Lappland

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lappland
Lapponia
Grb Lapplanda
(Grb Lapplanda)
Smještaj Lapplanda
Švedska regija Norrland
Županija Županija Norrbotten
Površina ~ ²109.702 km
Stanovništvo 94.350

Lappland (latinski: Lapponia) je pokrajina u sjevernoj Švedskoj i dio je Laponije. Lappland pokriva gotovo četvrtinu Švedske, ima 94.350 stanovnika[1] i najveći gradovi su Kiruna (najveći grad s 18.154 stanovnika), Gällivare, Lycksele i Arvidsjaur.

Panorama jezera Torneträsk u Lapplandu
Magnify-clip.png
Panorama jezera Torneträsk u Lapplandu

Finski Lappland (Lapin maakunta) je bio dio Lapplanda, ali se podijelio nakon rata s Rusijom 1809. godine.

Vrh najviše planine Laponije, Sarektjåkkå

Povijest[uredi VE | uredi]

Samiijska koliba kod Påreka

Povijest Lapplanda je zapravo zajednička povijest švedskih županija Norrbotten i Västerbotten s kojima se Lappland povijesno preklapa. Iako je ovo područje naseljavao nomadski narod Saami, tijekom srednjeg vijeka smatrano je ničijom zemljom. Zbog toga su doseljenici pristizali uzvodno uz rijeke i morku obalu iz sva tri kraja - Norvežani sa zapada, Šveđani s juga i Finci s istoka (Kveni).

Švedski kraljevi su stoljećima pokušavali kolonizirati i pokrstiti ovo područje, no danas usprkos velikoj razini asimilacije u švedsku kulturu, finske i saami manjine su održale svoju kulturu i identitet. No, Laponci su uglavnom napustili svoju izvornu vjeru - šamanizam, i pokrstili se na luteranizam tijekom 17. i 18. stoljeća. Od 19. stoljeća ovo područje odlikuje Laestadijanski luteranizam koji je utemeljen na pokretu pijetizma i načelima moravske crkve (kršćansko jedinstvo, osobna skrušenost, misionarstvo i glazba).

Prirodni izvori iz Lapplanda (hidroenergija, drvo i minerali) su odigrali ključnu ulogu u industrijalizaciji Švedske. Tako su i danas rudarstvo, šumarstvo i hidroenergija okosnica lokalnog gospodarstva. No, nezaposlenost je velika u Laaplandu i zbog toga veliki broj mladih emigrira u veće gradove na obali ili na jug Švedske.

Nacionalni parkovi[uredi VE | uredi]

Švedsko područje Laponije

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Švedsko područje Laponije
Flag of Sweden.svg Švedska
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo: iii, v, vii, viii, ix
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/774 UNESCO
Krdo sobova u Lapplandu

Dio Lapplanda je upisan na popis mjesta svjetske baštine u Europi kao "Laponijsko područje" u kojemu se nalaze najstariji i najveličanstveniji nacionalni parkovi sjeverne Europe. Tako je nacionalni park Sarek osnovan 1909. godine, a pokriva područje od 109.702 km²; približno površina Portugala. U njemu se nalazi i najviša planina Lapplanda, 2089 metara visoka Sarektjåhkkå. Krajolik Lapplanda je raznolik i svaki nacionalni park ima prepoznatljive odlike. Povijesni geološki procesi se mogu prepoznati u ledenjačkim morenama i promijenjivim vodenim tokovima. Ostali nacionalni parkovi su:

Ovo područje je veliko oko 940.00 km², što ga čini najvećom nedirnutom prirodom naseljenom urođenicima na svijetu, u ovom slučaju to su nomadski narod Saami, poznati i kao Laponci (iako se ovaj naziv smatra uvredljivim). Svakog ljeta Saami vode svoja velika krda sobova prema planinama kroz izvrsno sačuvani krajolik koji je danas ugrožen uvođenjem motornih vozila[2]. Oni koriste samo mali dio ovog područja za ispašu stoke, a većina je prekrivena planinama, rijekama i jezerima, a količine snijega zimi i kiše ljeti su znatne.

U područje se obično ulazi kroz selo Porjus u kojemu se nalazi i informacijski centar.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Lappland
  1. Statistički podaci od 31. prosinca 2009. god. Posjećeno 5. siječnja 2011.
  2. Područje Laponije na službenim stranicama UNESCO-a. Posjećeno 6. siječnja 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 65°55′44″N 16°44′35″E / 65.92889°N 16.74306°E / 65.92889; 16.74306