Lappland
|
|||
 |
|||
| Švedska regija | Norrland | ||
| Županija | Županija Norrbotten | ||
| Površina | ~ ²109.702 km | ||
| Stanovništvo | 94.350 | ||
Lappland (latinski: Lapponia) je pokrajina u sjevernoj Švedskoj i dio je Laponije. Lappland pokriva gotovo četvrtinu Švedske, ima 94.350 stanovnika[1] i najveći gradovi su Kiruna (najveći grad s 18.154 stanovnika), Gällivare, Lycksele i Arvidsjaur.
Finski Lappland je bio dio Lapplanda, ali se podijelio nakon rata s Rusijom 1809. godine.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Povijest Lapplanda je zapravo povijest švedskih županija Norrbotten i Västerbotten s kojima se povijesno preklapa. Iako je ovo područje naseljavao nomadski narod Saami, tijekom srednjeg vijeka smatrano je ničijom zemljom. Zbog toga su doseljenici pristizali uzvodno uz rijeke i morku obalu iz sva tri kraja - Norvežani sa zapada, Šveđani s juga i Finci s istoka.
Švedski kraljevi su stoljećima pokušavali kolonizirati i pokrstiti ovo područje, no danas usprkos velikoj razini asimilacije u švedsku kulturu, finske i saami manjine su održale svoju kulturu i identitet. No, Laponci su uglavnom napustili svoju izvornu vjeru - šamanizam, i pokrstili se na luteranizam tijekom 17. i 18. stoljeća.
Prirodni izvori iz Lapplanda (hidroenergija, drvo i minerali) su odigrali ključnu ulogu u industrijalizaciji Švedske. Tako su i danas rudarstvo, šumarstvo i hidroenergija okosnica lokalnog gospodarstva. No, nezaposlenost je velika u Laaplandu i zbog toga veliki broj mladih emigrira u veće gradove na obali ili na jug Švedske.
[uredi] Nacionalni parkovi
|
Švedsko područje Laponije |
|
|---|---|
 Svjetska baština - UNESCO |
|
 |
|
 |
|
| Godina uvrštenja: | 1996. (20. zasjedanje) |
| Vrst: | Kulturno i prirodno dobro |
| Mjerilo: | iii, v, vii, viii, ix |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | UNESCO |
Dio Lapplanda je upisan na popis mjesta svjetske baštine u Europi kao "Laponijsko područje" u kojemu se nalaze najstariji i najveličanstveniji nacionalni parkovi sjeverne Europe. Tako je nacionalni park Sarek osnovan 1909. godine, a pokriva područje od 109.702 km²; približno površina Portugala. U njemu se nalazi i najviša planina Lapplanda, 2089 metara visoka Sarektjåhkkå. Krajolik Lapplanda je raznolik i svaki nacionalni park ima prepoznatljive odlike. Povijesni geološki procesi se mogu prepoznati u ledenjačkim morenama i promijenjivim vodenim tokovima. Ostali nacionalni parkovi su:
Ovo područje je veliko oko 940.00 km², što ga čini najvećom nedirnutom prirodom naseljenom urođenicima na svijetu, u ovom slučaju to su nomadski narod Saami, poznati i kao Laponci (iako se ovaj naziv smatra uvredljivim). Svakog ljeta Saami vode svoja velika krda sobova prema planinama kroz izvrsno sačuvani krajolik koji je danas ugrožen uvođenjem motornih vozila[2]. Oni koriste samo mali dio ovog područja za ispašu stoke, a većina je prekrivena planinama, rijekama i jezerima, a količine snijega zimi i kiše ljeti su znatne.
U područje se obično ulazi kroz selo Porjus u kojemu se nalazi i informacijski centar.
[uredi] Galerija slika
-
Lapporten (Lapi-vrata) -
Crkva u Lyckselu -
Kebnekaise -
Planina Ahkka (Stora Sjöfallet) -
Rijeka Rapadalen (Sarek) -
Nacionalni park Padjelanta -
Slap u nacionalnom parku Muddus -
Crkva Karesuando u Kiruni
[uredi] Izvori
- ↑ Statistički podaci od 31. prosinca 2009. god. Posjećeno 5. siječnja 2011.
- ↑ Područje Laponije na službenim stranicama UNESCO-a. Posjećeno 6. siječnja 2011.
[uredi] Vanjske poveznice
- Turističke informacije (engl.)
Koordinate: 65°55′44″N 16°44′35″E / 65.92889°N 16.74306°E
|
||||||||||||||||
|
||||||||||||||
