Blagoje Adžić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Blagoje Adžić
Blagoje Adzic.jpg
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 2. rujna 1932.
Mjesto rođenja Pridvorica, Bosna i Hercegovina
Datum smrti 1. ožujka 2012.
Mjesto smrti Beograd, Srbija
Nacionalnost Srbin
Puno ime Blagoje Adžić
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1953. – 1992.
Čin general-pukovnik
Ratovi Rat u Sloveniji
Domovinski rat
Rat u Bosni i Hercegovini
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Rod vojske KoV JNA.JPG Kopnena vojska
Zapovijedao 13. načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije
Odlikovanja Orden za vojne zasluge sa velikom zvijezdom
Orden narodne armije sa zlatnom zvjezdom
Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima
Orden narodne armije sa srebrnom zvjezdom
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima

Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932.Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.

Životopis[uredi VE | uredi]

General pukovnik Blagoje Adžić je rođen 2. rujna 1932. u Pridvorici, općini Gacko, Bosna i Hercegovina. Tijekom drugoga svjetskoga rata jedini je od svoje obitelji preživio ustaški pokolj u svom selu, kada mu je stradalo petnaestak članova obitelji. Taj događaj ga je mentalno i psihološki definirao do te mjere da je u osamostaljivanju Hrvatske mogao vidjeti samo restauraciju NDH. Poslije završenoga trećeg razreda industrijske škole, završio je 1953. godine "Školu za aktivne oficire veze". Nakon toga 1966. "Školu stranih jezika JNA", 1969. "Višu vojnu akademiju „Frunze“" u Sovjetskom Savezu, 1973. "Ratnu školu JNA", i 1987. "Školu općenarodne obrane". Postao je zamjenik potpukovnika "Sedme armije" 1986. godine i na toj dužnosti bio do 1987., te zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije do 1989. godine. Za načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije imenovan je 29. rujna 1989. godine.[1][2][3]

Tokom Desetodnevnog rat u Sloveniji, lipanj 1991. godine, general Adžić je došao u Zagreb i oštro kritizirao vodeće generale "5. armijske oblasti JNA" optuživši ih da "traljavo" vode vojsku nakon što nisu proveli njegove naredbe vezano uz sukob u Sloveniji.[4] Dok je bio načelnik Generalštaba SFR Jugoslavije, general Adžić je otvoreno zagovarao i najavljivao intervenciju JNA na Hrvatsku. Nakon što se rat razbuktao, general Adžić je poveo totalni rat protiv Hrvatske. Povjerovao je da taj rat vodi JNA i potrošio ogromna ratna sredstva na napade i rušenja u istočnoj Slavoniji.[2] Osobno je posjetio vukovarsku frontu, te je prigovarao zbog manjka zapovijednog lanca i dezertiranja.[5] 21. siječnja 1992. godine Human Rights Watch je poslao generalu Adžiću i Slobodanu Miloševiću pismo u kojem traže da se istraže i spriječe ratni zločini protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj.[6] Naknadno je Human Rights Watch javno pozvao da se general Adžić istraži zbog ratnih zločina u ratu u Bosni i Hercegovini.[7] Na dužnosti načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije nalazio se do 27. veljače 1992. kada je prisilno umirovljen sa skupinom od 32 generala i admirala JNA. Na mjestu načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije zamijenio ga je general Života Panić. Nakon prisilnog umirovljenja, general Adžić se povukao iz javnosti.[2]

Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu je vodio istragu protiv generala Adžića, ali nikada nije podignuo optužnicu.[8] General Adžić je spomenut tek kao dio udruženog zločinačkog pothvata u presudi protiv Milana Martića.[9] Županijski sud u Osijeku raspisao je tjeralicu zbog počinjenja kaznenog djela genocid, ratnog zločina protiv civilnog pučanstva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika. Ipak, vlasti Srbije ga nikad nisu uhitile.[1][3][2] General Adžić je preminuo u Beogradu 1. ožujka 2012. godine.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (srp.)Nije odgovarao za razaranje Vukovara: Umro Blagoje Adžić. eNovine. Preuzeto 13. listopada 2013.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Danko Plevnik. Blagoje Adžić je poveo totalni rat protiv Hrvatske. Slobodna Dalmacija. Preuzeto 13. listopada 2013.
  3. 3,0 3,1 Miroslav Flego. Kurir: Umro Blagoje Adžić i pokopan bez velike pompe. Večernji list. Preuzeto 13. listopada 2013.
  4. Ivica Đikić, »General Petar Stipetić, Načelnik glavnog Stožera HV-a: Činjenica je da smo ratovali u Bosni«, Feral Tribune, Split, 10. ožujka 2001.
  5. Steven L. Burg, 1999, str. 83.
  6. Ivana Nizich, 1992, str. 13.
  7. Ivana Nizich, 1992, str. 4.
  8. Borivoje Dokler. Haag vodi istragu protiv Babića, Hadžića i Adžića. Nacional. Preuzeto 13. listopada 2013.
  9. (engl.)Milan Martić sentenced to 35 years for crimes against humanity and war crimes. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Preuzeto 13. listopada 2013.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Burg, Steven L. (1999). The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention, M.E. Sharpe. ISBN 9781563243080
  • Nizich, Ivana (1992). War Crimes in Bosnia-Hercegovina, Opseg 1: A Helsinki Watch report, Human Rights Watch. ISBN 9781564320834

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Blagoje Adžić