Zoran Milanović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zoran Milanović
Zoran Milanović
10. predsjednik Vlade Republike Hrvatske
trenutačno
u službi od
23. prosinca 2011.
Predsjednik Ivo Josipović
Prethodnik Jadranka Kosor
2. predsjednik SDP-a
Trenutačno
U službi od
2. lipnja 2007.
Prethodnik  Ivica Račan
Rođenje 30. listopada 1966.
Supruga Sanja Musić-Milanović
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Zoran Milanović. Za glazbenika, pogledajte Zoran Milanović (basist).

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.), hrvatski političar, pravnik, drugi predsjednik SDP-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Sadržaj

Raniji život [uredi]

Otac Stipe i majka Gina rodom su iz Sinja. Odrastao je na Trnju, a zatim na Črnomercu. Pohađao je srednju školu „Centar za upravu i pravosuđe” (danas I. gimnazija). Diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao izvrstan student. Za vrijeme studiranja dobiva Rektorovu nagradu i sudjeluje na studentskom natjecanju iz međunarodnog javnog prava „Telders” u Haagu. Prema vlastitom priznanju, u mladosti je bio buntovan i sklon tučnjavi. [1]

Zapošljava se najprije na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a zatim, 1993. godine u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje ga, ironično, na posao prima kasniji politički suparnik Ivo Sanader. Godinu dana kasnije odlazi u mirovnu misiju OESS-a u ratni Azerbajdžan, u okupirani Nagorno Karabah gdje boravi 45 dana. Savjetnikom u hrvatskoj misiji pri EU i NATO-u u Bruxelles postaje 1996. godine, gdje dvije godine kasnije završava poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava na flamanskom Sveučilištu u Bruxellesu. Nakon toga, 1999., vraća se u Ministarstvo vanjskih poslova.

Politička karijera [uredi]

Početci u SDP-u [uredi]

Godine 1999. učlanjuje se u SDP. Nakon pobjede koalicije prevođene SDP-om na izborima 2000. godine, povjerena mu je komunikacija s NATO-om. Tri godine kasnije postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonina Picule. Nakon pobjede HDZ-a na izborima 2003. odlazi s mjesta pomoćnika.

Godine 2004. izabran je u Glavni odbor SDP-a, a dvije godine kasnije nakratko postaje glasnogovornink SDP-a. Početkom mjeseca rujna 2006. godine izabran je za koordinatora rada SDP-a u četvrtoj izbornoj jedinici.

Predsjednik stranke [uredi]

Nakon smrti Ivice Račana, na sjednici Glavnoga odbora 21. travnja prvi najavljuje kandidaturu za predsjednika stranke. Objava kandidature dočekana je ovacijama. [2] Prevladavajuće mišljenje u osvit izborne konvencije bilo je kako Račan, u tekstu svoje ostavke neposredno pred smrt, sintagmom o 'novim snagama' zapravo daje podršku Milanoviću u kandidaturi za predsjednika. [3] Na 10. izvanrednoj izbornoj konvenciji Milanović je u drugom krugu pobjedio Željku Antunović sa 150 glasova prednosti i time postao drugi predsjednik SDP-a u povijesti.

Zahvaljujući njegovom izboru, rejting SDP-a u istraživanjima je doživio rast i mnogi analitičar su predviđali uvjerljivu pobjedu lijeve opcije na predstojećim parlamentarnim izborima. Međutim, HDZ pobjeđuje na izborima u zimu 2007. godine, što su neki komentatori pripisali nedostatku iskustva kod Milanovića.

Godine 2008. pobjeđuje Davorka Vidovića i Dragana Kovačevića u borbi za mjesto predsjednika SDP-a, te nastavlja svoj mandat.

Kukuriku koalicija 5. kolovoza 2011. u Kninu; Silvano Hrelja (HSU), Radimir Čačić (HNS), Zoran Milanović (SDP), Ivan Jakovčić (IDS)

Privatan život [uredi]

Izjašnjava se kao ateist. Od 1994. u braku je sa Sanjom Musić-Milanović s kojom ima dva sina - Antu i Marka. Govori engleski, ruski i francuski.

Izvori [uredi]