Popis trigonometrijskih identiteta
Trigonometrijski identiteti su izrazi jednakosti koji pokazuju poveznice između pojedinih trigonometrijskih funkcija. Ti izrazi su istiniti za svaku odabranu vrijednost određene varijable (kuta ili nekog drugog broja). Kako su trigonometrijske funkcije međusobno povezane pomoću vrijednosti jedne, moguće je izraziti neku drugu funkciju. Identiteti se koriste kada je potrebno pojednostaviti izraze koji uključuju trigonometrijske funkcije.
[uredi] Nazivlje
[uredi] Kutovi
Podrobniji članak o temi: Kut
Imena kutova se daju prema slovima grčkog alfabeta kao što su alfa (α), beta (β), gama (γ), delta (δ) i theta (θ). Mjerne jedinice za mjerenje kutova su stupnjevi, radijani i gradi:
- 1 puni krug = 360 stupnjeva = 2
radijana = 400 gradi.
Slijedeća tablica prikazuje pretvorbu mjernih jedinica za određene veličine kuteva:
| Stupnjevi | 30° | 60° | 120° | 150° | 210° | 240° | 300° | 330° |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Radijani | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
| Gradi | 33⅓ | 66⅔ | 133⅓ | 166⅔ | 233⅓ | 266⅔ | 333⅓ | 366⅔ |
| Stupnjevi | 45° | 90° | 135° | 180° | 225° | 270° | 315° | 360° |
| Radijani | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
| Gradi | 50 | 100 | 150 | 200 | 250 | 300 | 350 | 400 |
Kutovi se u trigonometriji najčešće izražavaju u radijanima i to bez mjerne jedinice, stupnjevi s oznakom ° se manje koriste, a gradi izrazito rijetko.
[uredi] Trigonometrijske funkcije
Podrobniji članak o temi: Trigonometrijske funkcije
Primarne trigonometrijske funkcije su sinus i kosinus kuta. Sinus se označava sa sinθ, a kosinus sa cosθ pri čemu je θ naziv kuta.
Tangens (tg, tan) kuta je omjer sinusa i kosinusa:
S druge strane, imamo i recipročne funkcije pri čemu je kosinusu recipročan sekans (sec), sinusu kosekans(csc, cosec), a tangensu kotangens (ctg, cot):
[uredi] Inverzne funkcije
Podrobniji članak o temi: Inverzne trigonometrijske funkcije
Inverzne trigonometrijske funkcije ili arkus funkcije su inverzne funkcije trigonometrijskim funkcijama. Prema tome imamo, arkus sinus (arcsin, asin) je inverzna funkcija sinusnoj funkciji , pri čemu vrijedi da je
i
U slijedećoj tablici su prikazane i druge komplementarne inverzne funkcije i kratice:
| Trigonometrijska funkcija | Sinus | Kosinus | Tangens | Sekans | Kosekans | Kotangens |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Kratica | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
| Inverzna trigonometrijska funkcija | Arkus sinus | Arkus kosinus | Arkus tangens | Arkus sekans | Arkus kosekans | Arkus kotangens |
| Kratica | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
[uredi] Pitagorin trigonometrijski identitet
Pitagorin trigonometrijski identitet je jedan od osnovnih trigonometrijskih identiteta i prikazuje odnos između sinusa i kosinusa:
gdje cos2 θ znači (cos(θ))2 i sin2 θ znači (sin(θ))2.
Izraz je u biti izvedenica Pitagorinog poučka i proizilazi iz jednakosti
koja vrijedi za jediničnu kružnicu. Ova jednadžba može biti rješena za sinus i za kosinus:
[uredi] Povezani identiteti
Podijelivši Pitagorin identitet sa cos2 θ ili sa sin2 θ dobivamo slijedeća dva identiteta:
Koristeći navedene identitete te omjere koji su korišteni pri definiranju trigonometrijskih funkcija, mogu se izvesti trigonometrijski identiteti gdje je jedna trigonometrijska funkcija prikazana pomoću druge:
| in terms of | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
[uredi] Ostale funkcije korištene u prošlosti
Pojedine trigonometrijske fukcije više nisu u uporabi. Versinus, koversinus, haversinus i eksekans su se koristile pri navigaciji, a haversinusna formula se koristila za računanje udaljenosti dviju točaka na sferi.
