Grenada

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Grenada. Za druga značenja, pogledajte Grenada (razdvojba).
Grenada
Grenada
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
The Land, the People, the Light
(engleski, "zemlja, ljudi, svjetlo")
Himna
Hail Grenada
Položaj Grenade
Glavni grad St. George's
Službeni jezik engleski
Vlada
 - Generalni guverner Cécile La Grenade
 - Predsjednik Vlade Keith Mitchell
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
7. veljače 1974.
Površina 217. po veličini
 - ukupno 344 km2
 - % vode 1,6 %
Stanovništvo 198. po veličini
 - ukupno (2002) 89.260
 - gustoća 139,5/km2
Valuta istočnokaripski dolar
(100 centa)
Pozivni broj 1-473
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .gd


Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kristofor Kolumbo otok otkriva 1498. i daje mu ime Concepcíon. Prvi stanovnici na njemu bili su Arawaki, Indijanci koje su najkasnije do 1100. protjerali ratoborni Karibi koji ga drže u svojim rukama do 1651, (vidi). Te godine osvajaju ga Francuzi i to nakon krvavih borbi sa Karibima, čiji su se posljednji pripadnici, kako ne bi pali u francuske ruke, njih 40 (muškarci, žene i djeca) skočili u ponor sa litice prozvane "Le Morne de Sauteurs," ili "Leapers Hill." Francuzi otok prozvaše imenom La Grenade. Svoj današnji naziv 'Grenada' nosi od 1763. kada ga prepuštaju Velikoj Britaniji. Šesnaest godina kasnije Francuzi ga silom preuzimaju natrag, ali kratkotrajno. Ugovorom u Versaillesu (1783.) on ponpvno postaje britanski. Nakon kojih stotinu godina (točno 1877.), postaje kolonija. Kroz cijelo vrijeme povijesti od osvajanja otoka na njemu će rast populacija crnačkog stanovništva koje je dopremano kao roblje na plantaže šećera. Do svog osamostaljenja dolazi tek 1974. Grenada i danas pripada zajednici Commonwealtha.

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Raširena je proizvodnja začina: cimeta, klinčića, đumbira i muškatnog oraščića. U novije vrijeme zamah dobivaju turizam i trgovina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Oko 80% stanovništva su potomci afričkih robova (Afrogrenađani ili Grenađani; 90,000, 2007) koje su doveli Europljani; Sentlusijci (2,400; 2007), Indopakistanci (3,900), Angloamerikanci (900), Englezi (2,500) i Francuzi (100). Gotovo cijelo stanovništvo govori engleskim jezikom. Najraširenija vjera je kršćanstvo: polovicu čine katolici, a od protestanata najbrojnici su anglikanci.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Brizan, George. Grenada—Island of Conflict, 1987.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P countries.png Nedovršeni članak Grenada koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.