Hrvatska i euro

Izvor: Wikipedija

██ 20 država članica eurozone.

██ 1 članice u tečajnom mehanizmu ERM II bez izuzeća (Bugarska).

██ 1 članica tečajnog mehanizma ERM II s izuzećem (Danska).

██ 5 država izvan tečajnog mehanizma koje su obvezne pristupiti eurozoni čim zadovolje uvjete konvergencije (Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska).

██ 4 države koje koriste euro monetarnim ugovorom (Andora, Monako, San Marino, i Vatikan).

██ 2 države koje unilateralno koriste euro (Kosovo i Crna Gora).

U Hrvatskoj je monetarnoj politici euro glavna referentna valuta. Dugogodišnja politika Hrvatske narodne banke je održavanje relativno stabilnog tečaja s eurom. Prije uvođenja eura, funkciju glavne referentne valute imala je njemačka marka.

Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji u načelu je obvezuje na pridruživanje eurozoni čim se to zadovolje potrebni uvjeti. Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je kako se nada pridruživanju eurozoni što je prije moguće.[1] Prije ulaska u eurozonu Hrvatska mora uz ostale kriterije najmanje dvije godine biti članicom europskog tečajnog mehanizma (ERM-II).[2] Predsjednik vlade Andrej Plenković je u studenome 2020. godine izjavio kako Hrvatska namjerava uvesti euro 1. siječnja 2023. godine.[3] i kako je hrvatska vlada prihvatila akcijski plan uvođenja eura u prosincu 2020. godine.[4]

I prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoga su mala poduzeća u Hrvatskoj imala zaduživanja izražena u eurima.[5] Hrvatski građani euro već koriste u mnoge svrhe, uključujući štednju i neslužbene transakcije. Cijene se često izražavaju u eurima pri kupoprodaji nekretnina, vozila i pri iznajmljivanju smještaja.

Hrvatska je 1. siječnja 2023. godine postala dvadesetom članicom eurozone i 22. ožujka 2023. Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a).

Javno mišljenje[uredi | uredi kôd]

Potpora javnosti uvođenju eura[6]

Godinu dana od uvođenja eura 49% ispitanika izjavilo je u anketi da je to bila loša ideja, a manje od trećine podržalo ju je. Lažni osjećaj niskih cijena ima 77% anketiranih. Više od 80% smatra da su skupoći života u 2023. godini doprinijeli nova valuta, pohlepa trgovaca i zakašnjele mjere obuzdavanja cijena Vlade Andreja Plenkovića.[7]

Status pristupanja[uredi | uredi kôd]

Pri prvoj ocjeni uvjeta konvergencije iz svibnja 2014. godine Hrvatska je zadovoljila kriterije vezane uz inflaciju i stabilnost cijena, te uz kamatnu stopu, ali ne i uz javne financije, članstvo u europskom tečajnom mehanizmu i usklađenost zakonodavstva.[8] Naknadna izvješća objavljena u lipnju 2016., svibnju 2018. i lipnju 2020. godine došla su do istog zaključka. U izvješću objavljenom u lipnju 2022. zaključeno je da je Hrvatska ispunila sve kriterije za uvođenje eura.[9]

Izvješće Europske središnje banke 2022.
Uvjet Status
Godišnja stopa inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) Najviše 4.9% 4,7%
Postupak prekomjernog deficita Nema Nema
Udio proračunskog deficita u BDP-u Najviše 3.0% 2,9%
Omjer državnog duga i BDP-a Najviše 60% 79,8% (izuzeto)
Član europskog tečajnog mehanizma ERM II Najmanje 2 godine Da
Promjena kamatne stope Najviše ±15% 0,1%
Dugoročna kamatna stopa Najviše 2.6% 0,8%
Zakonodavna usklađenost Da Da

Ciljani datum uvođenja eura[uredi | uredi kôd]

