Aruba

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Aruba
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo': "Sretan otok"'
Himna: "Aruba Dushi Tera"
Položaj Arube
Službeni jezik Nizozemski, Papiamento
Glavni grad Oranjestad
Vlada Konsitutivna monarhija
Površina
 - ukupno 193 km2
 - % vode neznatno %
Stanovništvo 195. po veličini
- ukupno (2006.) 103.484
 - gustoća 571/km2;
Valuta arupski gulden
Vremenska zona UTC Q -4
Internetski nastavak .aw
Pozivni broj +297


Aruba je otok u Karibima 25 km sjeverno od Venezuele. Ona je jedno od tri ravnopravna dijela Nizozemske (druga dva dijela su Nizozemski Antili i europska Nizozemska) Kao i druga dva dijela Nizozemske, i Aruba ima vlastiti ustav i svoju vladu. Aruba uživa potpunu unutarnju autonomiju. Glavni i najveći grad je Oranjestad.

Povijest[uredi VE | uredi]

Španjolci su stigli na Arubu 1499. i naselili ju. 1636. su je kupili Nizozemci. Tijekom 19. stoljeća Aruba postaje u kontekstu zlatne groznice gospodarski zanimljiva. Zadnja desetljeća 20. stoljeća donose otoku ponovo gospodarski zalet razvojem turističke industrije. Aruba se službeno odvojila od Nizozemskih Antila, čiji su dijelovi i danas otoci Bonaire i Curacao, i 1986 postala autonomna država unutar Nizozemske. Nastojanja za potpuno odvajanje od Nizozemske su zamrznuta na molbu države Aruba 1990.

Biljni i životinjski svijet[uredi VE | uredi]

Aruba spada u otoke zavjetrine pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tijekom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće pasate. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu draž otoku daju bujni kaktusi, biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju otoka daje nacionalni park Arikok.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Aruba je najzapadniji i najmanji od tri ABC otoka. Pretežno je nizak, dug najviše 30 km a širok najviše 9 km. Najviše brdo je Jamanota sa 188 m. Zapadni dio otoka obilježavaju pješčane plaže, dok na istočnom dijelu dominiraju ponekad bizarne stijene oblikovane kroz tisućljeća utjecajem vjetra i valova.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Arube

Jezici[uredi VE | uredi]

Aruba je zemlja sa 3 jezika, službeni je nizozemski 5.290 govornika, nacionalni je papiamentu 60.000 (1999). Treći je engleski sa 3.000 govornika[1]

Promet[uredi VE | uredi]

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Oranjestad i Sint Nicolaas.

Karta Arube

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U razdoblju od 1915. do oko 1955. je na Arubi dobivanje zlata bilo najvažnija privredna grana. Drugi po veličini grad St. Nicolas se upravo u tom razdoblju razvio do te veličine. Tek 1990. se počelo s rafiniranjem nafte. Danas je to najvažnija proizvodnja na Arubi.

Ostala industrija se naslanja prije svega na duhan i proizvodnju pića.

Pored toga, na Arubi ima puno Offshore-banaka i firmi za obradu podataka. Od kada je Aruba svrstana na popis OECDa kao porezna oaza jer su financijske strukture Arube bile pogodne za utaju poreza i "pranje novca" u velikom stilu, Vlada Arube je poduzela niz mjera da to spriječi i udovolji mjerilima OECD-a.

Poljoprivreda na Arubi nema neku značajnu ulogu. To stoga, jer klima s puno sunca ali nedovoljno kiše ostavlja za sobom prilično lošu kvalitetu tla.

Najvažniji trgovački partneri Arube su Nizozemska, SAD kao i Kolumbija i Venezuela.

Turizam[uredi VE | uredi]

Aruba se u Europi smatra odredištem o kojem se, osim u krugovima ljubitelja, ne govori puno kako bi se izbjeglo pojavljivanje masovnog turizma. Otok je pošteđen velikih oluja (npr. uragani) i ima gotovo kao iz slikovnice krasne plaže i jako ugodnu tropsku klimu. Većina turista dolazi iz SAD-a, ali su u zadnje vrijeme i turisti iz Europe sve češći. Osim toga, područje je poznato i kao izraženo povoljno za "surfanje".

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Aruba.