Regije Republike Srpske

Izvor: Wikipedija

Regije Republike Srpske dijele zemljopisni prostor Republike Srpske. Ovisno od praktičnih potreba moguće je uvjetno podijeliti Republiku Srpsku na različite regije. Budući da su urbana središta glavne poluge i posrednici ukupnog razvitka Republike Srpske, ovaj prostor najčešće se diferencira primjenom tzv. čvorišno-funkcionalnog načela. Prema tome uvjetne granice regija određuju se gravitacijskim utjecajem glavnih urbanih i ujedno razvojnih središta. Jedan od najvažnijih ciljeva regionalizacije i politike regionalnog razvitka je što ravnomjerniji razvoj na razini republike, odnosno entiteta ili države. Pored funkcionalnih regija, moguće je izdvojiti i fizionomske regije, odnosno prirodno-zemljopisne oblasti Republike Srpske.

Funkcionalne regije[uredi | uredi kôd]

Čvorišno-funkcionalna regionalizacija Republike Srpske različito je napravljena u Prostornom planu Republike Srpske i u zemljopisnim udžbenicima. Po istom načelu, ali ponovo s drugačijim granicama regija napravljena je i organizacija sudstva na prostore koji su u nadležnosti okružnih sudova. Svoju diferencijaciju prostora ima i Policija Republike Srpske, te neka javna poduzeća u Republici Srpskoj kao što su Pošte Srpske, Telekom Srpske, Elektroprivreda Republike Srpske itd.

Regije prema Prostornom planu (2008. – 2015.)[uredi | uredi kôd]

Mezoregije u Republici Srpskoj
  1. Mezoregija Prijedor
  2. Mezoregija Banja Luka
    1. Podregija Gradiška
    2. Podregija Mrkonjić Grad
  3. Mezoregija Doboj
  4. Mezoregija Bijeljina
    1. Podregija Zvornik
  5. Mezoregija Istočno Sarajevo
    1. Podregija Foča
  6. Mezoregija Trebinje[1]

Regije prema Prostornom planu (2015. – 2025.)[uredi | uredi kôd]

Regije Republike Srpske prema Prostornom planu do 2025. godine

Prema Prostornom planu, za kojeg je nadležno entitetsko ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Republika Srpska sastoji se od šest mazoregija i četiri subregije. Regije Republike Srpske u razini su s europskom razinom NUTS3.

Ta podjela na plansko-statističke regije uvjetovana je demografskom slikom i strukturom cijelog entiteta, prostornom raspodjelom stanovništva i njegovog kretanja između urbanih centara i ruralnog okruženja, fizičko-geografskom slikom područja i njegovom gospodarskom razvoju, visokom razinom pristupačnosti naseljenih mjesta i infrastrukturi, kvalitetom i količinom opremljenosti javno-socijalnih funkcija u centrima razvoja i ostalim naseljenim mjestima, povoljnim pravnim i administrativnim uvjetima za unapređenje prostornog razvoja, planskim pozicioniranjem urbanih centara u odgovarajućim strategijama razvoja Republike Srpske i kontekstu dosadašnjih planova za različite razine administracije, političkim okvirom i tradicijom područja.[2]

Prema Prostornom planu Republike Srpske do 2025. godine, entitet se dijeli na sljedeće regije:[3]

Naziv regije Primarni regionalni centar Sekundarni
regionalni centar
Obuhvaćene jedinice
lokalne samouprave
Regija Prijedor Prijedor Novi Grad Prijedor, Novi Grad, Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Kostajnica i Oštra Luka
Regija Banja Luka Banja Luka Gradiška i Mrkonjić Grad Banja Luka, Gradiška, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Srbac, Laktaši, Čelinac, Mrkonjić Grad, Petrovac, Prnjavor, Ribnik, Istočni Drvar, Kupres i Šipovo
Regija Doboj Doboj Bosanski Brod, Šamac, Derventa Vukosavlje, Derventa, Doboj, Petrovo, Bosanski Brod, Teslić, Šamac, Pelagićevo, Donji Žabar, Stanari i Modriča
Regija Bijeljina Bijeljina Zvornik Bijeljina, Bratunac, Vlasenica, Zvornik, Lopare, Milići, Osmaci, Srebrenica, Ugljevik i Šekovići
Regija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo Višegrad Višegrad, Pale, Rogatica, Rudo, Sokolac, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Han Pijesak i Trnovo
Regija Trebinje Trebinje Foča Berkovići, Bileća, Gacko, Ljubinje, Nevesinje, Istočni Mostar, Trebinje, Foča, Kalinovik, Novo Goražde, Čajniče

Regije Republike Srpske prema zemljopisnim udžbenicima[uredi | uredi kôd]

  1. Banjalučka regija
  2. Dobojsko-bijeljinska regija
  3. Sarajevsko-zvornička regija
  4. Trebinjsko-fočanska regija

Područja okružnih sudova Republike Srpske[uredi | uredi kôd]

  1. Banja Luka
  2. Doboj
  3. Bijeljina
  4. Istočno Sarajevo
  5. Trebinje

Poštanske regije Republike Srpske[uredi | uredi kôd]

Poštanske regije Republike Srpske
  1. Banjaluka
  2. Bijeljina
  3. Brčko
  4. Doboj
  5. Zvornik
  6. Prijedor
  7. Sokolac
  8. Trebinje
  9. Foča

Fizionomske regije Republike Srpske[uredi | uredi kôd]

Prema reljefnim, klimatskim i biogeografskim cjelinama u Republici Srpskoj se najčešće izdvajaju tri dijela:

  • Panonska oblast,
  • Planinsko-kotlinska oblast i
  • Jadranska oblast.

Vidi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Просторни план Републике Српске (PDF) (srpski). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. lipnja 2011. Pristupljeno 30. prosinca 2010.
  2. Izmjene i dopune prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine (PDF). vladars.net. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. rujna 2017. Pristupljeno 27. siječnja 2018.
  3. Koncepcija regijskog razvoja Republike Srpske (PDF). vladars.net. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. listopada 2020. Pristupljeno 27. siječnja 2018.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]