Granada

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Granada. Za druga značenja, pogledajte Granada (razdvojba).
Granada
Panorama Granade s Alhambre
Panorama Granade s Alhambre
Zastava Granade
Zastava
Grb Granade
Grb
Koordinate: 37°10′N 3°36′W / 37.167°N 3.6°W / 37.167; -3.6Koordinate: 37°10′N 3°36′W / 37.167°N 3.6°W / 37.167; -3.6
Država Flag of Spain.svg Španjolska
Autonomna zajednica Bandera de Andalucia.svg Andaluzija
Pokrajina Granada
Vlast Ayuntamiento de Granada
 - Vrsta Gradsko vijeće
 - Gradonačelnik José Torres Hurtado (Partido Popular)
Površina
 - Ukupna 88 km²
Visina 738 m
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 237.929
 - Gustoća 2.703 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 18000
Službena stranica http://www.granada.es
Zemljovid
Položaj Granade u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Andaluzija

Položaj Granade u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Andaluzija

Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji. Smješten je na brežuljcima u podnožju Sierre Nevade, na slivu triju rijeka, Beiro, Darro i Genil, udaljen samo sat vremena vožnje od obale Sredozemnog mora. Grad je po broju stanovnika šireg gradskog područja (472.638 2005. god.) na 13. mjestu u Španjolskoj, ali 3,3% stanovnika, većinom iz Južne Amerike, još uvijek nemaju španjolsko državljanstvo.

Granada je poznata po umjetničkim dijelima, poput maurske palače Alhambre i Almohadijskim ulicama u četvrti Albaicín, te dragocjenim povijesnim svjedočanstvima.

Sveučilište u Granadi se smatra prestižnom obrazovnom ustanovom, a noćni život je također na dobrom glasu.

Grad je dobio ime po naru (španjolski: granada) koji se također nalazi na gradskom grbu i zastavi.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zahvaljujući povoljnom obrambenom položaju okruženom planinama, ali i plodnoj zemlji, ovo mjesto je oduvijek privlačilo. Feničani su oko 500. pr. Kr. osnovali jedno od svojih kolonijalnih naselja pod imenom Iliberra. Nakon što su Iberijski poluotok osvojili Rimljani, grad Illiberis je postao dijlom rimske provincije Hispanija. Padom Zapadnog Rimskog Carstva, gradom su najprije zavladali Vandali, da bi nekoliko desetljeća nakon njihove propasti (534.) grad priznavao vlast Bizanta, dok nije postao dijelom Vizigotskog Kraljevstva početkom 7. st.

Granada na mapi putopisca Piri Resa iz 16. st.

God. 711., grad su osvojili Mauri koji je nazivaju Ilbīra, a 756. god. administrativnim središtem cijele Al-Andalus postaje novo naselje, 10 km od postojećeg, pod imenom Madinat Ilbīra. Grad je pod novim imenom, Qal'at Garnata (arapski: قلعة غرناطة, u značenju "Crveni dvorac")[1], u srednjem vijeku doživio gospodarski procvat kao središte proizvodnje i trgovine svilom, ali i kao kulturno i znanstveno središte arapskog svijeta na zapadu. Zahvaljujući mirnim suživotom mnogih različitih kultura i vjera, srednjovjekovna Granada je postala primjerom multikulturalnog društva kojemu se teži danas.

Nakon pada kalifata Cordoba 1012. god., Berberski vođa, Zawi Ziri ibn, čini grad središten pokrajine i prijestolnicom dinastije Ziri koji vladaju gradom slijedećih 80 godina. Padom Almoravida, Almohadi postaju vladari Andaluzije, a grad prijestolnicom emirata Granada do 1238. god. kada ih zamjenjuju Nasridi koji vladaju sultanatom Andaluzija do 1492. god.

F. Padilla, Predaja Granade 1492.

Dana 2. siječnja 1492. god., posljednji nasridski sultan, Muhamed XII. Boabdil predaje grad kralju Ferdinandu II. Aragonskom i kraljici Izabeli I. Kastiljskom, čime završava Rekonkvista i započinje vrijeme katoličkih kraljeva (Reyes Católicos). Jedno poglavlje "Sporazuma o predaji" jamčilo je svim muslimanima siguran prolaz u Sjevernu Afriku (današnji Maroko).

