Razgovor sa suradnikom:Rjecina/Arhiva4

Arhiva

1 2 3 4 5 6 7

Tomislav i Amadeo

Postoji članak Savojska dinastija, pa mislim da bi tamo to trebalo napomenuti. Hoćemo li onda po toj logici staviti da je Aimone d'Aosta, vojvoda od Spoleta (aka. nikad priznati Tomislav II.), bio praunuk Viktora Emanuela II.? Osim toga Aimone d'Aosta nije bio nikakav kralj, osim prema Rimskom ugovoru koje su potpisali Pavelić i Mussolini, a kojih se odrekao i sam Pavelić nakon kapitulacije Italije. Amadeo I. nije bio srušen, već je se sam odrekao prijestolja. Stoga kao objektivno nevažno, maknuo sam zanimljivost o Amadeu I. --Suradnik13 10:10, 6. studenog 2006. (CET)

Rječina, maknuo sam iz članka Hrvatski vladari da je u doba NDH njen vladar bio Tomislav II.. To je stvarno bio Pavelić pa sam njega stavio. Pozivam se na literaturu: Stjepan Antoljak u knjizi Pregled hrvatske povijesti, Split 1994., u Popisu hrvatskih vladara ne navodi Tomislava II. već Pavelića. Isto tako, Ivo Goldstein u knjizi Hrvatska povijest pod popisom vladara ne spominje Tomislava. Ako ti imaš druge izvore (relevantne!) molio bih da ih navedeš. Pozdrav. Flopy, 13:08, 08. studenog 2006.

Što se tiče "prijestolonasljednika" Aleksandra: kad ga se već spominje (i u vezi članka Karađorđevići), neka mu bude i poseban članak; izdvojio sam iz članka o prijestolonasljednicima, to je valjda dovoljno o njemu. Da li pak Aleksandar II. Karađorđević? Stavio sam tako, tek toliko da se razlikuje od druge dvojice istog imena i prezimena. Ne mislim da je od nekog značaja; ako ti baš jako smeta, promjeni! Samo da ne dođe do kolizije. Postojao je i Aleksandar Karađorđević (knez).

Što se tiče famoznog Tomislava II., vrlo je diskutabilno da li ga uopće spoiminjati kao vladara. Pavelića svakako ne, kako sam upozorio Flopyja, "vladar" je samo monarh, nije svatko tko stvarno vlada automatski vladar. To se pitanje postavilo sa kategorijoKategorija:Jugoslavenski vladari, gdje je uvršten i Josip Broz Tito, to je neozbiljno, uostalom po toj logici je i hrvatski vladar.--Fausto 14:26, 10. studenog 2006. (CET)

Hvala

Hvala na pohvali. Nekako uvijek imam osjećaj da se može još puno toga napisati i otići u detalje. Zato i ostavljam tu mogućnost. Ok, drugi puta ću razmisliti nakon što zgotovim članak. Pozdrav. Wenders 20:28, 12. studenog 2006. (CET)

Aleksandar Karađorđević

Što se mene tiče, neka bude "Aleksandar Karađorđević (princ)". Ne mislim da je nešto važno, kao ni slavni Amadeo-Tomislav! Neka ih, ako se već nekome sviđa! I sultani isto.--Fausto 18:20, 13. studenog 2006. (CET)

2 Brežnjeva???

Nešto si gadno zabrljao :-/. Sad imamo 2 Brežnjeva: Leonid Iljič Brežnjev i Leonid Brežnjev.

Nije mi stvarno jasno zašto si išao uređivati stranicu na kojoj je bilo preusmjerenje. Molim te, prebaci svoj novi tekst sa Leonid Brežnjev na Leonid Iljič Brežnjev, te prvu stranicu vrati na ovu verziju.

Molim te da slijediš spomenute upute jer će opet netko vikat da su drugi potpisani na njegovim promjenama ;). --Tycho Brahe 08:32, 15. studenog 2006. (CET)

Ti nisi uopće pročitao ovo gore. Imam dva članka na istu temu!!! To nema veze s tim tko ga piše a tko ga briše! Članke treba spojiti u jedan. Ako nećeš ti, ja ću, samo reci. --Tycho Brahe 11:22, 16. studenog 2006. (CET)

Ne brisati nego staviti preusmjerenje. --T.B.

Ako se smijem uključiti u ovu raspravu. Ako već postoji neki članak, kao što je bio onaj o Brežnjevu, ili Georgiju Malenkovu, onda se ni u kojem slučaju ne smije stvarati novi članak koji će govoriti o istoj osobi, nego valja popraljati već postojeći. U krajnjoj liniji, može se i na već postojećem članku sve izmijeniti. Stvaranjem dvostrukih članaka samo se povećava pomutnja i Wikipedija polako postaje salata, a ne enciklopedija.--Donatus 16:40, 17. studenog 2006. (CET)

Pa, uvijek ostane naslov, zar ne? To je već nešto, a tamo je bio, čini mi se i predložak. E to je već puno. U svakom slučaju, bolje je i to, nego napraviti sasvim novi članak s drugim imenom.--Donatus 16:52, 17. studenog 2006. (CET)

Može administrator obrisati jedan od ta dva članka, no to ne može biti pravilo jer nije u duhu Wikipedije, budući da se time brišu i doprinosi suradnika koji su prije radili. Dakle, pravilo je: uvijek doprinositi na već postojećem članku, a u starim izmjenama može se točno vidjeti tko je što napisao. A pitanje izvornog autorstva na Wikipediji pomalo je klimavo, već i zbog sljedeće rečenice koju vidiš svaki put kad ovdje nešto uređuješ: »Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati.«--Donatus 17:09, 17. studenog 2006. (CET)

pitanje

zasto si sa aleksandar VI. obrisao dio teksta? Ipernar

Protest

Razgovor sa suradnikom:Rjecina/Protestni potez vidim da je bilo problema. Suradnik Edgard je blokiran a razlog je opisan ovdje. Prvi je vidim Tyho uočio problem ja iskreno nisam vidio jer sam bio zauzet drugim stvarima.

Zamolit ću vas pošto se razumijete u to područje da riješite zavrzlamu koja je nastala sa duplim imenima i slično: Vidite ako se i koliko podataka da iskoristiti i uklopite ih u članak koji je ispravniji i točniji (po vašem nahođenju) a ovaj drugi nemojte stavljati za brisanje nego napravite redirect sa njega na taj točniji članak. Ako slučajno zapnete recite meni ili nekom od admina da vam te redirecte (preusmjeravanja) riješi.

Hvala!

-- Andrej Šalov 23:40, 18. studenog 2006. (CET)

Spajanje članaka

Rječina, molim te da spojiš duple članke. Ima ih nekoliko, ali počnimo sa Brežnjevim.

Ako već postoji članak sa velikim brojem promjena (npr. Leonid Iljič Brežnjev) i članak na istu temu sa manjim brojem promjena (npr. Leonid Brežnjev, onda se tekst treba postaviti na stranicu sa dužim history-jem, a na ovu drugu staviti preusmjerenje.

Dakle, trebao bi uzeti svoj tekst sa Leonid Brežnjev i postaviti ga na Leonid Iljič Brežnjev, a nakon toga na Leonid Brežnjev staviti preusmjerenje. Ako je tvoj tekst mnogo duži i "sajanje" nema smisla, pa samo pobriši postojeći tekst i postavi svoj. Može? --Tycho Brahe 14:19, 20. studenog 2006. (CET)

Ovo mogu napraviti i ja, ali će onda opet netko vikat da mu krademo tekstove ;) --Tycho Brahe 14:20, 20. studenog 2006. (CET)

»Neka ti ispadne da sam i ja zatucan sada ali ostajem pri svojem zahtjevu da se pobriše članak Leonid Iljič Brežnjev.«

Rječina, počinješ mi ići na živce jer očito ne čitaš što ti pišem. Pa jel ti piše gore da pobrišeš tekst na Leonid Iljič Brežnjev??? Šta zapravo hoćeš? Da se pobrišu i stare verzije??? Nisi mi jasan. --Tycho Brahe 22:57, 20. studeni 2006. (CET)

»Može li se tekst s te stranice prebaciti na razgovor stranice Leonid Brežnjev.«

Naravno da ne može!!! Pa lijepo ti piše gore - stranica koja ima duži (vremenski) history ostaje, novi tekst se uklapa. Poslije nama nitko ne smeta da stranicu (zajedno sa njenim historyjem!!!) prebacimo na Leonid Brežnjev ili kiseli kupus, kako god želimo!