Hrvatska narodna banka očekivala je pridruživanje eurozoni dvije do tri godine nakon ulaska u Europsku uniju.[10][11] No reakcije Europske unije na financijske krize unutar eurozone odgodile su hrvatsko uvođenje eura.[12] I gospodarsko nazadovanje predstavilo je značajan problem u zadovoljavanju uvjeta konvergencije.[13] Unatoč željenom brzom pridruživanju, guverner Vujčić je mjesec dana prije ulaska u Europsku uniju priznao kako ne postoji zacrtani datum ulaska u eurozonu.[1] U Europskoj središnjoj banci očekivalo se da će Hrvatskoj biti odobren ulazak u tečajni mehanizam najranije u 2016. godini, čime bi se euro uveo 2019. godine.[14][15]

U travnju 2015. godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je za Bloomberg kako je uvjerena da će Hrvatska uvesti euro do 2020. godine, a premijer Zoran Milanović izjavio je na sjednici vlade kako povremene najave datuma uvođenja eura ne treba uzimati ozbiljno, da će Hrvatska ući u eurozonu kada za to bude spremna, te da su kriteriji jasni.[16] U studenom 2017. godine premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska namjerava pridružiti se tečajnom mehanizmu ERM II do 2020. godine i uvesti euro do 2025. godine[17] Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, izjavio je u lipnju 2019. godine kako je "Hrvatska spremna pridružiti se tečajnom mehanizmu".[18]

Pismo namjere o pridruživanju tečajnom mehanizmu koje su potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner narodne banke Boris Vujčić poslano je Europskoj središnjoj banci 5. lipnja 2019. godine,[19][20] čime je ostvaren prvi službeni korak u pristupanju eurozoni. Hrvatska se uz ostale napore pristupanja tečajnom mehanizmu obvezala pristupiti bankovnoj uniji. Dana 23. studenoga 2019. godine član Europske komisije Valdis Dombrovskis rekao je kako bi se Hrvatska mehanizmu mogla pridružiti do druge polovice 2020. godine.[21]

Hrvatska je tečajnom mehanizmu konačno pristupila 10. srpnja 2020. godine. Središnji tečaj kune postavljen je na 7,53450 kuna po euru.[2] Zbog uvjeta članstva u mehanizmu od najmanje dvije godine, najraniji mogući datum pristupanja eurozoni je 10. srpnja 2022.

U lipnju 2021. godine premijer Plenković izjavio je da je vladina ambicija ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023. godine.[22] Dana 21. lipnja 2021. godine izjavio je da će identifikacijske oznake na hrvatskim kovanicama eura biti motivi: hrvatski šahirani grb, karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica.[23][24]

Odabir nacionalne strane hrvatskih kovanica eura[uredi | uredi kôd]

Dana 23. lipnja 2021. godine Komisija za novac HNB-a, koju je predložila Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura, je građanima ponudila pet likovnih rješenja: šahirani grb, geografsku kartu Hrvatske, kunu, glagoljicu i Dubrovnik.

Od 1. do 15. srpnja 2021. godine provedena je web-anketa gdje su građani mogli ocjenjivati ponuđene opcije kao i predložiti dodatni motiv koji nije bio među pet ponuđenih.[25] Usporedno, provedeno je anketno istraživanje na uzroku od 1.000 građana. U web-anketi je sudjelovalo gotovo 50.000 građana. Najveću ocjenu je dobio šahirani grb, zatim geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna i Dubrovnik, koji je dobio znatno manju ocjenu. Također, izneseno je 10.000 slobodnih prijedloga među kojima je uvjerljivo prednjačio motiv Nikole Tesle kojeg je pojedinačno predložilo 2.599 građana, tj. više od 20% svih prijedloga.[26]

Dana 21. srpnja 2021. godine Komisija za novac HNB-a je utvrdila konačni prijedlog motiva: šahirani grb, geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna i Nikola Tesla. Šahirani grb odabran je kao podloga na svim kovanicama, dok su ostali odabrani motivi raspoređeni ovisno o apoenu. Odlučeno je da će na kovanici od 2 € biti prikazana geografska karta Hrvatske, na kovanici od 1 € motiv kune, na kovanicama od 10, 20 i 50 c Nikola Tesla, a na kovanicama od 1, 2, i 5 c glagoljica.[26]

Dana 2. kolovoza 2021. godine HNB je raspisao otvoreni natječaj za dizajn hrvatske strane euro kovanica, na kojem su mogle sudjelovati sve punoljetne fizičke osobe, a koji su državljani Republike Hrvatske. Natječaj je bio otvoren do 15. rujna 2021. godine.

