Ávila (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Ávila" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Ávila (razdvojba).
Ávila
Ávila de los Caballeros
Ávila del Rey
Ávila de los leales
Ávila unutar zidina
Ávila unutar zidina
Zastava Ávile
Zastava
Grb Ávile
Grb
Geslo: Una ciudad para todos...
(španjolski: Jedan grad za sve)
Koordinate: 40°39′N 4°41′W / 40.65°N 4.683°W / 40.65; -4.683Koordinate: 40°39′N 4°41′W / 40.65°N 4.683°W / 40.65; -4.683
Država Flag of Spain.svg Španjolska
Autonomna zajednica Flag of Castile and León.svg Kastilja i León
Pokrajina Ávila
Obila 5. st. pr. Kr.
Osnivač Vetonci
Nazvan po "Visoka planina"
Vlast
 - Gradonačelnik Miguel Ángel García Nieto (PP)
Površina
 - Ukupna 231,9 km²
Visina 1182 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 59.272
 - Gustoća 226,87 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 05001 - 05006
Pozivni broj +34 920
Gradovi prijatelji Vilanuèva d'Olt, Rueil-Malmaison, Teramo
Službena stranica http://www.avila.es

Ávila de los Caballeros, Ávila del Rey ili jednostavno Ávila (latinski: Abila i Óbila) je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Ávili, pokrajina Kastilja i León. Stari dio Ávile nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske baštine.

Panorama Ávile
Magnify-clip.png
Panorama Ávile

Zemljopisni smještaj[uredi VE | uredi]

Grad se nalazi na 1,182 m iznad morske razine i najviše je središte provincije u Španjolskoj. Izgrađen je ravnom vrhu stjenovitog brda koje se uzdiže iznad ogoljenog krajolika. Krajolik je rezultat ekstremne klime dugih i teških zima i kratkih ljeta.

Povijest[uredi VE | uredi]

Utvrđena polukružna apsida Avilske katedrale

U rimsko doba (5. st. prije Krista) ovo područje je bilo naseljeno Vetoncima, koji su grad, jednu od svojih najjačih utvrda, nazvali Obila ("Visoka planina"). Ávila je možda i drevni grad poznat kao Abula, kojeg spominje Ptolomej u svojoj Geografiji (II. 6., 60) kao grad u iberijskoj regiji Bastetaniji. Abula se spominje kao jedan od prvih gradova u Hispaniji koja je bila pokrštena, i to zahvaljujući sv. Sekundu (San Segundo). No, Abula je možda južniji španjolski grad Abla.

Nakon osvajanja, Rimljani su je prozvali Abili i Abela. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, Ávila je bio uporište Vizigota. U 10. st. osvojili su je Arapi koji je zovu Abili (آبلة). Tijekom konstantnih napada sjevernoiberijskih kršćanskih kraljevstava grad je ostao praktički nenaseljen. Ponovno je naseljen u 11. stoljeću nakon što je definitivno završeno kršćansko osvajanje ovih prostora za vrijeme Rajmunda Burgundskog.

Grad je doživio razdoblje prosperiteta pod katoličkim kraljevima početkom 16. stoljeća, i njihovim nasljednicima, Karlu V. i Filipu II., ali opet propada početkom 18. stoljeća, kada se populacija smanjila na samo 4.000 stanovnika.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stari grad Ávila s Extra-Muros crkvama

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Stari grad Ávila s Extra-Muros crkvama
Flag of Spain.svg Španjolska
Godina uvrštenja: 1985. (9. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Stare zidine grada, koje dominiraju njegovom panoramom, sagrađene su od smeđeg granita oko 1090. god. Zidine sadrže osamdeset i osam kula i devet ulaza i još se nalaze u odličnom stanju.

U gradu se nalazi i gotička katedrala koja svojim utvrdbenim zidovima i dva masivna tornja više podsjeća na tvrđavu. Iako je prema predaji sagrađena 1107. god., vjerojatno je sagrađena u 13. ili 14. stoljeću. U njoj se nalaze mnoge zanimljive skulpture i slike, te iznimno vrijedan srebrni pyxis iz 1571. god. (Juán de Arfe).

Uz katedralu i maurski dvorac, grad sadrži još mnoštvo zanimljivih povjesnih i kulturnih građevina kao što su romaničke crkve iz 12. st. (San Vicente, San Pedro) i renesansna Don Diego del Águila iz 16. st. Romanička crkva sv. Petra (Iglesia de San Pedro) je započeta oko 1100. godine, gotovo u isto vrijeme kada i San Vicente izvan zidina. Njen najznamenitiji detalj je raskošna cistercijska rozeta na pročelju. Iznutra je trobrodna i tro-apsidalna, dok joj izvana dominira veliki kvadratični toranj iz istog razdoblja.

U gotičkom samostanu sv. Tome (Santo Tomás), koji je dala izgraditi kraljica Izabela I. Kastiljska 1482. god., nalazi se iznimno vrijedan nadgrobni spomenik kraljevića Ivana, jedinog njenog sina s kraljem Ferdinandom II., rad firentinskog kipara Domenica Fancellija.

U samostanu bosonogih karmelićanki (La Encarnación) iz 1515. godine, živjela je sveta Terezija Avilska. U samostanu koji je osnovala sv. Terezija Avilska (San Jose) sada je bivša hrvatska glumica Edita Majić, koja ima redovničko ime Edita Marija od Križa. U samostanu su još i dvije Splićanke Mihaela od Raspete Ljubavi i Gabriela od Svetoga Lica.

Pored povijesnog središta grada, UNESCO-vu svjetsku baštinu predstavljaju i crkve izvan gradskih zidina (Extra-Muros) kao što su:

  • Bazilika sv. Vincenta (Basílica de San Vicente) potječe iz 11. stoljeća i pored sv. Vincenta posvećena je njegovim sestrama Cristeti i Sabini. Započeta u romaničkom stilu, dovršena je tek dvjesto godina kasnije s gotičkim odlikama. Maestro Fruchel je ulestvovao u njezinoj izgradnji. Unutrašnjost ima oštre lukove na romaničkim osnovama. Kripta je posvećena Gospi od Soterraña.
  • Pustinja sv. Segunda (Ermita de San Segundo) je romanička crkva iz 12. stoljeća čiji je najznamenitije pročelje južnog portala s arhivoltama i kapitalima ispunjenima životinjskim i biljnim motivima. Unutra je iznimno dobro sačuvan kip sv. Segunda kojega je od alabastera izradio Juan de Juni.
  • Crkva sv. Andrije (Iglesia de San Andrés) je iz 11. stoljeća i ima jednostavni trobrodni plan. Središnja apsida se nastavlja izvan zidina i ukrašena je s motivima šahovnice. Iznutra je skromno ukrašena, ali glavna kapela posjeduje povijesne kapitele.
  • Crkva sv. Ivana Krstitelja (Iglesia de San Juan Bautista) je romanička crkva koja je opsežno obnovljena u 16. stoljeću, i to u gotičkom stilu. Svetište i kapele u transeptu su izgrađene u renesansnom pleterskom stilu Juana Herrera. Krstionica na oltaru je kopija one u kojoj je krštena sv. Tereza Avilska.

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Ávila (grad).


Flag of Spain.svg Nedovršeni članak Ávila (grad) koji govori o gradu u Španjolskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.