Kartuzijanci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kartuzijanci
Carthusian coat of arms-2006 11 30 murraybuckley.svg
Kartuzijanci
Moto : Stat crux dum volvitur orbis ("Križ stoji čvrsto dok se svijet okreće")
Kartuzijanski red
Red utemeljen: 1084. godine
Sveti Bruno (1030.-1101.)
Osnivač
Kartuzijanski samostan Pleterje u Sloveniji

Kartuzijanci ((lat.): Ordo Cartusiensis (OC)), rimokatolički crkveni red nastao, poput kamaldolijanaca i klinijevaca, reformiranjem pravila benediktinskog reda 1084. godine.

Osnovao ga je sveti Bruno, na temelju ponešto izmijenjenih pravila svetog Benedikta, u blizini Grenoblea u Francuskim Alpama. Ondje i danas djeluje Velika Kartuzija, koja funkcionira kao matična kuća Kartuzijanskog reda. Cilj sv. Bruna je bio da ustanovi samostane na osami i u tišini, gdje će se redovnici moći povući iz vreve društva i posvetiti se šutnji, samoći i postu (dnevno se poslužuju dva obroka u kojima nema niti najmanje količine mesa; u vrijeme posta kartuzijanci imaju samo jedan obrok dnevno), te kontemplativnoj molitvi i liturgiji. Red se raširio po Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji.

Kartuzije su na tihim i izoliranim mjestima - tipično u planinama i šumovitim područjima.

Život u kartuziji[uredi VE | uredi]

Po načinu života, život redovnika kartuzijanaca u "kartuziji" predstavlja kombinaciju eremitskog (pustinjačkog) i cenobitskog (samostanskog) oblika redovničkog života. Kako se u dnevnoj rutini života osobitu pažnju posvećuje samoći i tišini, smije se reći da prevladavaju eremitski elementi. Redovnici su nastanjeni u odijeljenim kućicama koje povezuju dugački hodnici. Članovi reda se sastaju samo na molitvi, čak i objeduju svaki u svojoj ćeliji.

Red je znamenit po noćnoj molitvi: u muškim samostanima se redovnici bude u 23,00 sati (nakon što su imali na raspolaganju pet sati za spavanje), te nakon pola sata bogoslužja u vlastitoj ćeliji odlaze na zajedničko bogoslužje; potom se praktično neprekidno moli (u crkvi ili u vlastitoj ćeliji) do 03,15 ujutro narednog dana. Vrijeme od 08,00 do 17,00 sati radnim danom (uključujući subotu) je posvećeno radu, koji se prekida kraćim molitvama, te vremenom za ručak i odmor od 11,00 - 13,00 sati. Kartuzijanci koji su svećenici ("patri") imaju nešto drugačije obveze od "braće" koji se bave fizičkim poslom. Braća žive pravim samotnjačkim životom i vrlo rijetko razgovaraju s bilo kime; patri češće komuniciraju s vjernicima koji dolaze u samostan. Svaki posao se radi pažljivo i "kao da se služi Bogu".

Život u ženskim kartuzijama organiziran je slično, pri čemu "sestre konverze" imaju slično organiziran dan kao "braća" u muškim samostanima; a "klauzurne sestre" napuštaju svoje ćelije jedino radi odlaska na zajedničku molitvu u crkvu.[1]

Meso, izuzev ribljeg, kartuzijanski monasi i monahinje uopće ne jedu.

Kartuzije redovno imaju dobro uređena poljoprivredna dobra, čiji su proizvodi zbog pažnje koju ulažu braća glasoviti zbogo visoke kvalitete.[2]. Osobito su cijenjeni njihovi likeri, ponajviše zeleni "Chartreuse" koji se proizvodi u Velikoj Kartuziju uz korištenje 130 gorskih trava, cvjetova i drugih biljaka.

Odijelo im je bijele boje i sastoji se od habita, škapulara i kukuljice. Kartuzijanke nose pokrivalo za glave oblika kakav je uobičajen kod katoličkih časnih sestara: novakinje bijele boje, a zavjetovane sestre crne boje. Kartuzijanske sestre imaju vrlo staru privilegiju, da u nekim prigodama smiju za vrijeme mise čitati Evanđelje - što je prema katoličkim bogoslužnim propisima inače dopušteno jedino svećenicima i đakonima.

Povijest reda[uredi VE | uredi]

Poput drugih kontemplativnih zajednica, kartuzijanci u Srednjoj Europi su bili raspušteni, a njihova 24 samostana nacionalizirana mjerama prosvijećenog apsolutiste cara Josipa II. pod naslovom "Patent o vjerskoj toleranciji" iz 1781. godine. Francuska revolucija je na sličan način zatvorila svih 122 kartuzija u Francuskoj (obnovljene su nakon pada Napoleona); što su sekularističke vlasti Francuske Republike ponovile 1901. godine (Velika Kartuzija je bila ponovno otvorena tek 1940. godine). Nacionalizaciju tih samostana i zabranu života u kartuzijama bile su u doba ujedinjenja Italije u drugoj polovini 19. stoljeća odredile i vlasti Kraljevine Italije.[3]

U raznim zemljama Europe, u Južnoj Koreji, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i Argentini djeluje danas 18 kartuzija za redovnike, te 6 za redovnice. U njima živi oko 370 redovnika i 75 redovnica.[4]

Pjevani dijelovi bogoslužja (a bogoslužje je kod kartuzijanaca pretežno pjevano) su i danas na latinskom jeziku, prema bogoslužnim knjigama i propisima drevnog tzv. "Kartuzijanskog obreda". Ni drugi dijelovi života u kartuzijama u principu nisu mijenjani povodom reformi provedenih nakon II. vatikanskog koncila - te zapravo nisu bitno mijenjani još od vremena sv. Bruna.[5] Sami kartuzijanci daju lapidarno objašnjenje: "Cartusia nunquam reformata quia nunquam deformata" — "Kartuzijanski red nije nikad bio reformiran, jer nikad nije bio deformiran."[6]

Kartuzijanci u Sloveniji[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kartuzijanski samostan Pleterje
Samostan najbliži Hrvatskoj je Kartuzija Pleterje u Sloveniji.

Kartuzija Pleterje mjesto je života i rada monaha iz cijele srednje Europe, ali i iz nekih drugih krajeva svijeta. Među članovima ove kartuzije ima Slovenaca, Mađara, Hrvata i monaha drugih nacionalnosti.


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mrežne stranice Velike Kartuzije: "Typical day of a carthusian nun", pristupljeno 30.1.2014.
  2. Kartuzija Pleterje: Proizvodi, pristupljeno 30.1.2014.
  3. "Catholic Encyclopedia" 1917.: "The Carthusian Order", pristupljeno 30.1.2014.
  4. Službene stranice Velike Kartuzije: "The Order Today", pristupljeno 30.1.2014.
  5. "The Cartusian Life", v. osobito str. 8, 16., 19., 20., Charterhouse of the Transfiguration Carthusian Monastery, Arlington, Vermont, pristupljeno 30.1.2014.
  6. Robbins McLean, recenzija knjige "An Infinity of Little Hours" od "Nancy Klein Maguire", pristupljeno 30.1.2014.


Christianity symbols.svg Nedovršeni članak Kartuzijanci koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.