Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. - Sankt Peterburg 2. veljače 1907.) bio je ruski kemičar. Poznat je kao jedan od dvojice znanstvenika koji su stvorili Periodni sustav elemenata; koji je bio važna karika znanosti u Drugoj industrijskoj revoluciji. Za razliku od ostalih stvaratelja, Mendeljejev je predvidio da će se mnogi elementi još otkriti. U nekoliko slučajeva poznato je njegovo neslaganje s prihvaćenim atomskim masama, govorio je da se one ne slažu s Periodnim zakonom, i to se pokazalo kao točno.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mendeljejev je rođen u Tobolsku, i bio je najmlađi od sedamaestoro djece Ivana Pavloviča Mendeljejeva i Marije Dmitrijevne Mendeljejeve (prije Kornilieva). S četrnaest godina, nakon očeve smrti, pohađao je Gimnaziju u Tobolsku.

Sada siromašna obitelj Mendeljejev, 1849. godine preselila se u Sankt Peterburg gdje je Dmitrij studirao pedagogiju 1850. Nakon maturiranja, doktori su mu dijagnosticirali tuberkulozu što je bio uzrok njegovog preseljenja na Krim, na Crnom moru 1855. Tu je postao glavni znanstvenik u lokalnoj gimnaziji. Potpuno zdrav vraća se u Sankt Peterburg 1856.

Između 1859 i 1861 proučavao je plinove u Parizu, i usavršavao spektroskop sa Gustavom Robertom Kirchhoffom u Heidelbergu. Nakon povratka u Rusiju 1863. postao je profesor kemije na Tehnološkom institutu i na sveučilištu u St. Peterburgu. Iste godine oženio se Feozvom Niktičnom Leščevom, a njihov brak završio je razvodom. Kasnije se oženio Anom Ivanovom Popovom, a njihova kći, Ljubov, poslije je postala žena poznatog ruskog pjesnika Aleksandra Bloka.

Iako je Mendeljejev prihvaćen diljem Europe kao znanstvenik, i dobitnik je odličja Copley Medal od Royal Society of London, njegove političke aktivnosti zabrinjavale su vladu, a rezultat toga bio je njegov otkaz s mjesta profesora 17. kolovoza 1890. Ipak, dobio je mjesto direktora u Uredu za mjere 1893.

U kasnijim godinama, radio je i patentirao standard za klasičnu Rusku votku, ali je važniji njegov rad na ulju koji je rezultirao otvaranjem prve rafinerije u Rusiji. Preminuo je u Sankt Peterburgu 1907. Element broj 101, radioaktivan, mendelevij nazvan je u njegovu čast.

Periodni sustav elemenata[uredi VE | uredi]

Originalni periodni sustav elemenata

Newlandow zakon oktava objavljen je 1866. No zbog manjka mjesta za buduća otkrića i stavljanje dva elementa u jednu periodu bilo je nezadovoljavajuće pa je njegova ideja odbijena. Ne znajući za to, Mendeljejev je radio na sličnom projektu, a 6. ožujka 1869 njegova ideja je predstavljena u Ruskom kemičarskom društvu. Naslov njegovog projekta bio je “Ovisnost između svojstava relativne atomske mase i elemenata“, a govorio je da ako se elementi svrstaju po atomskoj masi daju jedan redoslijed u periodama.

Elementi koji imaju slična kemijska svojstva imaju atomsku masu koja je ista ili relativno slična (npr. Pt, Ir, Os) ili kojima se povaćava (npr. K, Rb, Cs)

Svrstavanje elemenata po atomskoj masi, sveden je na valencije, kao i na kemijska svojstva. Tu se ubrajaju elementi kao Li, Be, Ba, C, N, O i Sn.

Elementi koji su najrasprostranjeniji imaju malu atomsku masu.

“Magnituda atomske mase određuje tip elementa, isto kao što i magnituda molekule određuje tip tijela. Moramo očekivati otkrića još mnogih elemenata - kao na primjer elementi analogni aluminiju i siliciju - čija bi atomska masa trebala biti između 65 i 75. Atomske mase nekih elemenata mogu se odrediti znanjem o njima sličnim elementima. Iako atomska masa telura mora biti između 123 i 126, a ne može biti 128“ - rekao je Mendeljejev.

Neke karakterne osobine elemenata mogu se odrediti pomoću atomskih masa.

Ne znajući za Mendeljejeva, Lothar Meyer je također radio na periodnom sustavu. Njegov rad, izdan 1864. godine sadržavao je samo 28 elemenata raspoređenih po samo valencijama. Uz to, Meyer nikad nije došao na ideju da predvidi otkriće novih elemenata, i da ispravi atomske mase. Samo nekoliko mjeseci nakon Mendeljejevog sustava, Meyer izdao je virtualno identičan sustav. Neki ljudi smatraju Mendeljejeva i Meyera ko-stvoritelje peridonog sustava, no Mendeljejev je točno predvidio kvalitete elemenata koje je on zvao eka-silicij (germanij, eka-aluminij (galij) i eka-bor (skandij) i to mu je dalo veći dio slave. U to vrijeme Mendeljejeva predviđanja impresionirala su sve i eventualno su dokazana kao točnim.

Ostali uspjesi[uredi VE | uredi]

Mendeljejev kako piše u svojoj sobi

Pri pokušaju kemijskog dobivanja etera 1902. godine iznio je krivu hipotezu o postojanju dva elementa koji imaju manju masu od vodikove, te da je lakši od njih kemijski inertan element, izuzetno pokretljiv, sveprodirući i sveprožimajući plin.

Mendeljejev je posvetio vrijeme i analizi otopina, koje je promatrao kao homogene tekuće sustave koje se sastoje od nestabilnih disocirajućih komponenata - otapala i otopljene tvari, držeći da su to primjeri jednostavnih ili čistih tvari, podložnih Daltonovim zakonima.

U pogledu fizikalne kemije proučavao je reakcije tekućine s toplinom, i izradio formulu sličnu Gay-Lussacovom zakonu o uniformalnosti i širenju plinova, kao kad je išao nazad u 1861. i interpretirao T. Andrewovu koncepciju kritične temperature plinova tako što je odredio apsolutno talište supstance čiji elementi daju temperaturu jednaku nuli, i tada voda prelazi u vapnenac, neovisno o temperaturi i volumenu.

Mendeljejev je puno pisao o kemiji, a njegova najpoznatija knjiga zasigurno je The Principles of Chemistry koja je pisana od 1868. do 1870., a prevedena je na mnoge svjetske jezike.

Mendeljejev je dobio i zasluge za to jere je otkrio optimalnu količinu alkohola, 40% (80 dokaza), u ruskoj votki. Izvor te atribucije bila je teza njegovog doktorata O kompoziciji alkohola i vode. Ta teza temeljila se uglavnom na fizikalnim svojstvima alkohola-vode, kao destilacija.

Dobio je zasluge i za predstavljenje metričnig sistema Ruskom Carstvu.

Izumio je pirokolidij, vrsta plinovitog praha bazirana na nitrocelulozi, a 1892. organizirao njegovu manufakturu.

Proglašen počasnim članom HAZU.