Bahami

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zajednica Bahamâ
Commonwealth of the Bahamas
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Forward upward onward together
(engleski, "zajedno naprijed, više i dalje")
Himna
March On, Bahamaland
Položaj Bahama
Glavni grad Nassau
Službeni jezik engleski
Vlada
 - Kraljica Elizabeta II.,
Generalni guverner Arthur Dion Hanna
 - Predsjednik Vlade Hubert Ingraham
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
10. srpnja 1973.
Površina 155. po veličini
 - ukupno 13.940 km2
 - % vode 28 %
Stanovništvo 168. po veličini
 - ukupno (2004.) 303.611
 - gustoća 22/km2
Valuta bahamski dolar (100 centa)
Pozivni broj 1
Vremenska zona UTC -5
Internetski nastavak .bs

Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu. Obuhvaća otočje od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. proglasili neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.


Povijest[uredi VE | uredi]

Prvo tlo Novog svijeta na koje je Kristofor Kolumbo stupio je bio otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo odo 40 000 Indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a dolaskom guvernera Woodesa Rogersa 1718. godine službeno su postali dio Britanskog carstva. Godine 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.

Politika[uredi VE | uredi]

Na čelu države je kraljica Elizabeta II., nju na Bahamima predstavlja generalni guverner koji se izabire po preporuci vlade. U skladu s britanskom tradicijom, Bahamima vlada dvodomski parlament Senat (sa 16 zastupnika) i Kuća zastupnika (40 zastupnika). Državu vodi vlada na čelu s premijerom. Izbori se održavaju svakih pet godina. Bahami su član Commonwealtha.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Arhipelag od 700 otoka i otočića pokriva površinu od 100 000 četvornih milja Atlantskog oceana. Andros je najveći otok na Bahamima i nalazi se na zapadu. Na otoku New Providence koji se nalazi istočno od Androsa se nalazi glavni grad Nassau u kojemu živi dvije trećine stanovništva. Drugi važniji otoci su Grand Bahama na sjeveru (na kojemu se nalazi drugi najveći grad u zemlji Freeport) i Inagua na jugu.

Okruzi[uredi VE | uredi]

Sustav lokalne samouprave na Bahamima se sastoji od okruga. Taj sustav vrijedi u cijeloj zemlji, jedina je iznimka okrug New Providence čijim se poslovima vlada bavi izravno. Trenutačno je na snazi sustav iz 1996. kada su definirana 23 okruga — daljnih 8 dodano je 1999. godine.

Promet[uredi VE | uredi]

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Freeport i Nassau.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Bahami imaju stabilno i rastuće gospodarstvo ovisno o turizmu i bankarstvu. Turizam čini više od 60% BDP-a i zapošljava skoro polovicu radnog kontigenta. Rast turizma odražava se na boom u izgradnji novih hotela i prihvatilišta za turiste.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Bahama

Negroidi čine oko (85%) stanovništva, a bijelci 12%. Službeni jezik je engleski koji razumije gotovo svo stanovništvo. Bahamci su vrlo religiozan narod, zemlja ima najveći broj crkava po osobi na svijetu. Kršćanstvo je glavna religija. Najdominantnija je Baptistička crkva čiji vjernici čine oko 1/3 stanovništva. Druge veće Crkve su Anglikanska i Katolička.

Određeni broj ljudi, posebno na južnim i istočnim otocima prakticiraju obeah, religiju sličnu vuduu. Vudu se također prakticira, ali gotovo isključivo u haićanskoj zajednici.

Prastanovnici su bili Lucayo Indijanci.

Kultura[uredi VE | uredi]

Kultura Bahama spoj je afričke, europske i drugih kultura. Vjerojatno najpoznatiji glazbeni oblik s Bahama je junkanoo.


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]