Iste godine je osnovana biskupija, a 1499. god. nadbiskup Toleda, Jiménez de Cisneros, je na gradskom trgu u Granadi javno dao spaliti sve islamske teološke, filozofske, znanstvene, pa čak i kartografske knjige. Nakon toga uslijedio je jednodnevni pogrom svog nekršćanskog življa, pogotovo Židova koji su stoljećima živjeli u gradu.

Nakon neuspješne bune preostalog muslimanskog stanovništva (španjolski: Moriscos, tj. mali Mauri) protiv španjolske vlasti, od 1569. do 1571. god., svi su nasilno protjerani s Iberijskog poluotoka u Afriku od 1609. do 1611. god. Mnogi su naselili Tunis i Alžir, te nadalje oblikovali kulturu ovih država.

Sveučilište u Granadi je izgrađeno od 1526. do 1531. god. i postalo je glavnim gospodarstvom grada sve do 20. st. Tek nakon pada Francove diktature, Granada postaje važnim turističkim mjestom.

Danas u Granadi živi oko 15.000 muslimana od kojih su oko 1.000-1.500 španjolski preobraćenici.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi
Flag of Spain.svg
Godina uvrštenja: 1984. (8. zasjedanje)
prošireno 1994.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Budući da je neko vrijeme bila glavni grad muslimanske Španjolske, u njoj se nalaze brojni spomenici arapske umjetnosti iz 13. stoljeća, među kojima je i UNESCO-va svjetska baština u Granadi:

Ostale znamenitosti Granade su:

Unutrašnjost katedrale
  • Medresa u Granadi, prvo nasridsko sveučilište iz 1349. god.
  • Gotička Kraljevska kapela u Granadi (Capilla Real) s početka 16. st. koja je mauzolej kršćanskih vladara Španjolske
  • Renesansna palača Karla V. u Granadi unutar zidina Alhambre iz 16. st.
  • Katedrala Bezgrašnog Začeća počela se graditi 1528. godine prema projektima Diega de Siloe. To je tradicionalna peterobrodna građevina sa stubovima koji su gotički po proporciji, ali klasični po detaljima i s gotičkim ukrasima na svodovima. Na istočnom kraju Siloe je dodao visoku rotundu, direktno oponašajući Crkvu Svetog Groba u Jeruzalemu. Graditeljima 16. stoljeća oponašanje nije značilo obvezu da kopiraju stil uzora, nego samo njegova bitna obilježja, u ovom slučaju visok kružni oblik i broj stubova koji podupiru kupolu.[2]
  • Palača Castril iz 16. st. u kojoj je danas Arheološki muzej Granade
  • Barokni Kartuzijanski samostan iz 17. st.
  • Opatija Sacromonte iz 17. st.
  • Staro jezuitsko sveučilište iz 17. st.
  • Park Federico García Lorca

Sport[uredi VE | uredi]

U Granadi djeluju tri nogometna kluba:

Košarkaški klub CB Granada igra u Liga ACB.

Na skijalištu Sierra Nevada Ski Resort, u blizini Granade, je održano Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1996. godine.

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Panorama grada s Generalifea
Panorama grada s Generalifea

Prijateljski gradovi[uredi VE | uredi]

Granada je zbratimljena sa slijedećim gradovima:

Promet[uredi VE | uredi]

Najbliža zračna luka je Federico García Lorca Airport.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Robert Pocklington, La etimologia toponimo del Granada: Al-Qantara, 9:2, 1988., str. 380 -Rimski naziv za crvenu boju "garnet" koristio se za nar ("granado"), dok Alhambra dolazi od arapske riječi za crveni pigment, a ime grada prema al-Hisn Rummanu bi značio - "Dvorac nar".
  2. Velike arhitekture svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 163.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Spain.svg Nedovršeni članak Granada koji govori o gradu u Španjolskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.