| Ime | Kratica | Vrijednost[2] |
|---|---|---|
| Versinus | ![]() ![]() ![]() |
![]() |
| Verkosinus | ![]() |
![]() |
| Koversinus | ![]() ![]() |
![]() |
| Koverkosinus | ![]() |
![]() |
| Haversinus | ![]() |
![]() |
| Haverkosinus | ![]() |
![]() |
| Hakoversinus | ![]() |
![]() |
| Hakoverkosinus | ![]() |
![]() |
| Eksekans | ![]() |
![]() |
| Ekskosekans | ![]() |
![]() |
| Tetiva | ![]() |
![]() |
[uredi] Simetrija, pomak i periodičnost
Proučavajući jediničnu kružnicu mogu se uvidjeti pojedina svojstva trigonometrijske kružnice kao što su simetrija, razni pomaci i periodičnost funkcija. Formule u slijedeće dvije tablice se često nazivaju formule redukcije.
[uredi] Simetrija
Kada neku trigonometrijsku funkciju odbijemo za određeni kut (npr. π,π/2) rezultat često bude neka druga trigonometrijska funkcija.
Odbitak za [3] |
Odbitak za ![]() [4] |
Odbitak za ![]() |
|---|---|---|
![]() |
![]() |
![]() |
[uredi] Pomaci i periodičnost
Pomicanjem funkcije za određeni kut također se kao rezultat dobije neka druga trigonometrijska funkcija koja rezultat prikaže jednostavnije. To možemo vidjeti u primjerima pomaka za π/2, π i 2π radijana. S obzirom da su trigonomterijeske funkcije periodične, ovisno o funkciji za π (tangens i kotangens funkcija) ili 2π (sinus i kosinus funkcija), tada nova funkcija poprima istu vrijednost.
| Pomak za π/2 | Pomak za π Period for tan and cot[5] |
Pomak za 2π Period for sin, cos, csc and sec[6] |
|---|---|---|
![]() |
![]() |
![]() |
[uredi] Zbroj i razlika kutova
Ovi trigonometrijski identiteti se nazivaju adicijske formule. Otkrio ih je prezijski matematičar Abū al-Wafā' Būzjānī u 10. stoljeću. Eulerova formula može pomoći pri dokazivanju ovih identiteta.
| Sinus | [7] |
|---|---|
| Kosinus | [8] |
| Tangens | [9] |
| Arkus sinus | [10] |
| Arkus kosinus | [11] |
| Arkus tangens | [12] |
[uredi] Matrični oblik
Podrobniji članak o temi: Množenje matrica
Trigonometrijske formule zbroja i razlike za sinus i kosinus mogu biti zapisani u obliku matrice.
[uredi] Sinus i kosinus zbroja beskonačno mnogo veličina
[uredi] Tangens zbroja konačno mnogo veličina
Neka je
(za k ∈ {0, ..., n}) k-ti stupanj osnovnog simetričnog polinoma pri čemu je
za i ∈ {0, ..., n} pa slijedi
Tada vrijedi da je
u ovisnosti o broju n.
Na primjer:
i tako dalje. Naveden identitet se može dokazati matematičkom indukcijom.[13]
[uredi] Sekans i kosekans zbroja konačno mnogo veličina
gdje je
k-ti stupanj osnovnog simetričnog polinoma za n varijabla xi = tan θi, i = 1, ..., n, a broj veličina u nazivniku ovisi o n.
