Kutjevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kutjevo
Kutjevo (grb).gif
Grb Kutjeva
Dvorac Kutjevo.
Dvorac Kutjevo.
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 6.247 stan.
Gradonačelnik Ivica Nikolić (SDP)
Poštanski broj 34 340
Pozivni broj +385 (0)34
Autooznaka
Službena stranica kutjevo.hr
Zemljovid
Kutjevo na karti Hrvatska
Kutjevo
Kutjevo
Kutjevo na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°26′N 17°53′E / 45.43°N 17.88°E / 45.43; 17.88

Kutjevo je grad u Hrvatskoj, a nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji. Prema popisu iz 2011. godine, brojao je 6.267 stanovnika te je jedan od najmanjih gradova u zemlji. Nosi laskavu titulu hrvatske vinske prijestolnice.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Kutjevo se sastoji od 17 naselja (stanje 2006.), to su: Bektež, Bjeliševac, Ciglenik, Ferovac, Grabarje, Gradište, Hrnjevac, Kula, Kutjevo, Lukač, Mitrovac, Ovčare, Poreč, Šumanovci, Tominovac, Venje i Vetovo.

Najveće naselje je Kutjevo, zatim Vetovo pa Grabarje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad se nalazi u središnjoj Slavoniji, 20-ak kilometara istočno od županijskog središta Požege. Smješteno je podno gore Krndija.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad Kutjevo bogate je povijesne baštine. Kutjevo, najveće naselje i Grada Kutjevo, spominje se više od 770 godina i prepoznaje po, nekad uzoritom, vlastelinstvu, ljudima i glasovitome kutjevačkome vinu, čija tradicija seže do srednjovjekovnoga pa čak i rimskoga doba.

Prvi pisani podaci o Kutjevu potječu iz 13. stoljeća kada redovnici Cisterciti, narodu poznati kao "bijeli fratri", 1232. godine ovdje osnivaju opatiju Vallis Honesta de Gotho. Iz toga vremena je i čuveni vinski podrum, a u njemu je prema predaji, kameni stol iz doba baruna Franje Trenka i carice Marije Terezije. Godine 1536. ovaj kraj godine osvajaju Osmanlije, a nakon 150 godina turske vladavine, od 1686. godine, ovdje stoluje plemić Ivan Josip Babić. On godine 1698. uz suglasnost cara Leopolda, vlastelinstvo predaje redu Isusovaca, pod uvjetom da prihodi idu za korist duhovnoga i prosvjetnoga razvoja naroda. U tome vremenu, prihodi vlastelinstva, koje je obuhvaćalo trgovište Kutjevo i 34 sela, omogućili su utemeljenje i razvoj gimnazije u Požegi. Za Kutjevo tada nastaju znakovite urbanističke promjene. Isusovci u manje od dva desetljeća obnavljaju opatiju, grade novu župnu crkvu i barokni dvorac koji dovršavaju 1725. godine, obnavljaju podrum te posebno unapređuju vinogradarstvo i podrumarstvo, a i ostalo gospodarstvo (pokreću se sajmovi te oživljava bačvarski, kožarski, kovački, mlinarski, pekarski i dr. obrti). Gospoštijom Kutjevo isusovci su gospodarili sve do ukidanja reda 1773. godine i to je vrijeme za kojega mjesto doživljav veliki napredak.

Nakon Isusovaca mijenjali su se različiti vlasnici i upravljači. Posjedom od 1773. do 1882. godine upravlja Ugarska državna komora, odnosno Naukovna zaklada (Fundus Studiorum). U tome vremenu Kutjevo stagnira pa zbog toga 1882. godine Zemaljska vlada raspisuje dražbu za prodaju Kutjevačkoga dobra. Na dražbi ga kupuje obitelj Turković iz Karlovca. Tijekom šezdeset i tri godine (1882.1945.) obitelj baruna Turković podigla je Kutjevačko dobro i dovela ga do najvećega procvata. Kutjevo postaje poznato u vinogradarskim i vinarskim krugovima u svijetu. Podižu velike vinograde i voćnjake (plantaža Dragan-lug tada najveća u Europi), dovode stručnu radnu snagu i unapređuju uzgoj vinove loze i podrumarstvo te mijenjaju navike i praksu lokalnoga stanovništva.

