Cáceres (Španjolska)

Zidine Cáceresa
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Španjolska
Godina uvrštenja	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:384

Cáceres
	CáceresCáceres
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 39°29′N 6°22′W / 39.483°N 6.367°W
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Ekstremadura
Pokrajina	Cáceres
Castra Caecilia	25. pr. Kr.
Osnivač	Quintus Caecilius Metellus Pius
Nazvan po	Utvrda Cecilijeva
	Vlast
- Gradonačelnik	Carmen Heras Pablo (PSOE)
	Površina
- Ukupna	1,750.33 km²
Visina	459 m
	Stanovništvo (2009.)
- Grad	91.131
- Gustoća	53.2 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	10001-10005
	Službena stranica http://www.ayto-caceres.es
Zemljovid
	Položaj Cáceresa u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Extremadura; Položaj Cáceresa u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Extremadura

Cáceres je grad u Španjolskoj, središte istoimene provincije Cáceres u autonomnoj zajednici Ekstremadura. Općina Cáceres je najveća u Španjolskoj (1.750.33 km²).

Naselja u okolici grada postoje od prapovijesnih vremena, što dokazuju nalazi u spiljama Maltravieso i El Conejar. Grad su osnovali Rimljani 25. g. i Stari grad (špa. Ciudad Monumental) još uvijek ima stare srednjovjekovne zidine koje su od 1986. g. UNESCO-ova svjetska baština.

U gradu je središte dijeceze Coria-Cáceres, a u njemu se nalazi Sveučilište Ekstremadura i dva astronomska opservatorija.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Cáceres je naseljen još u paleolitiku o čemu svjedoče špiljske slike u špiljama Maltravieso i El Conejar iz oko 25,000 god. pr. Kr.

Quintus Caecilius Metellus Pius je 25. pr. Kr. osnovao rimski grad Castra Caecilia koji se u Rimskom Carstvu rastao i razvijao zahvaljujući strateškom vojnom položaju. Neki dijelovi rimskih zidina iz 3. i 4. stoljeća su još uvijek sačuvani, uključujući jedna gradska vrata, Arco del Cristo.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva grad su okupirali Vizigoti u čijem je posjedu počeo propadati dok ga nisu osvojili Arapi u 8. stoljeću. Sljedećih stoljeća više puta su ga osvajali kršćanski vladari, no Arapi su obnovili grad, njegove zidine, palaču i više tornjeva od kojih je najpoznatiji Torre de Bujaco. Tijekom ovog razdoblja grad je imao veliku i važnu populaciju od 2.000 Židova u 140 obitelji. Nakon rekonkviste 1492. godine, muslimanska i židovska populacija je izbačena iz grada, ali se njihov kulturni utjecaj još uvijek osjeti u mnogim četvrtima kao što je Barrio San Antonio.

Cáceres je procvao nakon otrkića Novog svijeta kada se grade domovi i palače mnogih španjolskih plemića, od kojih su mnogi učestvovali u putovanjima do Amerike gdje su stekli veliko bogatstvo. U 19. st. Cáceres postaje glavnim gradom provincije kada nastupa razdoblje rasta koje je prekinuo tek Španjolski građanski rat.

Danas su je gradu izgrađeno Sveučilište, kao i mnoge regionalne upravne zgrade.

Grad je kandidat za europski glavni grad kulture 2016. god.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Zidine Cáceresa su upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1986. god. zbog jedinstvenog spoja rimske, islamske, gotičke i renesansne arhitekture. Od trideset tornjeva iz vremena Al-Andalus najslavniji je Torre del Bujaco iz 12. stoljeća.

Arco de Estrela
Ulica uz zidine
Torre de los Pulpitos
Konkatedrala
Oltar katedrale

Ostale znamenitosti su:

Gospina konkatedrala (Santa María Con-cathedral) u gotičkom stilu, 13. st.
Veličanstvena Crkva sv. Ivana (Iglesia de San Juan) izgrađena je od 13. do 15. st.
Crkva i samostan sv. Pavla (San Pablo) iz 15. st.
Crkva sv. Mateja (Iglesia de San Mateo) iz 15. st. izgrađena je na temeljima starije džamije.
Konvikt Isusovaca (Compañía de Jesus) u baroknom stilu; danas izložbena galerija.
Barokna Crkva sv. Franje (Iglesia de San Francisco Javier) iz 18. st.
Te mnoge plemićke palače (Palacio de las Ciguenas, Palacio de las Veletas, Palacio de los Golfines de Abajo, Palacio de Carvajal, itd.)

Iglesia de San Francisco Javier
Caceres torre del palacio de las Ciguenas
Crkva sv. Jakova (Iglesia de Santiago)
Palacio de las Veletas
Palacio de los Golfines de Abajo.jpg

Događanja[uredi | uredi kôd]

Grad je poznat po različitim tradicionalnim plesovima poput flamenka i jigu koji je svojstven samo Caceresu, a vodi ga šef policije.

Svetkovina mučenika (La Fiesta de los mártires) se održava u siječnju.
Festival svijeća (La Fiesta de las Candelas) održava se u veljači.
Semana Santa je cijeli tjedan prije Uskrsa i obilježava se procesijom kroz uske ulice starog grada.
Za Festival sv. Jurja (San Jorge Festival), 22. – 23. travnja, na gradskom trgu se pali zmaj na lomači uz nezaobilazni vatromet.
Glazbeni festival Extremúsika se održava u veljači ili travnju, WOMAD početkom svibnja, a Festival del Oeste prvih dana lipnja.