  • Kovanica od 2 €: geografska karta Hrvatske sa šahiranim grbom u pozadini
  • Kovanica od 1 €: životinja kuna sa šahiranim grbom u pozadini
  • Kovanice od 10, 20 i 50 c: Nikola Tesla sa šahiranim grbom u pozadini
  • Kovanice od 1, 2, i 5 c: glagoljica sa šahiranim grbom u pozadini, uz uvjet da najmanje jedan prijedlog dizajna ovog motiva mora sadržavati ligaturno vezana glagoljaška slova Ⱈ (H) i Ⱃ (R) kao jedinstveni tipografski znak za kombinaciju slova "HR".

Obvezni elementi svih kovanica bili su natpis zemlje izdavatelja „HRVATSKA”, godina izdavanja „2023”, te vanjski krug od 12 zvjezdica.[27] Natječaj je trajao do 5. rujna 2021.

Dana 4. veljače 2022. godine Vlada RH predstavila je dizajn nacionalne strane budućih kovanica eura, odabranih na otvorenom natječaju HNB-a. Za kovanicu od 2 € odabran je dizajn geografske karte Hrvatske dizajnera Ivana Šivka. Za natpis oboda kovanice odabran je stih „O LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO”. Za kovanicu od 1 € odabran je dizajn kune dizajnera Stjepana Pranjkovića. Za kovanice od 10, 20 i 50 c, odabran je dizajn Nikole Tesle dizajnera Ivana Domagoja Račića. Za kovanice od 1, 2 i 5 c odabran je dizajn glagoljice dizajnerice Maje Škripelj.[28] Svakome od prvorangiranih dizajnera dodijeljena je nagrada od 70.000 kn, dok su drugorangirani radovi nagrađeni s 35.000 kn, a trećerangirani s 20.000 kn.[29]

Nakon što su se na društvenim mrežama i u medijima pojavile sumnje da prvonagrađeni dizajn kovanice od 1 € bez dozvole koristi fotografiju kune koja stoji na grani škotskog fotografa Iaina H. Leacha, Stjepan Pranjković je povukao 7. veljače 2022. godine svoj dizajn za motiv kovanice od 1 €.[30] Radovi istog dizajnera bili su drugorangirani u kategorijama dizajna kovanica od 2 € (karta Hrvatske) i kovanica od 1, 2, i 5 c (glagoljica).

