Monako

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kneževina Monako
Principauté de Monaco
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Deo juvante
(latinski, "Uz Božju pomoć")
Himna
Hymne Monégasque
Položaj Monaka
Glavni grad Monaco 1)
Službeni jezik francuski 2)
Vlada
 - Knez Albert II.
 - Predsjednik Vlade Michel Roger
Neovisnost 8. siječnja 1297.
Površina 192. po veličini
 - ukupno 1,95 km2
 - % vode  ? %
Stanovništvo 188. po veličini
 - ukupno (2000) 32.130
 - gustoća 16,410/km2
BDP (PKM) procjena 2000.
 - ukupno 870 milijuna $ (177.)
 - po stanovniku 21,000 $ (13.)
Valuta euro 3) (100 centa)
Pozivni broj +377
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .mc
1) Monako je grad-država;
2) Iako je francuski službeni jezik u Monaku su još u širokoj upotrebi i monegaški, talijanski i engleski jezik;
3) Do 1999. francuski franak

Monako je grad država na obali Sredozemnog mora.

Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom.

Monako je najgušće naseljena država na svijetu i druga po veličini najmanja država na svijetu.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Monako dolazi od riječi Monoikos (Μόνοικος), imenu koje je označavalo navodno ligursko pleme koje je na tome području živjelo u 6 stoljeću pr. Kr..

Povijest[uredi VE | uredi]

Država je dobila ime po obližnjoj grčkoj koloniji Monoikos, koju su u 6. stoljeću pr. Kr. osnovali Feničani.

Dinastija Grimaldi vlada Monakom od 8. siječnja 1297. godine kada je François Grimaldi zauzeo tvrđavu. Jedino razdoblje kada Grimaldijevi nisu vladali Monakom je između 1793. i 1814. kada su tim teritorijem upravljali Francuzi.

Monako je bio protektorat Kraljevine Sardinije od 1815. do 1860. godine kada je Bečkim kongresom odlučena samostalnost Monaka Francusko-monegaškim ugovorom.

Francuske općine Menton i Roquebrune su bili dijelovi kneževine, dok se nisu 1848. godine proglasili slobodnim gradovima. Godine 1861. ti su gradovi priključeni Francuskoj.

Do donošenja ustava 1911. godine Monako je bio apsolutna monarhija. U lipnju 1918. godine donešen je dogovor s Francuskom kojime se ustupljuje ograničena kontrola Francuskoj nad Monakom. Odlučeno je da će Monegaška politika biti usklađena s francuskim političkim, vojnim i gospodarskim interesima.

Nedavna povijest[uredi VE | uredi]

Knez Rainier III. je naslijedio prijestolje kneževine od svog djeda kneza Louisa II., 1949. godine. 1962. je donesen novi ustav kojime je ukinuta smrtna kazna i dodijeljeno pravo glasa ženama. 1993. godine Monako je postao član UN-a. Godine 2002., potpisan je novi ugovor s Francuskom u kojem je dogovoreno da kneževina ostane nezavisna država čak i u slučaju ako nema nasljednika dinastije. Godine 2004. kneževina je postala član Vijeća Europe.

Poslije smrti kneza Rainiera koji je umro 6. travnja 2005. prijestolje je naslijedio njegov sin Albert II..

Politika[uredi VE | uredi]

Od ustava donesenog 1911. godine, Monako je parlamentarna monarhija s knezom na čelu države. Izvršna vlast sastoji se od ministra države (Ministre d'État) koji presjeda vladom sastavljenom od šest članova. Ministar države je francuski građanin kojeg odabire knez između kandidata koje predloži francuska vlada. Od 1962. godine, uz kneza državom vlada i parlament koji se sastoji od 24 zastupnika. Zastupnici se biraju na mandat od pet godina. Za lokalna pitanja se brine Conseil communal koji se satoji od 15 članova.

Četvrti[uredi VE | uredi]

Monako je podjeljen na 6 četvrti:

  • Monaco-Ville, stari grad,
  • La Condamine, lučka zona i tržnica,
  • Monte-Carlo, stambena zona i casino,
  • Fontvieille, nova četvrt uz more,
  • Le Larvotto, plaže,
  • Les Moneghetti, sjeverozapadna stambena zona.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Karta Monaka

Kneževina Monako je druga najmanja nezavisna država na svijetu (manji je samo Vatikan).

Nalazi se na obali Sredozemnog mora, 18 km udaljena od Nice i 12 km od talijanske granice, u potpunosti je okružena Francuskom.

Temparatura varira od prosječnih 8 °C u siječnju i veljači do prosječnih 26 °C u srpnju i kolovozu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavni izvor prihoda Monaka je turizam, svake godine veliki broj turista privlači Kasino i ugodna klima.

Građanima kneževine država ne ubire porez, zbog čega u državi živi veliki broj ljudi koji nastoje izbjeći oporezivanje. Monako nije član Europske unije, ali je vrlo povezan s EU carinskom unijom s Francuskom. Kneževina je izborila pravo izdavanja svojih vlastitih kovanica eura.

Promet[uredi VE | uredi]

Monako ima jednu željezničku postaju (Monaco-Monte Carlo) na željezničkoj pruzi Nica-Menton-Ventimiglia. Postaja je otvorena 1867. godine, a značajnije je pregrađena 1999. Dužina željezničke pruge u Kneževini iznosi 1,7 km. Monako nema vlastite željezničke operatere, već na pruzi prometuju vlakovi francuskih željeznica, SNCF.

Javni gradski prijevoz obavlja se autobusima tvrtke Compagnie des Autobus de Monaco.

Najbliža zračna luka je Zračna luka Nica, a Monako ima svoj heliodrom, smješten u četvrti Fontvieille.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Pogled na Monaco-Ville

U kneževini živi 30 000 stranih stanovnika, 30 000 privremenih stranih radnika i 7600 domaćeg stanovništva (2004).

Većinu stanovništva čine Francuzi, njih 47%, dok domaće stanovništvo (Monegaski) i Talijani čine 16% stanovništva. Ostalih 21% čine pripadnici nekih od 15 raznih nacionalnih skupina koji žive u Monaku. Službeni jezik je francuski, ali također su rasprostranjeni talijanski i engleski zajedno s lokalnim monegaškim jezikom.

Službena religija je katoličanstvo, a ustav jamči slobodu vjere pripadnicima drugih religija.

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Monaka

Kultura[uredi VE | uredi]

Lokalni monegaški jezik se predaje u školama uz francuski.

Muzeji[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

U kneževini se održava i VN Monaka Formule 1, i Teniski turnir Masters 1000 - Monte Carlo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Monako
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Monako
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Monaka