Hrvati u Italiji

Izvor: Wikipedija

Hrvati u Italiji su hrvatska iseljenička zajednica u Italiji.

Prema procjenama od 31. prosinca 2006., u Italiji je živjelo 21 360 osoba hrvatskog državljanstva.[1]

Stara naseobina Hrvata u pokrajini Moliseu se je znatno smanjila od prije, pa se Hrvati nalaze samo u selima Mundimitru, Štifiliću i Kruču/Živoj Vodi. Nekad su bili u još nekoliko sela (Čirit, Mafalda, San Biase, Palata). Naselja koja su u srednjem vijeku imala značajnu hrvatsku zajednicu bila su Loreto, Fano, po Picenskom polju[2] i Jakinskoj krajini,[2] Recanati,[2] Grottamare,[2] Peschici i dr.

Danas su zajednice u Trstu, Rimu, Padovi, Milanu i još nekim većim talijanskim gradovima.

Hrvati su zabilježeni i u južnoj Italiji, no oni su se u ranijoj povijesti stopili u Talijane: pokrajine Marche, Kampanija, Basilicata, Puglia itd.[3] Njima se više godina bavila Jelka Vince-Pallua.[3] Hrvatima u Italiji se bavi Lovorka Čoralić, koja je objavila više radova o njima, osobito o Hrvatima u Mletcima.

Već u 19. stoljeću počinje potalijančivanje slavenskih prezimena u Italiji. Nakon 1918. godine to se intenzivira, i prije dolaska fašista na vlast. Rujna 1922. Italija je potpisala međunarodnu konvenciju o zaštiti etničkih, jezičnih i vjerskih sloboda nacionalnih manjina, koje se nije držala. Dolaskom fašista na vlast pritisak je još veći.[4] Hrvatska prezimena i toponimi su potalijančeni, uključujući i one na jugu Italije. Još 1863. godine San Vito degli Schiavoni postao je i do danas ostao San Vito dei Normanni, premda su ga Hrvati utemeljili još 963. godine.[5]

Povijest[uredi | uredi kôd]

U Italiju su doselili kroz nekoliko razdoblja, valova i društvenih sustava.

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima središnja je institucija koja okuplja Hrvate u Rimu.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Udruga Hrvatsko-talijanski mozaik iz Rima održava međunarodni folklorni CRoETnO festival.[6]

Mediji[uredi | uredi kôd]

  • Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima tiska Hrvatski rimski adresar.[7]

Udruge[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatska rimska zajednica[8]

Vidi[uredi | uredi kôd]

Izvori i bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Stranci u ItalijiArhivirana inačica izvorne stranice od 20. svibnja 2018. (Wayback Machine) Foreigner Citizens. Resident Population by sex and citizenship on 31th December 2006. Italy - Center-East Europe
  2. a b c d Hrčak Stjepan Sakač: Papa Siksto V. — talijanski Hrvat, Obnovljeni život, sv.24. br.3.-4. prosinac 1943.
  3. a b Jelka Vince-Pallua: Od Italije do Male Italije - talijanske oaze u zapadnoj Slavoniji, Stud. ethnol. Croat., sv. 12/13, str. 233-247, 2001.
  4. Zvonimir Despot: Kako je Tito 1945. naselio Hrvate u Istru, Večernjakova blogosfera, Večernji list. 18. kolovoza 2011. Pristupljeno 3. srpnja 2017.
  5. Inoslav Bešker: Inoslav Bešker za Globus: Bitka za zaljev..., Jutarnji list, 13. svibnja 2017. Pristupljeno 3. srpnja 2017.
  6. Treći međunarodni CRoETnO festival pokazao ponos hrvatske tradicije i običaja dijaspora.hr. Objavljeno 17. listopada 2023.
  7. Nekoliko važnih obavijesti za hrvatsku zajednicu u Rimu dijaspora.hr. Objavljeno 28. rujna 2023.
  8. Proslava Stepinčeva u Rimu laudato.hr. LAUDATO TV. Objavljeno 12. veljače 2024.