Ivan Skilica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, druga polovica 11. stoljeća), bizantski kroničar.

Životopis[uredi VE | uredi]

O njegovom životu zna se vrlo malo. Sam Skilica je za sebe napisao da je bio kouropalatēs (počasna titula za generale koji ne pripadaju carskoj obitelji) i droungarios tēs viglēs (zapovijednik carske straže tijekom pohoda).

Djelo[uredi VE | uredi]

Skilica je napisao Kratku povijest (Σύνοψις Ἱστοριῶν), spis koji opisuje djela bizantskih careva od 811. do 1057. godine, tj. od Nikefora I. do Mihajla VI..

Skilica donosi nekoliko vijesti o Hrvatima. Prema Kratkoj povijest, Hrvati su se nakon Samuilovog poraza potčinili s dvojicom svojih arhonta caru Baziliju II. Historiografija smatra da su dotična dva arhonta Krešimir III. i Gojslav.[1] Donosi podatke o stanovitom Sermonu koji vlada Srijemom. Konačno, kao suvremenik govori o ulozi južne grane Hrvata u ustanku Bugara (i Makedonaca koje ondašnji izvori zovu tim imenom) 1073. pod vodstvom Jurja (Georgija) Vojteha.[2] Radilo se o Hrvatima iz Duklje, te iz oblasti Travunje i Zahumlja, (nekoć Crvena Hrvatska). Konstantin Jireček je u djelu Istorija Srba zlonamjerno prešutio dva navoda u kojima Skilica govori o Hrvatima u tim krajevima, štoviše zamijenio je riječ "Hrvati" riječju "Srbi". Rečeni navodi koje je Jireček prešutio i zamijenio, a govore o Hrvatima, iz Skiličina su djela Pregled povijesti:

  • "Bugarske starješine zamole Mihajla, tadašnjega vladara onih, koji se zovu Hrvati, a koji je stolovao u Kotoru i Prapratnici, i koji je imao ne malo zemlje pod sobom, da im pomogne i da s njima zajedno radi te da im dadne svoga sina kojega će oni proglasiti carem Bugarske". (Napomena: Dukljanski kralj Mihailo iz dinastije Vojislavljevići je "bugarskim starješinama" zaista poslao svog sina Bodina i dukljansku vojsku u kojoj su, osim Dukljana, bili i Hrvati, koje je predvodio Bodinov doglavnik Petrilo);[3] [4] .
  • "uhvatiše pak onoga, koji je iza Petrila zapovijedao Hrvatima i odvedu ga okovana caru (u Bizant)"

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Margetić, Lujo, Hrvatska i crkva u srednjem vijeku, Zagreb-Rijeka 2000, str. 102.
  2. Antoljak, Stjepan, Izvori za historiju naroda Jugoslavije, Zadar 1978, str. 18.
  3. Nikefor Brijenije: Opis njegove borbe protiv Dukljana i Hrvata, (crnogorski)
  4. Nikefor Brijenije: "Dukljani i Hrvati zlostavljaše Ilirik"

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Dominik Mandić: Crvena Hrvatska u svjetlu povijesnih izvora, ZIRAL, 1972., str. 166.-170.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ivan Skilica


P history.svg Nedovršeni članak Ivan Skilica koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.