokojnika pronađene jantarne perle i perle od staklene paste, željezna sjekira, glačane kamene rukotvorine, željezne karike, grumenje željezne rudače te keramičko posuđe. Nekropola pod tumulima bila je u upotrebi tijekom kasnohalštatskog vremena, odnosno otprilike između 550. i 450. g. pr. Kr. Osim nekropole pod tumulima u Podstenju, na položaju Hajdine zerne je 2012. otkriveno visinsko naselje s površinskim eksploatacijskim oknom limonita, na položaju Plat/Nagora je 2013. otkriveno utvrđeno visinsko naselje, kao i na položaju Crkviše, a sva se tri naselja okvirno preliminarno datiraju u kasno brončano i starije željezno doba. Projektom arheološkog rekognosciranja su tijekom 2013. na teritoriju Općine otkrivena i arheološka nalazišta veće starosti, poput npr. prapovijesnih naselja na položajima Gornja Šemnica-Hernija i Pamucin-Krči te Bregi Radobojski-Harmonija, a koji se okvirno pripisuju razdoblju bakrenog doba. Osim spomenutih, rekognosciranjima je otkriveno i nekoliko lokaliteta koji su sadržavali isključivo nalaze cijepane litike, stoga bi se moglo raditi i o nalazištima veće starosti na otvorenom, no te će pretpostavke moći potvrditi jedino buduća istraživanja, odnosno arheološka iskopavanja. Okamina vinove loze stara više od 12 milijuna godina pronađena je na području općine Radoboj i predstavlja najstariji poznati fosil ove vrste na svijetu.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Dječji vrtić "Škrinjica"
  • Osnovna škola "Side Košutić",
  • Područna škola "Gornja Šemnica"
  • Područna škola "Jazvine"

Kultura[uredi | uredi kôd]

Od sakralnih spomenika kulture valja spomenuti gotičku crkvu Sv. Jakova iz 12. stoljeća s prigradnjama iz 1766. godine. Župna crkva Presvetog Trojstva jednobrodna je gotička građevina barokizirana u 18. stoljeću. Bočne kapele su s obiju strana broda, a lijeva potječe iz 1721. godine. U svetištu je gotički svod, a osim oltara iz 1721. godine i glavnog oltara iz 1758. godine nalazimo nadgrobnu ploču J. Habjanjića iz 1621. godine.

U Radoboju djeluju KUD «Zagorec», KUD «Sida Košutić» i Limena glazba «Radoboj» Iz Radoboja potječu poznate ličnosti iz svijeta politike, kulture i umjetnosti. Tu je 1902. rođena i polazila osnovnu školu znamenita hrvatska književnica Sida Košutić. Među mnoštvom objavljenih djela jedno od najznačajnijih je romaneska trilogija «S naših njiva», za koju je dobila državnu nagradu. Premda su ga neki definirali kao «žensku književnost», Sida Košutić i njezino djelo nadmašuje i površnost takvih određenja.

Iz Radoboja potječu ing. August Košutić, potpredsjednik HSS-a i zet Stjepana Radića, akademski glumac Martin Bahmec, primadona Ruža Pospiš-Baldani i mnogi drugi. S ciljem očuvanja i promicanja kulturne tradicije u Radoboju djeluju KUD “Zagorec”, KUD “Sida Košutić” te orkestri limene glazbe “Mirna - Radoboj” i “Radobojska zvona”. Također valja spomenuti ostale tematske udruge i klubove kao što su Udruga vinogradara “Radobojski pajdaš”, Udruga kuburaša “Radobojska kubura”, Klub padobranskog jedrenja “Jastreb”, Kinološki klub “Radoboj” te Nogometni klub “Radoboj”. Gorski šumoviti predjeli, vinogradi i pašnjaci na padinama te šarolik i razveden krajolik čine ovu zagorsku općinu vrijednom posjeta.

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Radoboj

Mrežna mjesta[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Radoboj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.