Ja se iskreno nadam da je ovo zadnji put da ovo objašnjavam. Pozdrav! --Tycho Brahe 22:57, 20. studeni 2006. (CET)

---

Rječina, ti fakat ne razmiješ hrvatski!!! Fasciniraš me. --Tycho Brahe 09:50, 22. studeni 2006. (CET)

»Ideja o tome da tekst bude prebačen na stranicu Leonid Iljič Brežnjev ja smatram protivan dogovoru koju smatram da sam postigao s Antom 8 studenog 2006 (što je za mene prevara). Da sam znao da će tako završiti ja ne bi niti prvi (Malenkov) niti drugi tekst (Brežnjev) pisao. Sada bi ih oba najrađe pobrisao, ali pretpostavljam da ne mogu zabraniti njihov prikaz na wikipediji.«

Rječina, još jednom te molim da PROČITAŠ što ti se napiše, a ne da konstantno odgovaraš površno.

Pa ja uporno TEBI govorim da TI SVOJ VLASTITI TEKST uvrstiš u Leonid Iljič Brežnjev.

Hoće li na taj način biti sačuvane izmjene onih ljudi koju su na temi radili prije tebe? HOĆE!

Hoće li, nakon što ti prebaciš svoj teksta sa Leonid Brežnjev na Leonid Iljič Brežnjev biti vidljivo da su sve promjene tvoje? HOĆE.

Hoćemo li kasnije cijelu stranicu, zajedno sa historyjem, moći prebaciti na bolji naslov? HOĆEMO!

E, pa KOJI QRC JE ONDA PROBLEM??? Daj mi objasni šta tebe muči. Ja sam iz tvojih prigovora uvjeren da ti konstrantno odbijaš shvatit što ti piše na stranici za razgovor ili da je odbijaš pročitati.

Fala bogu, posao je već obavljen i više me boli qrc tko šta misli, pogotovo ako ne čita šta mu se piše.

--Tycho Brahe 09:33, 24. studeni 2006. (CET)

Edgar je !

Edgar je rječina.

Gledaj, prvo dođi nam malo na IRC.

Ali ajmo se dogovrit za sovjete. Gledaj ja sam napisao članke ukratko samo kada i što. ne znam zašto jednostavno ne nastsviš pisati na mojim člancima, a ne ponovno stvarati i piosati. POšto su 2 članka. Ja ću 1 ti jedan. Ja ću Jurija Andropova, samo treba postaviti slike za obojicu. Ima na googleu dobirh slika, istih kao i Brežnjevljeva, tj. javno dobro. Znači ja ću sredit Andropova, a ti Černjenka. I ispričavam se ako sam stvorio kakve porbleme sa Meljenkovom, zbilja nisam znado da si ti već napisao dobar članak. To trebaš naglastiti. Brežnjeva sam vidio, ali Maljenkova ne. Ajde čujemo se. Odogovi mi na ovaj IP, ne na suradničku jer imam problema.

--89.172.103.32 21:19, 20. studeni 2006. (CET)

Henrik VI. i nasljednici

Ovisno kako sa čije strane gledaš. Faktički i pravno bio je kralj Francuske dok god su Englezi vojno tamo bili prisutni. Nakon poraza je došlo do situacije da su se sukobljavala dva prava, francusko i englesko. A kako iznad njih tada nije bilo veće sile koja će arbitrirati i jedni i drugi su tvrdili da su u pravu. Analogija: Što bi bilo od Hrvatske da se nije znala obraniti i ratom izboriti za samostalnost? Iza prava na samoodređenje je stajala volja naroda da se brani. Da nije bilo te volje koja je provedena u djelo o pravu na samoodređenje bi jalovo diskutirali samo pravnici....Pozdrav Wenders 21. studeni 2006. 10:42 (CET)

Opet ja !

Rječina bok.

Znači riješili smo Anropova i Černjenka, ja Jurija ti Konatsntina, samo treba postaviti slike. To prepuštam tebi jer ja imam zabranu. Što se tiče Petra, ne znam. Ako stignem započeti ću ga, ali tek dogodine. Imam još sredit one likove iz Odjela za žrtve, Himmlera, Goeringa, Jacka Trbosjeka, Aleksandra I. i još par njih. Pa bih mogo nakon toga.

A što se tiče Mal(j)enkova. Danas sam pričo sa prijateljem iz Bjelorusije, koji živi u PSlitu. Rusi u svojoj abecedi nemaju Lj i Nj. Imaju N i L, i nekakav omekšivać koji dolazi nakon toga. Tada se riječ čita tako da izgleda da je Lj/Nj. Oni tako čitaju i Lenjina i sve ostale. Ali na ruskom se piše Lenin i Malenkov, ali čitaju ga Malenkov, ali zvuči kao Maljenkov. Oni čitaju i Lenin, ali to zvuči kao Lenjin. Zato trebamo se dogovoriti.

Opet odgovori na ovaj IP. --89.172.113.27 17:16, 21. studeni 2006. (CET)

Oh, da da ne zaboravim. Treba brisati mog Brežnjeva i treba se dogovoriti oko Mal(j)enkova. Hoćemo li dijelove koji nemaju prebaciti u moj tekst ili u tvoj. Ali za to treba vidjeti ime. Ako je Malj, a ne Mal onda treba na moj, a ako je Mal onda na tvoj. --89.172.113.27 17:18, 21. studeni 2006. (CET)

Edgar je !

Gledaj, žao mi j ako si otišao zbog mene. Nisam htio da se to dogodi.

Shvati da je oko Maljenkova stvar riješena, neka stoji tvoj što se mene tiče i ja ću ga maknuti sa svojih doprinosa i maknti ću Brežnjeva. Andropova ću napisati kao što smo se dogovrili i Černjenka i postaviti ga kada mi istekne blokada. Černjenka prepuštam tebi, osim ako ti ne misliš drugačije. Za kvalitetu mojih članaka pogledaj neke moje duže doprinose kao Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Arthur Conan Doyle, Agatha Christie, Alfred Hitchcock] i neke njegove filmove i druge, američke predsjednike sam napisao i izvrsni su, bolji nego i sovjetski. Ako želiš da napišem černjenka raci pa ću ga ubaciti u raspored.

Gledaj što se tiče novo-starih tema to je diskutabilno. Himmkler, Goering su isto kao i Brežnjev, ali on mi nije bio baš tako važan da ga pišem naširoko kao što mi je Andropov. Dalija sam uzeo jer me inspirirala ona monografija koja je izašla u jutarnjem, a koju sam uzeo. A ja i uglavnom pišem biografije, ali ubaim se svakovremeno i na ostala područja, pa i ja pišem o svemu i svačemu. A trenutno sam riješio Aleksandra I. Karađorđevića, kralja Jugoslavije ne ruskog cara.

Ako imaš još neš pitat ili reć reci

--89.172.98.85 18:18, 26. studeni 2006. (CET)

T-80

Svašta mene čeka, neke stvari još od 1999. ;-) Ne stignem održavati ni vlastite stranice, a čim okrenem leđa neko ***** se dogodi. >:-( --Ivan Bajlo 20:29, 12. prosinac 2006. (CET)

Izdaja

Bok Rjecina. Prvo da ti poželim sretan i blagoslovljen Božić. Evo ti šaljem izvadak iz Kaznenog zakona:

GLAVA DVANAESTA (XII.)

KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

Veleizdaja

Članak 135.

(1) Tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile pokuša promijeniti ustavno ustrojstvo Republike Hrvatske, ili izdvojiti dio njezinog državnog područja, ili dio njezinog državnog područja pripojiti drugoj državi, ili svrgnuti predsjednika Republike,

kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile na dijelu državnog područja Republike Hrvatske pokuša spriječiti uspostavu ustavnog ustrojstva ili državne vlasti, ili uvesti strani sustav djelovanja vlasti.