Na primjer,
[uredi] Identiteti za višestruke kutove
| Tn je n-ti Chebyshevljev polinom | |
|---|---|
| Sn je n-ti polinom širine | ![]() |
De Moivreova formula, je imaginarna jedinica |
[14] |
[uredi] Trigonomterijski identiteti dvostrukih, trostrukih i polovičnih kutova
Podrobniji članak o temi: Formula tangensa polovičnih kutova
| Formule dvostrukog kuta[15] | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Formule trostrukog kuta | |||
|
|||
| Formule polovičnog kuta[16] | |||
|
|||
[uredi] Sinus, kosinus i tangens višestrukih kutova




[uredi] Chebyshevljeva metoda
Chebyshevljeva metoda je rekurzivni algoritam za nalaženje formula n-tih višestrukih kutova poznavajući (n − 1)-te i (n − 2)-te formule.[17]
gdje je H/K = tan(n − 1)x.
[uredi] Tangens prosjeka
Ako su α ili β jednaki 0 tada dobivamo formulu za tangens polovičnog kuta.
[uredi] Vièteov beskonačni produkt
[uredi] Identiteti potenciranih trigonometrijskih funkcija
| Sinus | Kosinus | Druge |
|---|---|---|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Za izvode potencija sinus i kosinusa kuta se koriste De Moivreova formula, Eulerov poučak i binomni poučak.
| Kosinus | Sinus | |
|---|---|---|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
[uredi] Formule pretvorbi umnoška u zbroj i zbroja u umnožak
|
|
[uredi] Drugi povezani identiteti
Ako su x, y i z bilo kojeg trokuta, tada vrijedi
odnosno
[uredi] Hermiteov kotangensov identitet
Podrobniji članak o temi: Hermiteov kotangensov identitet
Charles Hermite je pokazao da vrijedi određena jednakost[20] gdje su varijable a1, ..., an kompleksni brojevi. Neka je
te u slučaju kada je A1,1, dobiva se prazan produkt, koji je jednak 1. Općenito se dobiva slijedeća vrijednost:
U najjednostavnijem slučaju za n = 2 vrijedi:
[uredi] Ptolemejev teorem
Ove jednakosti predstavljaju trigonometrijski oblik ptolomejevog teorema.
[uredi] Linearne kombinacije
Podrobniji članak o temi: Fazni vektor
Bilo koja linearna kombinacija sinusnih valova istih perioda ili frekvencija s različitim faznim pomacima je također sinusni val sa istom periodom ili frekvencijom s različitim faznim pomakom. Kod nenulte linearne kombinacije sinusnog i kosinusnog vala [21], se dobiva
gdje je
što je ekvivalentno s
ili čak s
Općenito za proizvoljan fazni pomak vrijedi
gdje je
i
[uredi] Lagrangeovi trigonometrijski identiteti
Ovi identiteti su ime dobili po Josephu Louisu Lagrangeu.[22][23]
S njima je povezana funkcija koja se naziva Dirichletova jezgra.
[uredi] Ostali oblici zbrojeva trigonometrijskih funkcija
Zbroj sinusa i kosinusa sa varijablama u aritmetičkom nizu [24]:
Za bilo koji a i b vrijedi:
gdje je atan2(y, x) poopćenje funkcije arctan(y/x) koja pokriva cijeli kružni opseg.
Koristeći Gudermannovu funkciju koja povezuje cirkularne i hiperbolne trigonometrijske funkcije bez korištenja kompleksnih brojeva može se iskoristiti slijedeći izraz:
Ako su x, y i z ako su kutovi bilo kojeg trokuta odnosno x + y + z = π, tada je
[uredi] Određene linearne frakcionalne transformacije
Podrobniji članak o temi: Möbiusova transformacija
Ako je ƒ(x) dan linearnom frakcionalnom transformacijom
i slično tome
tada vrijedi
Kraće rečeno, ako je za sve α funkcija ƒα baš ta gore prikazana funkcija ƒ tada vrijedi da je
[uredi] Identiteti s inverznim trigonometrijskim funkcijama
[uredi] Kompozicija trigonometrijskih i inverznih trigonometrijskih funkcija
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
[uredi] Povezanost sa kompleksnom eksponencijalnom funkcijom
[25] Ovaj se izraz naziva Eulerova formula,
Ovaj se izraz naziva Eulerov identitet,
odnosno
gdje je
.
