Antigva i Barbuda

Izvor: Wikipedija
Antigva i Barbuda
Antigua and Barbuda
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Each endeavouring, all achieving
(engleski, "ako se svatko trudi, svi će uspjeti")
Himna
Fair Antigua, We Salute Thee
Položaj Antigve i Barbude
Glavni grad Saint John's
Službeni jezik engleski
Državni vrh
 - Kralj Karlo III.,
generalni guverner Rodney Williams
 - Predsjednik Vlade Gaston Browne
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
1. studenog 1981.
Površina 180. po veličini
 - ukupno 442 km2
 - % vode (zanemarivo) %
Stanovništvo 185. po veličini
 - ukupno (2002.) 67.448
 - gustoća 152/km2
Valuta istočnokaripski dolar (100 centa)
Pozivni broj 1-268
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .ag

Antigva i Barbuda je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana. Pripada skupini Malih Antila. Okružena je otocima Gvadalupa na jugu, Montserrat na jugozapadu, Sveti Kristofor i Nevis na zapadu i Sveti Bartolomej na sjeverozapadu.

Po društvenom uređenju Antigva i Barbuda je parlamentarna monarhija u sastavu Commonwealtha.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Ova država se sastoji od tri otoka. Pored Antigve koja ima 280 km2, tu je još Barbuda sa 161 km2 sjeverno od Antigve i jedan nenaseljen stjenoviti otočić Redonda koji ima jedan četvorni kilometar i leži jugozapadno od Antigve. Ukupna površina države je 442 km2.

Glavni grad je St. John's. Nalazi se na Antigvi, na dnu dubokog morskog zaljeva na sjeverozapadu otoka. Treći grad po veličini je All Saints.

Grad je centar izvoza šećera, ruma i pamuka, ali i proizvodnje umjetničkog obrta, proizvodnje vlakana, tkanina i keramike. Grad je i turistički zanimljiv. Vrijedni posjeta su Sudska palača iz 1747., ostatci tvrđave iz 1703. i Saint-John's katedrala sagrađena 1834. Prvi engleski kolonisti došli su 1632. iz Svetog Kristofora i Nevisa. Nakon 1663. dolaze u Saint John's i kolonisti iz Engleske.

U 18. stoljeću grad postaje zapovjedno mjesto Kraljevske engleske mornarice smještene na Antilima. 1981. je Saint John's postao glavni grad novoosnovane nezavisne države Antigva i Barbuda.

Dok je Redonda vulkanskog porijekla, Antigva i Barbuda su građene od vapnenca. Samo na jugozapadnom dijelu Antigve se može naći vulkansko kamenje. U istom području je i najviša uzvisina ove otočne države, Obama, visok 402 metara.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Engleski jezik je vrlo raširen, ali i kreolski koji se temelji na engleskom.

U etničkom pogledu, 91 posto stanovništva su potomci afričkih robova. Osim njih, ima i mješanaca, Europljana i Azijata.

  • Religije:

Etničke grupe[uredi | uredi kôd]

Jezici[uredi | uredi kôd]

Na Antigvi i Barbudi postoje dva jezika, antigvanski i barbudski kreolski engleski (67.000; 2001) i engleski (9.000; službeni)[1]

Politika[uredi | uredi kôd]

Antigva i Barbuda ima dvodomni sustav (Zastupnički dom i Senat, kao Gornji dom)

Sigurnosna politika[uredi | uredi kôd]

Država ima vojsku od 150 vojnika i mornaricu s 25 mornara (dva brza broda). SAD su preuzele dio brige o sigurnosti države između ostalog i uzimanjem u najam dvaju vojnih baza na otocima.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Kao i u većini zemalja Commonwealtha, na Antigvi i Barbudi kriket je vrlo popularan sport. Od ostalih sportova, popularni su nogomet i atletika, u kojoj su Antigvu na olimpijskim igrama predstavljali Sonia Williams i Heather Samuel. Ostali perspektivni atletičari su Brendan Christian (100 m, 200 m), Daniel Bailey (100 m, 200 m) i James Grayman (skok u vis).

Promet[uredi | uredi kôd]

Značajnija morska luka za međunarodni promet je Saint John's.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Antigva i Barbuda
Nedovršeni članak Antigva i Barbuda koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.