Prijeđi na sadržaj

Štrigova

Koordinate: 46°30′00″N 16°17′17″E / 46.50°N 16.288°E / 46.50; 16.288
Izvor: Wikipedija
Štrigova

grb
Država Hrvatska
Županija Međimurska

NačelnikStanislav Rebernik (SDP)
Naselja10 općinskih naselja

Površina39,3 km2[1]
Površina središta2,1 km2
Koordinate46°30′00″N 16°17′17″E / 46.50°N 16.288°E / 46.50; 16.288

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2357 [2]
– gustoća60 st./km2
Urbano436
– gustoća208 st./km2

Odredišna pošta40313 Sveti Martin na Muri [3]
Stranicaopcinastrigova.hr

Zemljovid

Štrigova na zemljovidu Hrvatske
Štrigova
Štrigova

Štrigova na zemljovidu Hrvatske

Štrigova - središte naselja

Štrigova je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.

U izvorima na mađarskom jeziku naziva se Stridóvár, u izvorima na latinskom Stridonium, a u izvorima na njemačkom Stridau.

Općinska naselja

[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine je 10 naselja: Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban, Štrigova i Železna Gora.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Štrigova (nekoć Stridon[nedostaje izvor]) je selo i općina u Međimurskoj županiji na sjeveru Hrvatske. Nalazi se 19 kilometara sjeverozapadno od sjedišta županije Čakovca i otprilike dva kilometra jugoistočno od prijelaza slovenske granice u Razkrižju. Samo selo je prema popisu stanovništva iz 2001. imalo populaciju od 447, a uz to je i sjedište općine koja obuhvaća još devet sela i prema istom popisu je imala 3.221 stanovnika. Cijelo područje općine je vrlo brdovito zbog čega se često naziva i Gornjim Međimurjem, a sama Štrigova se nalazi na nadmorskoj visini od 202 metra. Najviša točka u općini je na brijegu imena Kalec (341 m).

Ostala sela u općini Štrigova su Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban i Železna Gora. Općina pokriva površinu od nešto više od 44 četvornih kilometara.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Općina Štrigova: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3708
4053
3788
3841
4406
4675
4492
4873
5157
5115
4606
4315
3703
3346
3221
2766
2357
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Štrigova: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
363
397
392
351
426
433
444
426
421
415
465
396
589
558
447
443
436
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i 1948. iskazano pod imenom Štrigovo. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Leskovec, za koje sadrži podatke u 1981.i 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]
U svojoj knjizi "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi..." iz 1752. godine pavlin Josip Bedeković piše da je upravo Štrigova antički Stridon, poznat kao rodno mjesto sv. Jeronima

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi dokumenti o postojanju Štrigove potječu iz 13. stoljeća, ali njezine najznačajnije građevine su izgrađene između 15. i 18. stoljeća, a uključuju crkvu sv. Jeronima i crkvu sv. Marije Magdalene, koja je glavna crkva u lokalnoj župi. Crkvu svetog Jeronima je oslikao poznati slikar Ivan Ranger, a sama crkva je građena od 1738. do 1749. godine. Usporedno s crkvom građen je i pavlinski samostan.[4] Crkva je podignuta nakon što je prethodna kapelica sagrađena u 15. stoljeću potpuno uništena u potresu godine 1738. Kompleks bivšeg pavlinskog samostana danas je u neposrednoj blizini crkve sv. Marije Magdalene. Znamenita je intrigirajuća legenda o srednjovjekovnom gradu na Štrigovčaku. Neznano je kako je nestao, a po dvjema teorijama gradska tvrđava štrigovčačkog grada je razrušena za turskih pohoda ili "da je oganj progutao zdanje kao “kaznu Božju” zbog oholosti grofova Celjskih".[5] U općini se nalaze i dva povijesna dvorca. Dvorac Banfi u Banfiju je sagradio grof Banffy 1373. godine, a za dvorac Tkalec na brijegu Kalcu u Robadju vjeruje se da su ga izgradili lokalni pavlini u 18. stoljeću.

Godine 1752. je pavlin Josip Bedeković izdao knjigu "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi..." u kojoj piše da je upravo Štrigova negdašnji antički Stridon, poznat kao rodno mjesto sv. Jeronima. Legenda o Jeronimu u Štrigovi vrlo je snažna. Dostupna vrela su iz sredine 15. stoljeća kad su grofovi Celjski gospodarili Međimurjem. Za njihova vremena u njihovoj državini cvalo je graditeljstvo. Tad je podignuta štrigovska crkva sv. Jeronima, a papa Nikola V. koncem 1447. godine je dao posebni oprost od grijeha crkvi i hodočastilištu u Štrigovi, navodeći u ispravi da je u Štrigovi "Jeronimova rodna kuća i gdje je svetac odgojen".[6] U Štrigovoj je stratište Repova šuma, obilježeno spomen-križem. U grobištu su žrtve drugog svjetskog rata i poraća.[7]

U Štrigovi je danas smješten Državni arhiv za Međimurje, gdje se prati uređenost prostora i društva. Sjedište je u zgradi iz 1912. godine.[5]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
U štrigovskom vinskom podrumu proizvode se vrhunska vina, kao što je ovo predikatno vino iz izborne berbe bobica

Ovo brdovito područje je pogodno za uzgoj grožđa u vinogradima pa je tako cijela općina Štrigova poznata po proizvodnji vina. U samoj Štrigovi nalazi se veliki vinski podrum, a mnogi podrumi u privatnom vlasništvu djeluju diljem općine.

Zastupljeno je voćarstvo i stočarstvo.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Josip Keresturi - pjesnik štrigovskih vina
  • Ivan Šimunić - štrigovskog plemićkog roda, pisac prve povijesti Štrigove i znamenite župne spomenice
  • Petar Berke - rođen u Globoki, pisac knjige "Kinč osebujni slavnoga orsaga Horvatskoga..." - prve povijesnice svetišta Majke Božje Bistričke. Župnik u Legradu i graditelj župne crkve u Legradu.
  • Vatroslav Vogrin - prirodoslovac
  • Vincencije Juretić - župnik u Štrigovi i graditelj župne crkve svete Marije Magdalene
  • Josip Bedeković Komorski - pavlin i graditelj crkve svetog Jeronima
  • Rupert Rozmarić - franjevac, istaknuo se u pastoralu bolesnika

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Štrigova
  • Područna škola Prekopa
  • Područna škola Železna Gora
  • Područna škola Stanetinec

Kultura

[uredi | uredi kôd]

• Kulturno - umjetničko društvo Sveti Jeronim

Šport

[uredi | uredi kôd]
  • Nogometni klub "Sloga"
  • Nogometni klub "Plavi" Prekopa
  • Šahovski klub "Stridon" Štrigova
  • Karate klub Štrigova
  • Teniski klub "Sveti Urban"
  • Odbojkaški klub Štrigova

Galerija slika

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Crkva sv. Jeronima Štrigova
  5. a b O Štrigovi TZ Općine Štrigova. Pristupljeno 29. prosinca 2018.
  6. Zoran Turk: Sveti Jeronim u ŠtrigoviArhivirana inačica izvorne stranice od 20. srpnja 2017. (Wayback Machine), Muzej Međimurje Čakovec. 15. veljače 2017. Pristupljeno 29. prosinca 2018.
  7. Franjo Talan: Pozivamo vas na komemoraciju na grobište Leš u Kotoribi - nedjelja 25. lipnja 2017.Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. lipnja 2017. (Wayback Machine), Viktimologija.hr, 18. lipnja 2017. Pristupljeno 19. lipnja 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Štrigova koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.