[uredi] Povezanost s beskonačnim produktima
Podrobniji članak o temi: Beskonačni produkti
Pri rješavanju specijalnih funkcija, različite koristimo formule koje povezuju beskonačni produkt i trigonometrijske funkcije:[28][29]
[uredi] Identiteti bez varijabli
Identitet bez varijabli
je poseban slučaj identiteta s jednom varijablom:
Nadalje, također vrijedi da je
Mnogo jednakosti ima osnovu u izrazima kao što su[30]:
i
Njihovom kombinacijom dobivamo:
Ako je n neparan broj(n = 2m + 1) korištenjem simetrije dobivamo
[uredi] Određivanje broja π
[uredi] Mnemonički zapis za neke vrijednosti sinusa i kosinusa
[uredi] Zlatni rez φ
Podrobniji članci o temama: Zlatni rez i Trigonometrijske konstante
[uredi] Euklidov identitet
[uredi] Infinitezimalni račun
[uredi] Derivacije
Podrobniji članci o temama: Derivacija i Popis derivacija trigonometrijskih funkcija
Koristeći infinitezimalni račun, kutovi pri računanju moraju biti u radijanima. Derivacije trigonometrijskih funkcija mogu se odrediti pomoću dva limesa:
Deriviranjem trigonometrijskih funkcija dobivaju se slijedeći identiteti i pravila:[31][32][33]
[uredi] Integrali
Podrobniji članci o temama: Integrali i Popis integrala trigonometrijskih funkcija
[uredi] Eksponencijalne definicije trigonometrijskih funkcija
| Funkcija | Inverzna funkcija[34] |
|---|---|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
[uredi] Weierstrassova supstitucija
Podrobniji članak o temi: Weierstrassova supstitucija
Ako je
tada vrijedi [35]
gdje je eix = cos(x) + i sin(x), što ponekad skraćeno pišemo kao cis(x).
[uredi] Vidi još
- Trigonometrija
- Dokazi trigonometrijskih identiteta
- Pitagorin trigonometrijski identitet
- Jedinična kružnica
- Trigonometrijske konstante
- Primjena trigonometrije
- Formula tangensa polovičnih kutova
- Pitagorin poučak
- Kosinusov poučak
- Sinusov poučak
- Tangensov poučak
- Mollweideova formula
- Popis derivacija trigonometrijskih funkcija
- Popis integrala trigonometrijskih funkcija
- Hiperbolna funkcija
- Versinus
[uredi] Bilješke
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 73, 4.3.45
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 78, 4.3.147
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.13–15
- ↑ The Elementary Identities
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.9
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.7–8
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.16
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.17
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.18
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 80, 4.4.42
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 80, 4.4.43
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 80, 4.4.36
- ↑ Bronstein, Manual (1989). "Simplification of Real Elementary Functions". Proceedings of the ACM-SIGSAM 1989 international symposium on Symbolic and algebraic computation: 211.
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 74, 4.3.48
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.24–26
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.20–22
- ↑ Ken Ward's Mathematics Pages, http://www.trans4mind.com/personal_development/mathematics/trigonometry/multipleAnglesRecursiveFormula.htm
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.31–33
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.34–39
- ↑ Warren P. Johnson, "Trigonometric Identities à la Hermite", American Mathematical Monthly, volume 117, number 4, April 2010, pages 311–327
- ↑ Proof at http://pages.pacificcoast.net/~cazelais/252/lc-trig.pdf
- ↑ Eddie Ortiz Muñiz (February 1953). "A Method for Deriving Various Formulas in Electrostatics and Electromagnetism Using Lagrange's Trigonometric Identities". American Journal of Physics 21.