Dana 11. travnja 2022. godine HNB je u ponovljenom dijelu natječaja odabrao nacionalnu stranu kovanice od 1 €. Obzirom na kratak rok, ponovljeni dio natječaja zahtijevao je osim idejnog i izvedbeno rješenje. Autor idejnog rješenja je Jagor Šunde, a suautori izvedbenog rješenja su David Čemeljić i Fran Zekan.[31]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b Thomson, Ainsley. 6. lipnja 2013. Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro. Wall Street Journal. Pristupljeno 26. srpnja 2021.
  2. ↑ a b Communiqué on Croatia (engleski). Europska središnja banka. 10. srpnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ Ilić, Igor. 11. studenoga 2020. Donovan (ur.). Croatia eyes euro adoption in 2023 -PM. Pristupljeno 26. srpnja 2021.
  4. ↑ Croatia adopts plan for replacing kuna by euro to protect consumer rights. seenews.com (engleski). Pristupljeno 9. lipnja 2021.
  5. ↑ Joy, Oliver. 21. siječnja 2013. Did Croatia get lucky on EU membership?. CNN
  6. ↑ Public Opinion 1999–2020. Europska komisija. Pristupljeno 11. srpnja 2020.
  7. ↑ Slobodna Dalmacija - Jesu li se Hrvati navikli na euro? Skoro svi imaju lažni osjećaj niskih cijena, a dvije trećine još preračunava u kune. slobodnadalmacija.hr. 9. prosinca 2023. Pristupljeno 9. prosinca 2023.
  8. ↑ Convergence Report - 2014 (PDF). Europska komisija. Travanj 2014. Pristupljeno 26. srpnja 2021.
  9. ↑ Croatia and the euro. Europska komisija. Lipanj 2022. Pristupljeno 11. lipnja 2022.
  10. ↑ Vujčić: uvođenje eura dvije, tri godine nakon ulaska u EU. Poslovni dnevnik. HINA. 1. srpnja 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2020. Pristupljeno 1. siječnja 2011.. izjava tadašnjeg viceguvernera Borisa Vujčića na Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, lipanj 2006.
  11. ↑ Croatia ready to join EU in 2013 – official. reuters.com. 10. lipnja 2011.
  12. ↑ No Euro for Croatia before 2017. Croatian Times. 31. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. studenoga 2014. Pristupljeno 24. srpnja 2021.
  13. ↑ Approaching storm. Report on transformation (PDF). www.pwc.pl. Pristupljeno 7. rujna 2013.
  14. ↑ Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019. www.banka.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. veljače 2014. Pristupljeno 7. rujna 2013.
  15. ↑ Croatia country report (PDF). rbinternational.com. Lipanj 2013. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. listopada 2013. Pristupljeno 7. rujna 2013.
  16. ↑ Deficit to fall below 3 pct of GDP, public debt to stop rising by 2017. Vlada Republike Hrvatske. 30. travnja 2015.
  17. ↑ Ilic, Igor. 30. listopada 2017. Croatia wants to adopt euro within 7-8 years: prime minister. Reuters. Pristupljeno 31. listopada 2017.
  18. ↑ EU's Juncker backs Croatia joining open-border Schengen zone. Reuters. 7. lipnja 2019. Pristupljeno 9. lipnja 2019.
  19. ↑ Statement on Croatia's path towards ERM II participation. Eurogroup. 8. srpnja 2019. Pristupljeno 14. srpnja 2019.
  20. ↑ Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Hrvatska narodna banka. 5. srpnja 2019. Pristupljeno 5. srpnja 2019.
  21. ↑ Croatia Could Enter ERM II in Second Half of 2020. Total Croatia news. 23. studenoga 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. ožujka 2023. Pristupljeno 18. prosinca 2019.
  22. ↑ Four big projects will be completed, reforms will continue in next 3 years. Vlada Republike Hrvatske. 28. lipnja 2021. Pristupljeno 12. srpnja 2021.
  23. ↑ Plenković otkrio koji hrvatski simboli će biti na eurima: 'Građani su izabrali - Nikolu Teslu!'. Jutarnji list. 21. srpnja 2021. Pristupljeno 21. srpnja 2021.
  24. ↑ Vladisavljevic, Anja. 21. srpnja 2021. Croatia's Euro to Feature Inventor Tesla, Claimed Also by Serbia. BalkanInsight. Pristupljeno 22. srpnja 2021.
  25. ↑ Građani će sudjelovati u odabiru motiva na nacionalnoj strani eurokovanica. www.hnb.hr. Pristupljeno 8. veljače 2022.
  26. ↑ a b Šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla – predloženi motivi za hrvatsku stranu eurokovanica. www.hnb.hr. Pristupljeno 8. veljače 2022.
  27. ↑ Otvoreni natječaj za izbor dizajna nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu eura i centa. www.hnb.hr. Pristupljeno 8. veljače 2022.
  28. ↑ Savjet HNB-a: Konačan odabir najuspješnijih prijedloga dizajna za hrvatsku stranu eurokovanica. www.hnb.hr. Pristupljeno 7. veljače 2022.
  29. ↑ Savjet HNB-a: Konačan odabir najuspješnijih prijedloga dizajna za hrvatsku stranu eurokovanicOtvoren natječaj za dizajn hrvatske strane eurokovanica. www.hnb.hr. Pristupljeno 8. veljače 2022.
  30. ↑ Autor eurokovanice s kunom: Odlučio sam povući svoj prijedlog dizajna te se odričem bilo kakvih prava. www.vecernji.hr. 8. veljače 2022. Pristupljeno 8. veljače 2022.
  31. ↑ Savjet HNB-a: Odabrano najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane Republike Hrvatske na kovanici od 1 eura. www.hnb.hr. Pristupljeno 5. svibnja 2022.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_i_euro&oldid=6809754"