Pozdrav. --Wenders 09:54, 25. prosinac 2006. (CET)

Možda jednom budem i o tome pisao ali sada pišem nešto obimno iz povijesti. Pozdrav. --Wenders 10:53, 26. prosinac 2006. (CET)

Autorstvo

Preostaje ti da pokreneš vlastite stranice ili blog, a možeš i meni poslati pokoji tekst pošto kod mene autora stavljam odmah ispod naslova - da poslije netko ne bi krivio/tužio mene. ;-) --Ivan Bajlo 18:37, 8. siječanj 2007. (CET)

Guido od Spoleta

U članku Guido od Spoleta, car Svetog Rimskog Carstva spominju se na početku dva Guida. Nejasno je radi li se o jednoj osobi ili ocu i sinu. To svakako treba popraviti. Također sam popravio Berengara. Pozdrav. :) --Flopy 11:48, 17. siječanj 2007. (CET)

Brusilov

Ne mogu vratiti Brusilova ako mi ne kažeš kako se točno, ali do u slovce točno, zvao članak kad si ga postavio. To je problem koji ima Andrej i taj isti problem imam i ja. Ovako napamet ne možemo ući u trag onoga što si ti radio na tom članku. U ovom članku na koji povezuješ nema te u povijesti. Očito se članak izvorno zvao nekako drugačije. Mislim da ti je Andrej to već bio objasnio. Osim toga on se bolje razumije u tehničku stranu Wikipedije od mene.--Donatus 20:43, 27. siječanj 2007. (CET)

Ruski carevi/vladari

Ovako, ja ne znam što misli raditi Edgar, ali znam da ono što si postavio pod naslov Rusko Carstvo nije članak o Ruskom Carstvu, nego popis ruskih careva. Najprije sam premjestio taj popis pod točniji naslov Popis ruskih careva, no onda sam ga išao kategorizirati, pa sam vidio da postoji Popis ruskih vladara čiji je dio popis koji je postavljen u novi članak. Tako se ne radi! Predložio sam taj članak za brisanje. Ako misliš napisati članak o Ruskom Carstvu, napiši članak o Ruskom Carstvu. Ponavljam: ovakve stvari se ne rade!--Donatus 17:26, 22. veljača 2007. (CET)

Da, vidio sam predložak već prije. I što sad? Trebamo li zbog toga umnožavati dijelove članaka? Ako se želi članak o Ruskom Carstvu, treba napraviti takav članak, a to znači o nastanku i povijesti, a ne samo popis vladara koji već postoji na drugom mjestu. To neću dozvoliti ni tebi, ni Edgaru, ni bilo kome drugome.--Donatus 17:35, 22. veljača 2007. (CET)

Netočno. Pogledaj en:List of Russian rulers, de:Liste_der_russischen_Zaren, ru:Правители_России; fr:Liste des monarques de Russie; pl:Władcy_Rosji. Nadam se da ne trebam i dalje nabrajati. Postoje, dakle, kompletni popisi. Jedino što u ovaj naš vjerojatno ne bi trebalo spadati, to su vođe nakon 1917.--Donatus 17:49, 22. veljača 2007. (CET)

Dmitar Zvonimir

Bog. Drago mi je čuti da te zanima hrvatska povijest. Pogledao sam članak na engleskoj wikipediji. Ime Demetrius je zapravo oblik imena, koje bi na hrvatskom jeziku glasilo Demetrije. Hrvatska varijanta tog imena je skraćena na Dmitar. Zvonimir se punim imenom naziva Dmitrom Zvonimirom. Nadam se da sam pomogao. --Roman 20:41, 13. ožujak 2007. (CET)

Njemačko-rimski car

U hrvatskim povijesnim knjigama (od Opće enciklopedije pa nadalje) oduvijek je stajalo njemačko-rimski car. Kad sam postao suradnik wikipedije zatekao sam tvoje članke gdje ih se titulira s car Svetog Rimskog Carstva, ostavio tako te i sam nastavio pisati tako. Međutim ipak sam odlučio sve te članke preimenovati, ovaj naziv je kraći, a i Nijemci kažu deutsch-römischer Kaiser. Sveto Rimsko Carstvo nije naravno obuhvaćalo samo Njemačku, ali ona je činila glavninu njegova teritorija, a od Otona Velikog su i svi carevi bili Nijemci. Jedino ću Berengara vratiti jer u njegovo je doba još prerano govoriti o Njemačkoj. --Flopy 11:43, 3. travanj 2007. (CEST)

U biti se slažem s tobom. Možemo vratiti sve članke koje sam premejstio na staro, ali malo ih je više, a meni se to ne da:-) Ako se tebe da, samo naprijed. --Flopy 09:29, 11. travanj 2007. (CEST)

Pitao sam Romana za mišljenje pa pričekaj s mijenjanjem bilo čega dok se on ne očituje. --Flopy 09:52, 11. travanj 2007. (CEST)

Pogledaj Romanov odgovor na mojoj stranici za razgovor. I on je skloniji mojoj verziji. --Flopy 09:26, 13. travanj 2007. (CEST)

Ne znam, ja mislim da treba ostati jer je Roman skloniji mome rješenju. Ali ako će se nekom administratoru dati brisati stranice za preusmjeravanje, ja se neću buniti. --Flopy 08:43, 16. travanj 2007. (CEST)

---

Ako je nešto točnije onda ne treba kratiti. I ja se slažem da je jedino točno car Svetoga Rimskoga Carstva (hrvatski jezik voli genitive zato Svetoga, Rimskoga), ali se često dodaje onda Njemačkoga naroda. Dakle po mom sudu, a i kompromisno je rješenje car Svetoga Rimskoga Carstva Njemačkoga naroda. -- Goran 01:43, 5. svibanj 2007. (CEST)

Nekad se na enciklopedijama, rječnicima i sličnom moralo puno toga kratiti jer se nije imalo prostora, papir je bio skup, skupoća papira igrala je najveći dio troškova u tiskarstvu. Sada tako više nije. njemačko-rimski car je nečije nespretno kraćenje. Velika većina objektivnih povijesnih udžbenika ima naslov cara Svetoga Rimskoga Carstva uz dodatak Njemačkoga naroda. -- Goran 01:43, 5. svibanj 2007. (CEST)

Isto također znanstvenici su često vrlo grješni po pitanju točnog navođenja bilo čega, od arhivskoga gradiva do naziva osoba itd. I u ovom su slučaju da bi sebi uštedjeli pisanje duge titule - jednostavno - skratili. To mi ne trebamo činiti i zato trebamo ispraviti povijesnu ne točnost koju neki suradnici zagovaraju. -- Goran 01:57, 5. svibanj 2007. (CEST)

Ja ne zagovaram nikakvu povijesnu netočnost, Gorane. Ja sam prof. povijesti pa znam o čemu govorim. Ali ponavljam, tek sad vidim da su moja premještanja vraćena i nemam ništa protiv, iako ni ono nije netočno. --Flopy 11:36, 22. svibanj 2007. (CEST)

En.wiki i zadaća

Daj, pošalji im ti poruku na Kaviću.
Ja san in bia posla za poruku, neka se netko pridruži u raskategoriziranju članaka na en.wiki (jer su bii uvaljeni pod "filmovi na srpsko-hrvatskom").
Misliš da se tko odazva?
Je, niku stvar se odazva. Svi se pivče na hr.wiki, a očajno malo se njih angažira drugdi.
Probaj ti poslat poruku, mene možda ne obadajedu, možda ćedu tebe slušat. Kubura 20:46, 19. travanj 2007. (CEST)

NK Rikard Benčić

Rječina, ukoliko se članak proširi, naravno da neće biti brisan, uostalom ima 14 dana za njegovo dotjerivanje, ali kao piše o duljini članaka, oni ne bi trebali biti kraći od 4 rečenice da bi bili mrve. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 12:40, 14. svibanj 2007. (CEST)

Pacijenti

Sve je OK.
Ma znaš, ondi imamo posla sa opsesivnim likovima. Vidiš da je iša za tebon na en.wiki ostavljat komentare.
Oni žividu u svojin lažima. Uhvatimo se mi područja RH, imamo mi ovdi dovoljno posla o tome na en.wiki.
Jer, na članku o Srbiji će ti skočit njih 10, i zaludu ti je trošit snagu. Samo ćeš ti još ispast vandal. Shvaćaš, ti mo'š napravit 10 vraćanja, a oni svi nećedu doć na red za napravit vraćanje, jer ćeš zaradit blokiranje zbog 3 vraćanja unutar 24 ure.
Kad bi ove lapače i lapani sa hr.wiki barem išli trošit snagu i živce sebi i četničiji na en.wiki, bilo bi puno lakše radit. Ali ne. Izdajnicima je lakše s*at protiv Hrvatske, ometat rad hr.wikice, maltretirat suradnike na hr.wiki i napadat svatkog tko se boria i bori za ovu državu.
A što se tiče onih pacijenata sa en.wiki, doć će i njima kraj. Kad-tad će se uključiti suradnici i iz drugih hrv. krajeva, pa kad ovi pobisnidu (samo čekan kad ćedu in Gospićani reagirat na ono velikosrpsko svojatanje Like), onda ćedu se morat bakćat za puno više njih. Bila su toj četničiji pri još većja krila, ali kako reste broj nas suradnika iz Hrvatske koji doprinosimo na en.wiki, lažni svit tih velikosrpskih umobolnika se sve više smanjiva. A vidit ćeš panike kad tim velikosrbima ponestane lipila za puhat u kesu... Kubura 04:18, 4. lipanj 2007. (CEST)

Karte

Čuj, mogu pogledat i postavit na commons, samo mi reci koje ti karte trebaju da sad ne kopam po webu, a da neke imaju ili nisu potrebne. --Edgar Allan Poe 21:48, 9. lipanj 2007. (CEST)