- ↑ Alan Jeffrey and Hui-hui Dai (2008). “Section 2.4.1.6”, Handbook of Mathematical Formulas and Integrals, 4th, Academic Press. ISBN 9780123742889
- ↑ Michael P. Knapp, Sines and Cosines of Angles in Arithmetic Progression
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 74, 4.3.47
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 71, 4.3.2
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 71, 4.3.1
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 75, 4.3.89–90
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 85, 4.5.68–69
- ↑ Weisstein, Eric W., "Sine" from MathWorld
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 77, 4.3.105–110
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 82, 4.4.52–57
- ↑ Finney, Ross (2003). Calculus : Graphical, Numerical, Algebraic, str. 159–161, Glenview, Illinois: Prentice Hall. ISBN 0-13-063131-0
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 80, 4.4.26–31
- ↑ Abramowitz and Stegun, p. 72, 4.3.23
[uredi] Izvori
- (1972) Handbook of Mathematical Functions with Formulas, Graphs, and Mathematical Tables, New York: Dover Publications. ISBN 978-0-486-61272-0
[uredi] Vanjske poveznice
- Values of Sin and Cos, expressed in surds, for integer multiples of 3° and of 5⅝°, Csc and Sec, Tan.
radijana = 400 gradi.





















































































































![\begin{align}
& {} \quad
\left(\begin{array}{rr}
\cos\phi & -\sin\phi \\
\sin\phi & \cos\phi
\end{array}\right)
\left(\begin{array}{rr}
\cos\theta & -\sin\theta \\
\sin\theta & \cos\theta
\end{array}\right) \\[12pt]
& = \left(\begin{array}{rr}
\cos\phi\cos\theta - \sin\phi\sin\theta & -\cos\phi\sin\theta - \sin\phi\cos\theta \\
\sin\phi\cos\theta + \cos\phi\sin\theta & -\sin\phi\sin\theta + \cos\phi\cos\theta
\end{array}\right) \\[12pt]
& = \left(\begin{array}{rr}
\cos(\theta+\phi) & -\sin(\theta+\phi) \\
\sin(\theta+\phi) & \cos(\theta+\phi)
\end{array}\right)
\end{align}](http://upload.wikimedia.org/math/9/5/8/958213dc78b25839e4867c078922bf8f.png)



![\begin{align}
e_0 & = 1 \\[6pt]
e_1 & = \sum_{1 \le i \le n} x_i & & = \sum_{1 \le i \le n} \tan\theta_i \\[6pt]
e_2 & = \sum_{1 \le i < j \le n} x_i x_j & & = \sum_{1 \le i < j \le n} \tan\theta_i \tan\theta_j \\[6pt]
e_3 & = \sum_{1 \le i < j < k \le n} x_i x_j x_k & & = \sum_{1 \le i < j < k \le n} \tan\theta_i \tan\theta_j \tan\theta_k \\
& {}\ \ \vdots & & {}\ \ \vdots
\end{align}](http://upload.wikimedia.org/math/f/c/6/fc69bc17e75c082f2a3e698d8e12fabf.png)


![\begin{align}
\sec(\theta_1 + \cdots + \theta_n) & = \frac{\sec\theta_1 \cdots \sec\theta_n}{e_0 - e_2 + e_4 - \cdots} \\[8pt]
\csc(\theta_1 + \cdots + \theta_n) & = \frac{\sec\theta_1 \cdots \sec\theta_n}{e_1 - e_3 + e_5 - \cdots}
\end{align}](http://upload.wikimedia.org/math/3/a/6/3a6c000163e0190d02da136ec54893cd.png)
![\begin{align}
\sec(\alpha+\beta+\gamma) & = \frac{\sec\alpha \sec\beta \sec\gamma}{1 - \tan\alpha\tan\beta - \tan\alpha\tan\gamma - \tan\beta\tan\gamma } \\[8pt]
\csc(\alpha+\beta+\gamma) & = \frac{\sec\alpha \sec\beta \sec\gamma}{\tan\alpha + \tan\beta + \tan\gamma - \tan\alpha\tan\beta\tan\gamma}
\end{align}](http://upload.wikimedia.org/math/b/6/b/b6b0feac164d4d1c20439ad257785042.png)

je




























































![\begin{align}
& \sin{\varphi} + \sin{(\varphi + \alpha)} + \sin{(\varphi + 2\alpha)} + \cdots {} \\[8pt]
& {} \qquad\qquad \cdots + \sin{(\varphi + n\alpha)} = \frac{\sin{\left(\frac{(n+1) \alpha}{2}\right)} \cdot \sin{(\varphi + \frac{n \alpha}{2})}}{\sin{\frac{\alpha}{2}}}. \\[10pt]
& \cos{\varphi} + \cos{(\varphi + \alpha)} + \cos{(\varphi + 2\alpha)} + \cdots {} \\[8pt]
& {} \qquad\qquad \cdots + \cos{(\varphi + n\alpha)} = \frac{\sin{\left(\frac{(n+1) \alpha}{2}\right)} \cdot \cos{(\varphi + \frac{n \alpha}{2})}}{\sin{\frac{\alpha}{2}}}.