Kutjevo je bilo poznato po konjima lipicancima i dresurnoj vožnji jednoprega, dvoprega i četveroprega te školi lakih jahača. Još daleke 1733. godine sagrađena je vojarna u okviru koje se 1873. osniva vojna pastuharna. Rad pastuharne je obnovljen 1946. osnivanjem Vojne ergele koja se nakon jedne godine seli u majur Ovčare, a 1960. godine biva ukinuta. U ovoj pastuharni kao vojnik službovao je veliki hrvatski književnik Antun Gustav Matoš. Gospodarski uspon zaustavljen je Prvim svjetskim ratom, a Drugi svjetski rat i nove političke prilike označile su kraj kutjevačkoga vlastelinstva koje je pretvoreno u socijalističko poljodjelsko dobro. Intenzivan razvoj poljoprivrede i prepoznatljivosti u znaku vinske kapljice i drugih proizvoda nastavio se 1963. godine kada je stvoren PPK Kutjevo, danas dioničko društvo Kutjevo. U današnjim vremenu i gospodarskim uvjetima ovog kraja također dominira poljoprivrednoprerađivačka proizvodnja, a u zamahu je razvoj obrta te maloga i srednjega poduzetništva u djelatnosti vinogradarstva i vinarstva, građenja, prerade drveta, cestovnog prijevoza i uslužnih djelatnosti.

Gospodarske prilike održavale su naprednim društveni i kulturni život kutjevačkoga kraja. Tako je Kutjevo, do 1962. godine dobilo status općine te je bilo administrativno, gospodarsko i kulturno središte. Prva zgrada za školsku nastavu sagrađena je 1754. godine, a već 1774. u Kutjevu je jedna od 17 tada osnovanih pučkih škola. Od davne 1776. imalo je liječnika i ljekarnu, a od 1903. vlastitu električnu struju i poštu. Dobrovoljno vatrogasno društvo Kutjevo osnovano je 1893. godine. U Kutjevu je 1906. godine osnovana Hrvatska čitaonica i izdana je Monografija Kutjeva, 1911. godine osnovan je Hrvatski sokol, a 1919. godine Hrvatsko pjevačko društvo Neven. Nogometni klub Celeritas osnovan je 1925., a iste godine izgrađeno je i kupalište. Vinogradarsko - voćarska zadruga utemeljena je 1. listopada 1926. godine i njezino djelovanje seže sve do 1955. Grad Kutjevo bogate je povijesne baštine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema prvom službenom popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj godine 1857., Kutjevo je imalo 1.324 stanovnika. Popis stanovništva iz 2001. godine donosi brojku od ukupno 7.472 stanovnika koji su živjeli u Gradu Kutjevu, dok je samo naselje Kutjevo brojalo 2.826 stanovnika.

Prema aktualnom popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Kutjevo ima 6.247 stanovnika, dok naselje Kutjevo broji nih 2.440.

Što se tiče nacionalne pripadnosti, apsolutnu većinu čine Hrvati.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kutjevo d.d najveći je proizvođač vina u Hrvatskoj te izvozi taj proizvod na šest kontinenata. Osim spomenute tvrtke, vino proizvode i privatni vinari. Uz proizvodnju vina, radi se i na razvoju turizma temeljenog na bogatoj vinskoj i gastronomskoj ponudi.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Jedina obrazovna institucija u gradu je osnovna škola "Zdenko Turković".

Kultura[uredi VE | uredi]

U Kutjevu djeluje "Hrvatski Puhački orkestar - Puhački orkestar Kutjevo", osnovan 1925. godine.

U Kutjevu se održava glazbeni festival Festival pjesme i graševine.

Šport[uredi VE | uredi]

U Kutjevu djeluje šahovski klub Kutjevo, osnovan 1984. godine, koji se natječe u 3. Hrvatskoj šahovskoj ligi-istok te nogometni klub NK Kutjevo, županijski ligaš Požeško-slavonske županije.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Dvorac Kutjevo izgrađen je kao isusovačka rezidencija od 1721. do 1735. godine i smatra se jednom najznačajnjih baroknih građevina u Požeško-slavonskoj županiji.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Kutjevo koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.