Članci o hrvatskim vladarima

Postoji veliki članak Hrvatski vladari i zato mislim da su članci Popis hrvatskih kraljeva i Popis hrvatsko - ugarskih kraljeva nepotrebni te ih treba obrisati. Nije to ništa osobno:-) --Flopy 12:41, 14. lipanj 2007. (CEST)

U redu, mogu se i spojiti. --Flopy 07:45, 15. lipanj 2007. (CEST)

Spojeno u jedan Popis hrvatskih i hrvatsko - ugarskih kraljeva. --Flopy 12:33, 18. lipanj 2007. (CEST)

Panonian

Evo i drug Panonian nam se naglo preobratio i prestao biti pristojan veliko srbin. Počeo je i psovat :-))) pogledaj moju suradničku na eng.wiki. Čim dobiješ ovu poruku briši je jel nam vjerojatno gleda šta pišemo, a ja ga tjeram da još malo psuje :-))) -- Kingstone 93 00:41, 15. lipanj 2007. (CEST)

Pokušat cu s njime uspostaviti kontakt pa cui vidit sta misli i kako misli, možda i možemo zajedno ispraviti a ako ne onda ćemo nešto smisliti -- Kingstone 93 01:25, 15. lipanj 2007. (CEST)

Siguran sam da ce problem biti rješen ! Razgovor sa suradnikom:Rjecina 01:54, 15. lipanj 2007. (CEST)

Gotovina

Koji je smisao postavljanja bezbroj zahtjeva za izvorima na Ante Gotovina? --Ante Perkovic 11:21, 15. lipanj 2007. (CEST)

Aduatuku

Vidio sam Bitka za Aduatuku. Međutim, nisi nigdje spomenuo da se ta bitka odigrala u sklopu velikog Galskog rata (o kojemu još nema članka pa vidi [1]) u sklopu kojega se odigralo mnogo bitaka između Cezara i germanskih plemena. Ovo je tek jedna od mnogih. Pozdrav. --Flopy 13:11, 10. srpanj 2007. (CEST)

Glasovanje

Kontorlirao sam nedavne promjene kada sam vidio da Faustu pišeš poruku. Ma šta da kažem, jednostavno sramota i sramota. Politika velikosrbizma nije se zaustavila na člancima, počeli su se crtat velikosrpske mape. Zaista se ne bih čudio kad bih vidio za nekoliko tjedana i novu mapu srpskih granica sve do Washingtona. Možda bi onda ovi tupavi Ameri na en.wiki shvatili šta srbi rade. Uostalom boli njih briga, njihov dojam ovog našeg rata je bio da su se balkanska plemena zakačila oko nečega i pobijali se i da treba i jedne i druge i treće optužit i oni su sprali ljagu sa sebe. Mi odavno znamo da to nije tako, te da nikad nije ni bilo, al kak ces uvjerit ove Amere i ostali "obrazovani" zapadni svijet da to nije bilo tako. Oni vide mapu, možda neko provjeri na nekim sprskim stranicama ili člancima na sr.wiki i pravi takvu novu istinu. Ništa, Rječina ja ću glasat, neznam hoće li uvažiti moj glas ili neće jer nemam suranički račun na Commonsu, a kamoli izmjenu. Napravit cu suradnički račun i glasat. Borio bih se ja na en.wiki samo nemam vremena imam još puno posla na našoj wikipediji, a kad to završim možeš računat na to da cu doć "pravit reda" na en.wiki. Bok Rječina -- Kingstone 93 03:38, 30. srpanj 2007. (CEST)

Pa karta je u biti točna pošto su Srbi bili okupirali dijelove Mađarske i Rumunjske nakon rata, radije tu kartu ostavite Mađarima i Rumunjima da šize. ;-) --Ivan Bajlo 12:27, 30. srpanj 2007. (CEST)

Ma naravno da je sramota, ali moj engleski je dosta slab, a zbilja sam već umoran od tih rasprava na drugim wikipedijama. Jednom sam se opekao i sad sam oprezniji. Ne zamjeri:-) --Flopy 12:46, 30. srpanj 2007. (CEST)

Ja sam ostavio poruke na mađarskom i rumunjskom veleposlanstvu, to je ipak prvenstveno njihov problem, pa ako njih ne smeta zašto bi nas smetalo. >:-) --Ivan Bajlo 23:29, 31. srpanj 2007. (CEST)

Slažem se s Bajlom - velikosrpske teritorijalne pretenzije na povijesno nehrvatskim dijelovima ne bi trebale biti naš problem. Neka s Mađari i Rumunji s tim bakču. --Ivan Štambuk 23:34, 31. srpanj 2007. (CEST)

Sorry, ali u čemu je točno problem s Baranjom? Kako je, zapravo, teklo pripojenje? --Ante Perkovic 23:59, 31. srpanj 2007. (CEST)

OK. Hvala. Ono s moje stranice treba uklopit u Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca#Kronologija. --Ante Perkovic 00:22, 1. kolovoz 2007. (CEST)

Evo, upravo sam se prijavio na commons i glasao protiv. Kako stvar stoji, slika će biti pobrisana. --Flopy 11:56, 2. kolovoz 2007. (CEST)

Vojvodina

Problem je u tome što brišeš podatke. Ako o nečemu postoje različita mišljenja, to treba navesti. Ako je Dragutin u tituli imao Srijem, to treba navesti i objasniti gdje se koji Srijem nalazio. Epizoda Jovana Nenada, koliko god kratka bila, nije za brisanje. Izbrisao si također i pod kojim uvjetima je Dragutin upravljao Mačvom (koju se nazivalo donjim Srijemom, ako se ne varam). Izbrisao si način kako su se Srbi naseljavali na ta područja. Izbrisao si dio o Nenadovim plaćenicima i o njegovoj ulozi u slabljenju obrane od Turaka. Ništa od toga nije bilo za brisanje. Rečenica koja govori o rastu mita o Nenadu (tamo piše „legendaran“, no to se može izmijeniti) postojala je i u prošlom tekstu. Usto, pozivam te da u tekstove iz povijesti stavljaš što više izvora i bilješki unutar teksta, jer se poslije nećemo moći ni na što pozvati kad netko bude htio promijeniti tekst u neku drugačiju verziju.--Donatus 07:21, 1. rujan 2007. (CEST)

OK. Laku noć! :) Samo, kao što sam rekao, pokušaj svuda staviti reference, tako da onda tekst bude neoboriv.--Donatus 07:40, 1. rujan 2007. (CEST)

CCCP

Ja sam se izjasnio ovdje. Nema smisla da imamo na sve strane. --Suradnik13 17:07, 3. rujan 2007. (CEST)

212.200.xxx.xxx

ne, nisam naišao u povijesti na stranice koje je on mijenjao.. inače, pogledaj zadnji odlomak razgovora s Antom, gdje se kamarad žali na (možda) istoga suradnika. West Brom 4ever 20:14, 5. rujan 2007. (CEST)

Hussein

Riješeno [2] --MayaSimFan ☎ 17:27, 9. rujan 2007. (CEST)

Karlo Veliki

To sam gotovo doslovno prepisao iz knjige Miroslava Brandta Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980. koja mi je bila ispitna litertura na studiju. Zašto bi to bio katolički fundamnetalizam? Bizant je u to doba bio slab, a i u njemu su tada bjesnile sektaške borbe između ikonioklasta i ikonodula tako da su to mogući razlozi toga čina. Jeruzalemski patrijarh je očito u Karlu vidio snažnog vladara koje će poboljšati položaj kršćana pod islamskom vlašću. Karlo je usitinu tada i bio najjači europski vladar. Zbog krunidbe za cara pogoršali su se njegovi odnosi s Bizantom koji je jedino za svoga vladara svojatao carsku titulu, ali kako je tada bio slab morao je Aachenskim mirom (jer zbog toga je izbio i rat koji se većinom vodio na Jadranu) godine 812. priznati Karlu naslov cara. Carigradski patrijarh nije ni želio ni mogao učiniti išta slično jer bio je bizantski podanik (dakle države gdje je kršćanstvo službena religija, a i Crkva je tada u Bizantu bila usko povezana s carskom vlašću o kojoj je i ovisila tzv. cezaropapizam). Nadam se da sam objasnio. Također, knjiga je napisana u doba komunizma, a i izdao ju je Filozofski fakultet čiji profesori većinom i danas slove kao lijevi (mnogi su bivši članovi Partije poput recimo Nevena Budaka). Da je Brandt pisao išta što je i mirisalo na "katolički fundamentalizam" zar zbilja misliš da bi mu knjiga izašla ispod cenzorskih škara? Njegova knjiga je dobra, ali on sam objašnjavajući postanak kršćanstva piše takve nebuloze da se Isus nikada nije proglasio Bogom (a u Evanđeljima jasno stoji da jest) nego da je to izmišljotina njegovih učenika. Pozdrav:-) --Flopy 09:42, 3. listopad 2007. (CEST)