\end{align}](http://upload.wikimedia.org/math/7/2/a/72a1dee6d09f5cdc250704bc6df22413.png)










![\sin[\arccos(x)]=\sqrt{1-x^2} \,](http://upload.wikimedia.org/math/1/9/8/198e1b6ccef2b3478df3da0d2b5c6bad.png)
![\tan[\arcsin (x)]=\frac{x}{\sqrt{1 - x^2}}](http://upload.wikimedia.org/math/b/e/d/bed492c5e5ae3d311f2c2124e2e75d1e.png)
![\sin[\arctan(x)]=\frac{x}{\sqrt{1+x^2}}](http://upload.wikimedia.org/math/6/b/7/6b703c82a30a73cdbc55bab9b3dec503.png)
![\tan[\arccos (x)]=\frac{\sqrt{1 - x^2}}{x}](http://upload.wikimedia.org/math/6/2/1/62129bc896184bdb55d261e343e8abff.png)
![\cos[\arctan(x)]=\frac{1}{\sqrt{1+x^2}}](http://upload.wikimedia.org/math/0/7/3/0739031f23fc1978656c2fc6cd540195.png)
![\cot[\arcsin (x)]=\frac{\sqrt{1 - x^2}}{x}](http://upload.wikimedia.org/math/4/1/0/410db461195ad9be35140ac74c436f11.png)
![\cos[\arcsin(x)]=\sqrt{1-x^2} \,](http://upload.wikimedia.org/math/b/a/3/ba348c38d9ec3819a1564485df5d9d07.png)
![\cot[\arccos (x)]=\frac{x}{\sqrt{1 - x^2}}](http://upload.wikimedia.org/math/0/8/e/08ee679155781dbb1de42a256d131724.png)


Ovaj se izraz naziva 







![|\sin x| = \frac1{2}\prod_{n = 0}^\infty \sqrt[2^{n+1}]{\left|\tan\left(2^n x\right)\right|}](http://upload.wikimedia.org/math/b/a/7/ba74f68f504d35a32166a5b487410d82.png)






![\begin{align}
& \cos\left( \frac{2\pi}{21}\right)
+ \cos\left(2\cdot\frac{2\pi}{21}\right)
+ \cos\left(4\cdot\frac{2\pi}{21}\right) \\[10pt]
& {} \qquad {} + \cos\left( 5\cdot\frac{2\pi}{21}\right)
+ \cos\left( 8\cdot\frac{2\pi}{21}\right)
+ \cos\left(10\cdot\frac{2\pi}{21}\right)=\frac{1}{2}.
\end{align}](http://upload.wikimedia.org/math/f/3/7/f37f6c6177a5c345789a0a93ba4b934a.png)































