Luleå

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Luleå
Panorama Luleåe
Panorama Luleåe
Grb
Grb
Koordinate: 65°36′N 22°9′E / 65.6°N 22.15°E / 65.6; 22.15Koordinate: 65°36′N 22°9′E / 65.6°N 22.15°E / 65.6; 22.15
Država Švedska
Županija Norrbotten
Općina Luleå
Površina
 - Ukupna 2.005 hektara
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 45.467 [1]
 - Gustoća 22,7 stan./km2
 - Područje utjecaja 74.435
 - Gustoća područja utjecaja 1,578 stan./km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 8724
Službena stranica http://www.lulea.se/

Luleå (saamski: Luleju, finski: Luulaja) je grad i središte istoimene općine i županije Norrbotten u sjevernoj Švedskoj.

Položaj općine Luleå u sjevernoj Švedskoj

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Luleå se nalazi na poluotoku Svartöstaden gdje se zaljev rijeke Lule spaja s Botničkim zaljevom, no veća površina grada (2.100 km²) se nalazi na polderima koji su oduzeti od mora. Kako se Luleå spojila s otokom Hertsönom, danas je 7. po broju stanovnika u Švedskoj.

Arhipelag Luleå se sastoji od više od 700 otoka koji se protežu sve do granice s Finskom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stari grad Luleå 1700. godine iz knjige Suecia antiqua et hodierna
Novi grad Luleå s crkvom i gradskom vijećnicom; iz iste knjige

Na većini otoka arhipelaga Luleå pronađeni su prapovijesni labirinti kanala koji su korišteni za navodnjavanje i rituale. Od njih 300 na svijetu, 100 ih se nalazi na arhipelagu Luleå.

Luleå je bila važnom lukom od 13. do 15. stoljeća, a gradsku povelju joj je dodijelio kralj Gustav II. Adolf dobila tek 1621. godine.

Grad se morao premjestiti 1649. godine zbog uzdidanja tla zbog kojega je njegova luka postala preplitka za pristajanje brodova. Danas se na mjestu starog grada nalazi Crkvena četvrt Gammelstad koja je ostala važnim hodočasničkim mjestom.

God. 1887. Luleåu je opustošio strašan požar koji je poštedio tek poneku zgradu. Nakon požara grad se obnovio i njegova najviša građevina je neogotička katedrala iz 1893. godine (67 m).

Od dolaska željeznice 1888. godine, Luleå se razvila u veliko industrijsko središte oko luke i obližnjih rudnika željeza u Bergvikenu. God. 1912. otvorila se radionica Notvikenu i čeličana u Karlsviku. God. 1933. obližnja naselja Svartöstaden, Skurholmen och Bergnäset i Skurholmen su se spojili s gradom Luleå. Od 1940ih do 1980-ih Luleå je bila najbrže rastući grad u Švedskoj, a izgradila su se stambena naselja Vanhankaupunginlahti i Bergnäset, ali i vojni garnizon 1942. godine, od kojeg je 1993. ostalo samo zrakoplovstvo.

Crkveno naselje Gammelstad

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkveno naselje Gammelstad

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Crkveno naselje Gammelstad
Flag of Sweden.svg Švedska
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, v
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/762 UNESCO

Svjetska baština Crkveno naselje Gammelstad (švedski: Gammelstads kyrkstad), stari dio grada Luleå oko 10 km uzvodno uz rijeku Lule, je najbolje sačuvani primjer gradova koji su nekada bili rašireni cijelom sjevernom Skandinavijom. Njegovo središte čini kamena crkva s početka 15. stoljeća (najveće sačuvane crkve te vrste na sjeveru Skandinavije) koja je okružena s 424 drvene kuće (podijeljene u 555 prostorija) koje su služile za prenoćište hodočasnika koji bi nedjeljom, i vjerskim blagdanima, pohodili crkvu, a živjeli su predaleko da bi to obavili i vratili se u istom danu[2].

Gammelstad je izvanredan primjer tradicionalnog crkvenog grada na sjeveru Skandinavije, a ilustrira adaptaciju klasičnog urbanog dizajna s posebnim zemljopisnim i klimatskim odlikama negostuljubivog prirodnog okruženja. To je vrsta naselja koje je oblikovano ljudskim vjerskim i društvenim potrebama, a ne gospodarskim i zemljopisnim uvjetima, namijenjeni za korištenje samo tijekom vikenda i crkvenih festivala.

Naselje je postao okupljalište za tri skupine, trgovci iz primorskih područja Botničkog zaljeva, lokalnih poljoprivrednika, te Saamija (Laponaca) iz zaleđa. Od toga, seljaci su do sredine 16. stoljeća bili najveća skupina. Društveni okvir se razvio oko župne crkve, pod utjecajem samo dva čimbenika, trgovina i vjerska hodočašća iz okolnih sela i poljoprivrednih gospodarstava, koji nisu bili u mogućnosti da prisustvuju crkvenoj službi i vratiti se kući u istom danu. Stoga je izgrađeno selo oko crkve sa samo jednim ciljem, da hodočasnici mogu prenoćiti. Uskoro je oko njega nastalo naselje koje je ostalo nedirnuto industrijskim razvojem, jer je željeznica u 19. stoljeću prošla mnogo južnije, kod općinskog središta, grada Luleåe.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Luleå 1930-ih

Prema podacima o broju stanovnika iz 2005. godine u gradu je živjelo 45.467 stanovnika.

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Industrijska zona Luleåe

Luka Luleå je, s preko 7 milijuna tona tereta godišnje, 5. po prometu u Švedskoj. Većinu tereta čini željezna rudača iz obližnjih LKAB rudnika u mjestima Kiruna i Gällivare/Malmberget. Zimi se transport neometano obavlja zahvaljujući armadi ledolomaca čija je matična luka Luleå.

Luleå ia raznoliko gospodarstvo koje uključuje tehnološka istraživanja (prvi GSM poziv 1989., VDSL baterijski standard, RDS i DAB radio sustavi, HDTV sustav, GPS za mobilne telefone 2005. i sl.) i obrazovanje (Tehnološko sveučilište), teška industrija (SSAB čeličana, Ferruform, Gestamp), trgovinu i uslužne djelatnosti.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Statistički zavod Švedske
  2. Službena stranica Gammelstada Posjećeno 7. siječnja 2011. (šved.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Luleå


Nuvola Swedish flag.svg Nedovršeni članak Luleå koji govori o gradovima u Švedskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.