Uklonio sam barem zasada tvoju izmjenu jer si se malo prenaglio. To prvo trebamo raspraviti pa tek onda eventualno mijenjati. Ja sam ti naveo izvor, možda Brandt i griješi, ali molit te da to prvo raspravimo, može i preko maila. Pozdrav:-) --Flopy 11:49, 7. listopad 2007. (CEST)

Naravno da se ne ljutim, zašto bih:-) --Flopy 08:37, 17. listopad 2007. (CEST)

Zvonimirova krunidba

Uklonio sam tvoju izmjenu za 9. listopada. Zvonimir je okrunjen 8., a ne 9. listopada. Ako to stoji ne en.wiki treba ispraviti. --Flopy 08:42, 9. listopad 2007. (CEST)

Pomalo neugodno, ali ne bih se posve složio. Svaki obrazovani Hrvat treba znati osnove povijesti svoga naroda. Pozdrav. --Flopy 08:36, 17. listopad 2007. (CEST)

Microsoft

Ako do sad nisi shvatio da ne smiješ pisati eseje, zaista nemam namjeru gubiti vrijeme objašjavajući ti. --Pancho W. Villa (razgovor) 23:13, 11. listopad 2007. (CEST)

Hvala što si intervenirao...

... kad mi je neki neprijavljeni brisao cijelu suradničku pod-stranicu. Imala je kategorizaciju zbog copy/paste, sada sam to izbrisao.

Ej, pa brisao je i sav sadržaj članka "Federalistički blok"! Pa što mu je tu smetalo!? Članak je sasvim običan, nd smrdi nit miriše. :) --Fausto 15:08, 12. listopad 2007. (CEST)

Revertanje iza tebe

Bog, Rjecino.
Evo, ovako. Svako to minjanje iza tebe zapisuj. To što tip čini je patološki uređivački rat.
Ponekad moraš istrpit nepravdu na sadržaju članka, ali zato mu daj argumente (to obvezno) na stranici za razgovor i neka se gospodin izvoli izjasnit ondi.
Bude li se izmotava, ne odgovara ili ne srušia ti argumente, nakon jednog razumnog roka (to nije pola godine, niti tri miseca, nego tjedan dana), pripravi na svoju inačicu.
E, onda se tvoj revert ne može prikazat POV i uređivački rat, niti ka' vandalizam, niti te se može optužit za podrivačko-rušiteljsko-ometački pristup wikici niti da si vandal i trol.
A onda tega gada koji wikipediju koristi ka' prostor za stvaranje i branjenje svog lažnog svita prijavi.
Stvar će ti možda doć do zahtiva za posridovanjem, ali, kad si dâ argumente, onaj šta reverta iza tebe se ima mislit. Kubura 15:12, 12. listopad 2007. (CEST)

Zakuha li se stvar dalje, nabij tom šta čini uređivački rat sva ta njegova minjanja na nos. Kubura 15:16, 12. listopad 2007. (CEST)

Mapu čega ? --Edgar Allan Poe 23:02, 19. listopad 2007. (CEST)

Ja sam je napravio. Imam blokadu na commonsu pa ako želiš mogu ti nekako poslat pa ti postavi. --Edgar Allan Poe 15:25, 25. listopad 2007. (CEST)

Srpska mitologija

Prebacio sam tvoj tekst ovdje, budući da se radi o eseju, potpuno neprihvatljivog stila za wikipediju. --Suradnik13 09:54, 5. studeni 2007. (CET)

Pročitao sam taj tekst, neki bi rekli da je huškački, no meni je vrlo informativan. Osobito je dobro što si naveo izvore što tekstu daje vjerodostojnost. Međutim , slažem se sa Suradnikom13 da tekst u ovakvom obliku nije za wikipediju. Možda da dijelove, ali bez tako jasno izraženog osobnog stava (iz napisanog svatko pametan može zaključiti činjenice) umetenš u članke Velika Srbija, Domovinski rat (to bi bili uzroci ili predigra). Pozdrav. --Flopy 09:47, 6. studeni 2007. (CET)

Ne znam baš bih li ga ja mogao uređivati. Ne baratam izvorima i literaturom o ovoj tematici, znam samo nešto napamet iz glave te ono što sam pročitao u knjizi Damira Agičića Tajna politika Srbije u 19. stoljeću u kojoj on opisuje nastanak velikosrpske ideje. Preporučujem ti da pročitaš tu knjigu, odlična je. Pozdrav. --Flopy 08:40, 8. studeni 2007. (CET)

Mapa

Ja sam ti poslo mail. Ti javi jesi dobio. --Edgar Allan Poe 15:21, 5. studeni 2007. (CET)

Karta Hrvatske

Imao sam problema sa kompjuterom i nisam mogao odgovoriti, pa ne znam ni da li ste uspjeli rješiti problem. --Roman 21:30, 13. studeni 2007. (CET)

Petar knez Duklje

Sad znam zašto si me preko maila pitao jesi li Trpimirovići vladali Srbijom, a ja ti odgovorio da nisu odnosno da za to nema dokaza. Tek sad vidjeh tvoj članak Petar, knez Duklje za kojega pišeš da je mlađi sin Trpimira II. za što prvi put čujem, u literaturi koju ja imam nisam našao ni spomena tome. Navodiš kao izvor Ljetopis popa Dukljanina, ali to je prilično nepouzdan izvor, a pogotovo ne može biti i jedini izvor za jedan enciklopedijski članak. Na stranici za razgovor toga članka otvorio sam raspravu. Pozdrav --Flopy 08:45, 28. studeni 2007. (CET)

Odustajanje!?

»Po pitanje svih ostalih tematika ja se prestajem baviti pisanjem tekstova na hrvatskoj wikipediji.«

Znači li to da odustaješ od wikipedije? Jer za teme o SSSR-u teško ćeš naći zainteresirane, ni mene ta tema baš ne zanima. Siguran sam da se stvari koje te smetaju mogu riješiti, i mene štošta smeta pa sam evo i dalje dosta aktivan. Ne valja gubiti živce, a to se, vidim po nekim tvojim zadnjim doprinosima, ponekad događa. --Flopy 09:29, 12. prosinac 2007. (CET)

Eh, Rječina, jesi li pokušao raspraviti s administratorima što te smeta i zašto kaniš otići. Siguran sam da bi se našlo neko rješenje. Ja te pozivam da ostaneš, a glede latinskoga prevelik posao si mi uvalio, ne znam, latinski nisam prevodio od gimanzije, malo sam zahrđao, dok sljedeći tjedan ne završi polugodište nemam vremena ni za što, ništa ne obećavam, pokušat ću. I da, kao poticaj da ostaneš dao sam ti nagradu za dosadašnji trud. --Flopy 08:35, 13. prosinac 2007. (CET)

Sad ću preko vikenda pogledati taj tekst i malo potražiti što imam o tome. --Flopy 09:54, 16. prosinac 2007. (CET)

Ljudevit Posavski

Prvo, zašto se mučiš prevodeći kada je netko već sve te izvore preveo. Već sam ti rekao da si nabaviš knjigu Nade Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526., Školska knjiga, Zagreb, 1972. Tamo je prijevod i ovoga odlomka. Dakle:

Iz Italije bi poslana vojska u Panoniju da dovrši rat s Ljudevitom. Kad je ona stigla, Ljudevit ostavi grad Sisak i na bijegu pođe k Srbima, narodu, za koji se kaže da zaprema veliki dio Dalmacije. Pošto je na prijevaru ubio jednoga od njihovih knezova, koji ga je bio primio, Ljudevit podvrgne pod svoju vlast njegov grad. Ipak pošalje svoje poslanike caru i obeća svoju spremnost da dođe preda nj..

Klaić u fusnoti ovo k Srbima tumači ovako: Ljudevit bježi unskim putem na jug, u današnji Srb koji je i u srednjem vijeku bio posebna županija. Dakle, ne radi se o Srbima.

S njom se slaže i Ivo Goldstein koji piše:

Ljudevit je zajedno s pratnjom pobjegao iz Siska vjerojatno prema jugu, dolinom Une, u Srb gdje je ubio jednog od tamošnjih knezova. Budući da se nalazio nedaleko od izvora Une, na najboljem putu prema jugu, produžio je za Dalmaciju. Tamo ga je ugostio Ljudemisl, ali ga je potom na prijevaru i ubio.. (Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Novi liber i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995., str. 168-9).

Dakle, i on kaže da nije riječ o Srbima u Bosni nego o mjestu Srb u Hrvatskoj.

