Nizozemski Antili
|
Antias Hulandes |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo: Libertate unanimus (Latinski: "Ujedinjeni zahvaljujući slobodi") |
|||||
| Himna: 'Anthem without a title | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik | Nizozemski, Engleski, Papiamento | ||||
| Glavni grad | Willemstad | ||||
| Vlada | Nizozemski prekomorski posjed | ||||
| - Kraljica Guverner Premijer |
Beatrix Frits Goedgedrag Emily de Jongh-Elhage |
||||
| Površina | 184. po veličini | ||||
| - ukupno | 800 km² | ||||
| - % vode | zanemarivo % | ||||
| Stanovništvo | 185. po veličini | ||||
| - ukupno (2005.) | 183,000 | ||||
| - gustoća | 229/km² | ||||
| Valuta | Gulden Nizozemskih Antila (Cent) | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Internetski nastavak | .an | ||||
| Pozivni broj | 599 | ||||
.svg)
.svg)
Nizozemski Antili bili su autonomni prekomorski posjed u Karipskom moru u sastavu Kraljevine Nizozemske. Za razliku od matice nisu dio Europske unije. Obuhvaćali su šest naseljenih otoka u dvjema skupinama s ukupno oko 960 km² i oko 200.000 stanovnika od kojih su 85 posto afričkog porijekla. Aruba se odcijepila 1986. kao zasebna država unutar Kraljevine Nizozemske, a ostatak Nizozemskih Antila je raspušten 10. listopada 2010., što je rezultiralo dvjema novim konstitutivnim državama, Curaçao i Sint Maarten, dok su se drugi otoci pridružili Nizozemskoj kao posebne općine.
Pored turizma, glavni prihod otoka potječe od niza banaka koje ovdje imaju svoje sjedište.
Nizozemskim Antilima su pripadali sljedeći otoci:
-
- Saba
- Sveti Eustahije (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
- Sveti Martin (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada francuskom prekomorskom teritoriju Gvadalupa, vidi Popis podijeljenih otoka).
Nizozemski Antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska.
Do 1986. je i otok Aruba bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Nizozemske uz Nizozemsku i nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-otoci.
Na otocima je 1993. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Nizozemskoj. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim otocima rezultati su bili slični.
Osobito je vrijedna spomena međunarodna zračna luka princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz zrakoplova, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.
Raspuštanje Nizozemskih Antila zbilo se 10. listopada 2010. Otoci Bonaire, Saba i Sint Eustatius postali su posebne općine Kraljevine Nizozemske, dok su Curaçao i Sint Maarten postali konstitutivne zemlje unutar Kraljevine Nizozemske, zajedno s Arubom, koja se je od Nizozemskih Antila odcijepila 1986. godine.
Jezici [uredi]
Nizozemski Antili za službeni jezik imaju nizozemski. Broj jezika koji se govore na otocima je 4. ostala tri su papiamentu, engleski i nizozemskoantilski kreolski engleski (ili djevičansko-otočni kreolski engleski)[1]
Izvori [uredi]
|
||||||||