Začudo, Neven Budak doslovno preuzima taj odlomak i uvjeren je da se radi o Srbima u Bosni:

Rat je napokon okončan 822. godine, kada je na Sisak krenula nova franačka vojska.... Knez je procijenio da je otpor ovoga puta uzaludan te je napustio Sisak pobjegavši Srbima koji su držali dio rimske Dalmacije izvan domašaja franačke vlasti. Zavladavši njihovom zemljom (vjerojatno je riječ o sjeveroistočnoj Bosni) nakon ubojstva srpskoga kneza, pokušao je bezuspješno obnoviti pregovore s Ludovikom. Napokon se neočekivano sklonio u Hrvatsku kod Borninog rođaka Ljudemisla, koji ga je 823. godine i smaknuo.. (Nven Budak, Prva stoljeća Hrvatske, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 103.)

Eto, nadam se da sam pomogao:)--Flopy 08:47, 17. prosinac 2007. (CET)

Dalibor je admin. Več je revertirao... samo da i sankcionira ovakve suradnike. --Zeljko 00:15, 31. prosinac 2007. (CET)

Moraš bit oprezan kod radova od Nade Klaić, ona je znala iskrivljeno prenosit i privodit (urborum je prenosila u radove kao srborum). A bilo je još tega, piše ti u Fokusu od 4. siječnja 2008. ([3], tek u drugom dilu članka ti govori o njenim mulježima). Kubura 09:38, 17. siječanj 2008. (CET)

Upornost

Izlapeli starkelja nije uopšte znao šta hoće i šta neće, tako da se ne može tvrdit što je kad htio a što nije!

Aha. A da li tvrdiš da si TI mnogo neutralniji od njega? Jesi li uopšte pročitao svoj Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca? --NastanaKSHS 15:23, 6. siječanj 2008. (CET)

Tomislav

Predlažem da raspravu nastavimo na Razgovor:Tomislav. Lijep pozdrav, --dnik ► 19:17, 6. siječanj 2008. (CET)

Rusko Carstvo

Ima se ondi šta za reć. Kubura 09:30, 17. siječanj 2008. (CET)

Preusmjerenje

Ne možeš stavit preusmjerenje na širi pojam. To je kao da otvoriš stranicu Gusjenica i staviš preusmjerenje na životinje. Bolje da je poveznica crvena. --Pancho W. Villa (razgovor) 01:28, 21. siječanj 2008. (CET)

Ne treba ti tri upitnika, dovoljan je i jedan ;-), s vremenom će svi popisi završiti u dodatku, lijep pozdrav. --Dalibor Bosits ^© 22:29, 10. veljača 2008. (CET).

Vaša suradnička stranica nije "vaša"

O tome možete pročitati ovdje.--Donatus 18:35, 1. ožujak 2008. (CET)

Uklanjanje obavijesti administratora smatram vandalizmom. Andrej Šalov 18:47, 1. ožujak 2008. (CET)

točka dolazi iza godine i rednoga broja. West Brom 4ever 01:23, 5. ožujak 2008. (CET)

Nema apsolutno nikakve veze dali članak ima poveznicu na glavnoj ili nema, ovdje se radi o običnom pravopisu, ako nećete stavljati točku iza godine i rednog broja, onda time možete slobodno pisati "opština" umjesto "općina" i "obavjest" umjesto "obavijest". Neznam kakav je to problem staviti točku. Lijep pozdrav --Dalibor Bosits ^© 12:16, 5. ožujak 2008. (CET)

ima smisla itekako, jer ovakav članak sigurno neće na glavnu, a ostavljaš dojam suradnika kojemu pravopis nije jača strana ;) West Brom 4ever 15:05, 5. ožujak 2008. (CET)

Podgorička skupština

I? Šta imaš da kažeš u svoju odbranu? NastanaKSHS 00:39, 12. ožujak 2008. (CET)

Izabrani

Članci se predlažu i izglasavaju ovdje. Ja zaključujem glasovanja, a inače jako rijetko u njima sudjelujem i nastojim ne imati previše veze s glasovanjem osim u slučajevima kad treba upozoriti na neki nedostatak u članku. Mislim da nije potrebno svaki drugi tjedan imati na glavnoj biografiju (ili ponavljati stalno neku drugu temu), ali nigdje ne piše da to nije moguće. Pozdrav --MayaSimFan ☎ 15:20, 23. lipanj 2008. (CEST)

Reference

Kakav almanah?

Pa ovako: Glas Crnogorca je bio (od kraja 19. stoljeća, kada je osnovan) službeno glasilo Knjaževine Crne Gore, odnosno (od 1910.) Kraljevine, koje je vlada u egzilu (odnosno bolje rečeno Kralj Nikola) koristila i u Parizu, pa je nastavio izlaziti čak i poslije ujedinjenja kao simbol otpora. Slično tome, danas postoji "Službeni Glasnik Crne Gore", kako mu je formalan naziv.

Usput, je li imala Kraljevina Hrvatska tako nešto? --NI (razgovor) 19:30, 24. lipanj 2008. (CEST)

Što se tiče propagande, itekako je riječ, jer Glas Crnogorca nije bio ništa drugo do ono što je bila "Pobjeda" u vrijeme komunizma, nikakav novinarski list, već samo propaganda vlasti, odnosno, da si dozvolim reći, ništa drugo do njezinih usta, ili preciznije, Nikolinih (npr. u vrijeme kada je anti-Nikolina struja bila na vlasti, ona se oslanjala na opozicione listove i dalje, a Glas Crnogorca je pljuvao po vlasti). Da uzmemo neku "među", moramo čitati i "Narodnu misao" (izlazila od 1906. do 1918. godine), propagandno glasilo narodne opozicije.

Kako ti mogu priuštiti internetske poveznice za nešto što nema na internetu? Evo, okačit ću na net stranicu iz knjige B. Jovanovića gdje to piše, a kako posjećujem crnogorski državni arhiv u siječnju, možda ću uspjeti i fotografirati taj konkretno Glas Crnogorca.

Iza teksta stoje kralj Nikola i vlada Evgenija Popovića naravno (mada je ovo drugo sasvim nebitno, to je sve držao Nikola u rukama).

Pod čijim uticajem su one bile?

I ne, ne vidim, još uvijek nijesi potvrdio internetskim poveznicama konkretno ono što sam pitao, ne razumijem kakve veze ima Chicago Tribune sa francuskom misijom u Crnoj Gori. --NI (razgovor) 02:07, 25. lipanj 2008. (CEST)

Svašta. Pa to bi značilo da je 99% stvari na hrvatskoj wikipediji upitno. To o čemu pričaš je originalno istraživanje.

Toja su ostala 3 izvora? --NI (razgovor) 19:17, 12. srpanj 2008. (CEST)

riješeno, i suzdrži se od riječi tipa budala, jer ću morat i tebe ;). --Dalibor Bosits ^© 23:26, 13. srpanj 2008. (CEST)

neću moći, suradnička je netaknuta, za ovu treba malo više od ovoga. --Dalibor Bosits ^© 23:44, 13. srpanj 2008. (CEST)

---

Ih! Pa koji moderan izvor [B]nije[/B] preslika originalnih dokumenata? :D --NI (razgovor) 20:09, 14. srpanj 2008. (CEST)

Pritnja

Za ovu pritnju [4] obavisti i proviritelja suradnika (checkusera). Jer on je ovo možda vidia, a možda i nije.
Nisi ti doša na Wikipediju da bi se kojekakvi bezobraznici otresali na tebi.
Te likove tribaju checkuseri imat evidentirane, tako da kad izronidu sa nikin drugin imenom, da ih isti pripoznadu.
Tako da takvima se odmah stane na kraj. Kubura (razgovor) 00:05, 14. srpanj 2008. (CEST)

Tip je maligna pojava, triba ga pratit na svin wikicama, tako da ne terorizira ekipu okolo, odnosno, onemogućit mu da se iživljava neometano (dok ga ne pripoznadu ka' problematičneg na "novoj" wikici") po drugim wikipedijama, nakon što ga blokiradu na jednoj. Kubura (razgovor) 08:10, 14. srpanj 2008. (CEST)

Ovo nije taj pacijent. Provjerio sam IP, ovaj je iz UK. --Ante Perkovic (razgovor) 09:28, 14. srpanj 2008. (CEST)

Vidovdanski ustav

Rjecina, u članak nisam zalazila dublje, jer sam čitajući tekst do kojega sam došla pišući nešto drugo (kako to obično biva) naišla na detalj koji nisam htjela ispustiti i dopisala sam ga u Vidovdanski ustav s poveznicom na vrelo koje mi može kasnije poslužiti. Slobodno preuredi članak Vidovdanski ustav, te dodaj literaturu ili neka druga vrela koja rabiš, jer članak ionako nema nikakav izvor. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 04:33, 21. srpanj 2008. (CEST)

Plan

U principu se slažem s Tobom, ali to jeste bio, ne zaboravi, i zatečen šablon. Zamislio sam naslove poglavlja kao one ubačene: Crnojevića država, Balšiča država, Duklja od tad do tad, itd.

Ovo je radna verzija, sve ima privremen status, specijalno za Petroviće gdje su bili pobrojani svi vladari te dinastije a jedan je izostavljen. Zbog čega je taj jedan izostavljen? I jedan drugi vladar (Arsenije Plamenac) uopšte nije pomenut - a svi su bili na broju!

Problem je i zatečeno stanje od kraja lipnja o-g., od kada sam na Wikipediji - veoma mali broj natuknica o CG, a i one vrlo slabe. Zasad je natuknicama iz povijesti CG, njih možda oko 150 novoizrađenih ili manjim dijelom popravljenih, pokriveno jedva oko 25 odsto. Ta činjenica otežava profilisanje članaka za sinteze tipa Povijest Crne Gore, čak i za manje sinteze tipa članka CG i Istočno pitanje; ili, recimo, sinteze tipa Spoljna politika CG od 1878. pa do 1912. ili 1914. ili 1918. ili veoma komplikovana tema o Crnoj Gori na Skadru 1913., međunarodnim ultimatumima, pomorskoj blokadi s im u vezi, itd.itd. Što tek reći za članke-sinteze o CG u Prvom ili Drugom svjetskom ratu?

Što reći za temu Srpstvo u CG koja nedostaje i ovoj kao i na, koliko sam uspio pogledati, gotovo svakoj Wikipediji.

Zato molim malo strpljenja. Zasad se nabacuje tekstualni sadržaj koji se može referencirati. On će se oblikovat narednih mjeseci. Ne garantujem geneijalnu stvar, ali jednu podnošljivu sintezu - to mogu garantovati. Pozz

--Markus cg1 (razgovor) 17:30, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Dodajem: Sažetu Povijest CG bih mogao stvarno napraviti za tri-četiri dana. Ali, ostaje problem referenciranja i objašnjenja po pojmovima. To bih, kada odem i pozdravim sve ove meni simpatične i drage ljude, na Hrvatskoj Wikipediji ostavio kao brisani prostor.

I onda upadne neki indijanac, nadobudni smarač, i teroriše ekipu mjesecima ubacujući crkotine, falsifikate, uglavnom podvale, kroz formu pitanja, potpitanja, nesuvislnih ispravki, itd. a ekipa nije dužna niti objektivno može znati svaki crnogorski rukavac, vir, Scile i Haribde 150-ogodišnjeg falsifikovanja CG povijesti...ili da se, ekipa ili neki autori iz bilo kojih razloga snebivaju da, poput članka Opsada Dubrovnika ne kažu popu pop, a bobu bob na temu ko je oko Dubrovnika jeo g....Pozz

--Markus cg1 (razgovor) 18:26, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Riječina,

Ispratio sam, naravno, te članke. Oni su svakako etalnon, reper kako treba raditi.

Oko PG slupštine - ona je samo početak, doduše presudan početak, jednog praktičnog procesa kanibaliziranja CG. No, uslijedio je, kao što znaš, oružani otpor, najprije pobuna (Božićna), pa komitski pokret do 1929. godine, tu je Vlada u egzilu, Versajska konferencija, međunarodni komiteti za odbranu CG, premijeri Jovan Plamenac i Milutin Vučinić. Imamo Crnogorska vojska 1919. – 1921. ali to je sve još na nivou pojmovnoga raščišćavanja.

Pred nama su sinteze pojedinih perioda.

Srpstvo u CG je majka "nesporazuma". Moguće je tačno identifikovati prvi pomen srpstva u CG, prvi pomen Srbi u CG. Onda slijedi idologija srpstva u CG - njen format, sadržaj, implikacije i eksplikacije. Kada to riješimo solidnim natuknicama - onda nema jes-nije, i reče-mi-jedan-čoek.

--Markus cg1 (razgovor) 19:33, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Tvoj postupak

Mislim da si dovoljno dugo na wiki da shvatiš da članci koje napišeš nisu tvoji. Culo je sredio članak i još uz to napisao neki tenk usput. Malo pogledaj bolje.

Osim toga, ja nisam admin. --Suradnik13 (razgovor) 17:16, 2. rujan 2008. (CEST)

Bila je kriva poveznica. Vjerujem greška. Nebih to okarakterizirao vandalizomom. --Suradnik13 (razgovor) 17:20, 2. rujan 2008. (CEST)

Krivoj osobi si se obratio, pogledaj ovdje --Dalibor Bosits ^© 17:21, 8. rujan 2008. (CEST)

Nekorektno!

Vrlo nekorektno od Tebe u vezi izmjena oko Duklje (Povijest Crne Gore). Napravio si karambol, iz neznanja i bog-te-pita kakve ambicije. Upustio si se u pisanje članka o temi koju uopšte ne poznaješ, štovoiše, nemaš elementarna znanja o njoj.

Napisao si: "...država (Dukja će ) ponovno biti uništena, [Vojislav]] koji će izboriti samostalnost prvo prevarom bizantskog stratega 1041 godine" a kao izvor navodiš i [5], izvještaj kroničara koji piše o događaju 1072.-1075. Možda, ako je vjerovati... - takve formulacije koristiš! Batali posa, nađi neku drugu zanimaciju.

--Markus cg1 (razgovor) 02:32, 9. rujan 2008. (CEST)

Iz neznanja pišeš gluposti koji nije ni moguće referencirati. Neko će sjutra to uzeti i bačiti na sprdnju. Ako je vjerovati, možda, nove i najnovije publikacije...- koje publikacije - o čemu Ti to? Kakve greške da se pišu pa da Ti ih ja ispravljam? To su brljotine, tone brljotina. Potpuno si me razočarao, ne znam što Ti je? Vjerujem da to nijesi Ti no neki šaljivdžija. Što je ovo, je li neki vic?

--Markus cg1 (razgovor) 02:52, 9. rujan 2008. (CEST)

Bravo majstore, tako je, samo naprijed, aj prijatno, laku noć...

--Markus cg1 (razgovor) 03:05, 9. rujan 2008. (CEST)

Checkuser

Suradnici koji imaju checkuser tj. provjeriteljska prava ne proslijeđuju takve informacije, nego ih koriste kako bi se zlonamjerne suradnike udaljilo s Wikipedije. Slobodno mi možeš dati poveznice na en wiki koje spominješ, pa će problem riješiti netko od naših provjeritelja zajedno s onima na en wiki. SpeedyGonsales 15:59, 13. rujan 2008. (CEST)

Aleksandar makedonski

Bog!

Postavio sam ovaj prijedlog za preimenovanje prije dosta vrimena. No, nema odgovora. Možeš li se izjasniti?--Anto (razgovor) 11:10, 17. rujan 2008. (CEST)

Povijest Crne Gore

Obratiti pozornost! Andrej Šalov 18:38, 26. rujan 2008. (CEST)

Odgovoreno. --Suradnik13 (razgovor) 09:06, 3. listopad 2008. (CEST)

Ove izmjene su vridne komentara, ostale su sitne.
Ovdi [6] je bia nepotribni uređivački rat. Ovdi tebi dajem za pravo. Ako ništa, pozvao si se na crnogorske izvore (montenegrina.net). Ako me razumiš, nije ništa bilo Crnogorcima na šćetu.
Ovdi [7] tebi dajem za pravo samo utoliko zbog tega što dil koji si obrisa nije imao referencu.
Ovdi [8] je dosta obrisano, ali nisan toliko ovdi uša u gradivo, da bih ti moga reć je li opravdano ili nije.
Ovdi [9] je brdo referenca, gradivo toliko ne znan.
Ne znan ovdi gradivo [10], ali vidin da si se ti poziva na reference (nisan ih čitao) za razliku od prijašnje inačice, pa je za virovat tebi.
[11]? Dovoljno kratko, je li bilo potriba brisat? Ipak, triba provirit imena.
Ovo [12] mi djeluje kao obogaćivanje, vidin reference, čišćenje od propagande.
Ostale tvoje izmjene smatram manjim operativnim stvarima, pa ih nisan posebno ni navodia.
Nisan se tia uključivat u raspravu, jer nisan se potkova gradivon. Kubura (razgovor) 09:28, 9. listopad 2008. (CEST)

Micanje taga

»Suradnik koji je postavio tag se slaže s činjenicom da ovo nije originalni rad«

- neznam gdje sam ja to izjavio. --Suradnik13 (razgovor) 18:51, 6. studeni 2008. (CET)

Suradnik13

Suradnik13 treba biti prijavljen da se ismijava od autora koji su stvarali članak riječima, jeste zapeli, Ovo već prelazi u farsu. Također prijeti i napada riječima nitko te ne tjera da budeš na hrvatskoj wikipediji. Trebalo bi ga prijaviti za njegov ciničan pristup vjerodostojnosti informacija sadržanih u članku kao i vjerodostojnosti autora koji su članak stvarali. -- Goran (razgovor) 04:44, 7. studeni 2008. (CET)

Molba

Provjerit ću. SpeedyGonsales 14:43, 7. studeni 2008. (CET)

Zvonimir

Pozdrav! Molim te da za ovo navedeš izvore jer u protivnom ću to morati ukloniti. Ja sam naime postao patroler i pregledavam prije svega izmjene koje se naprave u člancima iz povijesti. --Flopy (razgovor) 08:37, 9. siječanj 2009. (CET)

Izvori

Izvoliš navesti izvore, jer te je Flopy lijepo pitao. Ja neću stavljati nikakve tagove. --Suradnik13 (razgovor) 20:26, 11. siječanj 2009. (CET)

Hm, a možeš li dodati koji zarez u taj svoj dio o Zvonimiru. --Suradnik13 (razgovor) 21:06, 11. siječanj 2009. (CET)

Žali bože takvih povjesničara kao što si ti. Naročito ako navodiš neke stranice iz koje nije ni vidljivo tko je njihov autor. Ja sam ti rekao da se u tvoj znanje povjesti uopće ne pouzdajem. Ako hoćeš glumit povjesničara, idi u knjižnicu, posudi knjigu nekog povjesničara, a ne navoditi neke pitaj boga kakve internetske stranice. Kad se navode izvori, onda se navodi ime autora, naziv djela, mjesto i godina izdanja, te stranica ako je u papiru. --Suradnik13 (razgovor) 21:20, 11. siječanj 2009. (CET)

Sporan mi je dio da je Zvonimir unuk Stjepana, sina Svetoslava Suronje. Ti si to stavio u članak kao gotovu činjenicu, a uopće ne znamo je li tako. Navedi knjigu koja to tvrdi, ja ne znam nijednog uglednog povjesničara koji to tvrdi. Zvonimirovo porijeklo je nepoznato, neki smatraju da je bio rođak Petra Krešimira (ne zna se u kojem rodbinskom odnosu) kao primjerice Stjepan Antoljak, a neki, kao što su Budak i Goldstein, misle da čak nije bio Trpimirović. Dakle, ovo što ti tvrdiš nije sigurno. Svojedobno sam počeo pisati nov članak o Zvonimiru, koji nikako nemam vremena dovršiti, dosada sam napisao ovo:

ZVONIMIR

O Zvonimirovom porijeklu ne zna se gotovo ništa. Najvjerojatnije je bio potomak kralja Svetoslava Suronje, dakle rođak kralja Petra Krešimira IV., iako ima povjesničara koji misle da nije bio Trpimirović nego pripadnik nekog od uglednih hrvatskih rodova odnosno plemena (Budak, 111 - 113, to ne isključuje ni Goldstein, 401).

Zvonimir se u izvorima prvi put spominje godine 1070. kao ban i suvladar Petra Krešimira IV. Inače se pretpostavlja da je prvobitno vladao Slavonijom koju je, nepoznato je točno kada, dobio od mađarskih Arpadovića. Veliki dio Slavonije bio je naime do toga doba pod njihovom vlašću (osvojio ju je ugarski kralj Stjepan I. oko 1027. otevši je Krešimiru III.). Kako je Zvonimir s Arpadovićima bio u rodbinskim odnosima (njegova žena Jelena Lijepa bila je kći ugarskoga kralja Bele I. Arpadovića i sestra Gejze i Ladislava), oni su mu prepustili u vlast to područje (najvjerojatnije sjeverozapadnu Hrvatsku, točnije krajeve između današnjih gradova Varaždina i Zagreba te porječje Kupe). Ivo Goldstein pretpostavlja da se Zvonimirova vlast možda protezala čak i do Srijema (Goldstein, 390). Zvonimir je od rodbinskog odnosa s Arpadovićima imao višestruke koristi (ali oni još i više, jer su upravo na temelju Zvonimirova braka s pripadnicom dinastije Arpadovića Jelenom, nakon njegove smrti pretendirali i na kraju stekli hrvatsku krunu). Negdje poslije godine 1067. zamolio je Zvonimir, kako stoji u izvorima, ugarskog kralja Salomona i vojvodu Gejzu da mu pomognu istjerati istarsko-kranjskog vojvodu Ulrika II. s područja tzv. Marke Dalmatinske (područja Kvarnera, Hrvatskog primorja i dijela Istre od današnje Rijeke do Labina) koji je to područje osvojio oko godine 1064. Oni su to i učinili, a zauzvrat od njega dobili darove te je Zvonimir tako zavladao i tim područjem.

Sve to zasigurno je itekako utjecalo na kralja Petra Krešimira da 1070. Zvonimira uzme za svoga suvladara i prijestolonasljednika (kao takav se od te godine i spominje u izvorima zajedno s Petrom Krešimirom) što se u hrvatskoj historiografiji također tumači i kao ponovno sjedinjenje Slavonije s Hrvatskom koja je tako ponovo postala ujedinjena i moćna. Dotadašnji Krešimirov prijestolonasljednik njegov nećak Stjepan skinut je s tog položaja i zatvoren u samostan Sv. Petra pod Borovima u Splitu (Budak, 116, Goldstein, 390-1, Antoljak, 49).

Dok je Zvonimir sve više jačao i pripremao se za zadobivanje kraljevske časti na Jadranu se pojavljuje nova sila, Normani. U izvorima tako stoji da je godine 1074. normanski vojvoda Amiko iz Apulije s juga Italije u pljačkaškom pohodu na Hrvatsku zarobio "hrvatskog kralja". Ne kaže se kojega, ali najvjerojatnije je riječ o Petru Krešimiru IV., iako ima mišljenja da je možda riječ i o neretvanskom knezu Slavcu. U takvim, prilično nejasnim okolnostima, na prijestolje je stupio Zvonimir.

Pozdrav. --Flopy (razgovor) 13:53, 13. siječanj 2009. (CET)

Za Zvonimira to i nije toliko bitno. Problem je što ti to smatraš gotovim, provjerenim činjenicama, a to uopće nije sigurno. Zbog nedostatka izvora samo nagađamo, a ima povjesničara koji misle da Zvonimir uopće nije bio Trpimirović. Zato sam protiv tvoje verzije tog dijela članka, ako će se članak baviti Zvonimirovim porijeklom, onda treba navesti da ono nije poznato, nego da postoje nagađanja i tvrdnje pojedinih povjesničara onako kako sam to ja napravio. Ti si pak stavio "svoju" verziju kao da je to sigurna, provjerena činjenica, a to nije tako. Ozbiljni znanstveni članci ne pišu se tako. --Flopy (razgovor) 09:01, 15. siječanj 2009. (CET)

Pacta conventa

Nemam, morat ćeš se raspitati drugdje odnosno posuditi je u nekoj knjižnici. Iako, ako se ne varam, mislim da original tog ugovora uopće nije sačuvan. Ima povjesničara koji osporavaju da je Pacta conventa uopće postojala. Pozdrav. --Flopy (razgovor) 11:50, 19. ožujak 2009. (CET)

Prijepori

Rjecina, vidjeh već više puta neke prijepore kod tebe i Ex13. Zamolila bih i tebe da se ljubaznije "šamarate". Lijep pozdrav --Roberta F. 18:29, 21. ožujak 2009. (CET)

Gulaš

Nisan odusta. Triba si samo pogledat moje doprinose Posebno:Doprinosi/Kubura.
Jedino što san pisa na hr.wiki, uglavnom o hokeju na travi, ali malo i o Domovinskom ratu i pokoljima što je četničija napravila nad nami Hrvatima.
Stvar je i ta što te članke prvo pišen na hr.wiki. Naime, kad te iste činin na en.wiki, onda se uvik odnegdji nacrta niki pacijent (uvik niki drugi, jer se ekipa sminjiva kad me zavlači) koji upada u uređivački rat sa mnom, ometa me u izradi članka, stalno reverta, jednostavno, opstruira mi rad na članku sa glupavim pitanjima, izmotavanjima (dam mu poveznicu, a on, kao, ne može naći, teško je otipkati ctrl+F, ili "ne može shvatiti"), tako da ne mogu uredno pisati članak. Neritko to budedu "novoregistrirani" "neiskusni" suradnici, koji već prvog dana znadu sav wiki-kod i pridloške sa te Wikipedije. A glupi admini ne pripoznajedu da to netko očigledno opstruira Wikipediju.
Zato san na hr.wiki. Samo ti mene pitaj, sve ću ti reć. Kubura (razgovor) 23:50, 25. ožujak 2009. (CET)