Foča

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Foča. Za naselje kod Doboja, pogledajte Foča (Doboj, BiH).

Foča
Entitet	Republika Srpska
Sjedište	Foča
Načelnik	Zdravko Krsmanović
Površina	1.180 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	40.513 (1991.) 34/km²

Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.

Foča je nekadašnja oaza mira, parkova, drvoreda i cvijetnjaka, stjecište bogatih trgovaca i dobronamjernih ljudi s prepoznatljivom arhitekturom tipičnog bosansko-hercegovačkog šehera u orijentalnom duhu sa 18 mahala od kojih se iz 16 njih sa 17 gradskih islamskih bogomolja, s centralnom čaršijom u orijentalnom stilu gdje su se ranije dešavala sva privredna dešavanja u gradu i susreti ljudi sa svih strana svijeta.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 2.1 Foča (naseljeno mjesto), nacionalni sastav 2.2 Turski popis stanovništva 1468./1469. 3 Naseljena mjesta 4 Uprava 5 Povijest 6 Gospodarstvo 7 Poznate osobe 8 Spomenici i znamenitosti 9 Obrazovanje 10 Kultura 11 Sport 12 Obrazovanje 13 Izvor 14 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Foča je smještena u jugoistočnom dijelu zemlje na granici prema Crnoj Gori i Sandžaku (Srbija), te razmeđu krševite Hercegovine i šumovite Bosne, na izvorištu rijeke Drine.

Foča je općina s najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina Maglić 2386 metara), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvisočijem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2000 metara nadmorske visine; jedinom prašumom u Bosni i Hercegovini i najvećom u Europi - Perućicom koja se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska, gdje se u još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze najveći europski uzorci jele (63 m) i homore (65 m), te kapitalni primjerci bukve, kao i zasigurno najljepši vodopad u BiH Skakavac; omeđenu s jugoistoka jedinstvenim kanjonom rijeke Tare, po dubini najvećim u Europi i drugim u svijetu, odmah iza Grand Kanjona u SAD-u; većim brojem prirodnih planinskih jezera i velikim brojem još uvijek nezagađenih riječnih tokova, što je utjecalo na činjenicu da postane omiljeno okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi svakolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za znanost i obrazovanje s ciljem da se u potpunosti sačuva za buduće generacije.

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Foča

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Foča imala je 40.513 stanovnika, raspoređenih u 120 naselja.

Stanovništvo općine Foča
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	20.790 (51,31%)	23.316 (52,20%)	25.766 (52,86%)
Srbi	18.315 (45,20%)	18.908 (42,33%)	21.458 (44,02%)
Hrvati	94 (0,23%)	141 (0,31%)	218 (0,44%)
Jugoslaveni	463 (1,14%)	1.069 (2,39%)	102 (0,20%)
ostali i nepoznato	851 (2,10%)	1.227 (2,74%)	1.197 (2,45%)
ukupno	40.513	44.661	48.741

[uredi] Foča (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Foča
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Srbi	7.901 (55,11%)	5.663 (49,11%)	4.148 (44,80%)
Muslimani	5.526 (38,54%)	4.414 (38,28%)	4.309 (46,54%)
Hrvati	74 (0,51%)	87 (0,75%)	152 (1,64%)
Jugoslaveni	312 (2,17%)	677 (5,87%)	50 (0,54%)
ostali i nepoznato	522 (3,64%)	689 (5,97%)	598 (6,45%)
ukupno	14.335	11.530	9.257

[uredi] Turski popis stanovništva 1468./1469.

Stanovništvo Foče 1468./1469.
godina	broj sela	broj kuća	odrasli	djeca	broj stanovnika
1468./1469.	/	196	/	/	1050

[uredi] Naseljena mjesta

Anđelije, Bastasi, Beleni, Biokovo, Birotići, Bogavići, Borje, Borovinići, Brajići, Brajkovići, Brod, Brusna, Budanj, Bujakovina, Bunovi, Cerova Ravan, Crnetići, Cvilin (dio), Čelebići, Čelikovo Polje, Ćurevo, Daničići, Derolovi, Drače, Dragočava, Dragojevići, Đeđevo, Fališi, Filipovići (dio), Foča, Glušca, Godijeno, Gostičaj, Govza, Gradac, Grandići, Grdijevići, Hum, Huseinovići, Igoče, Izbišno, Jasenovo, Ječmišta, Jeleč, Jošanica, Kolun, Kosman, Kozarevina, Kozja Luka, Kratine, Krna Jela, Kruševo, Kunduci, Kunovo, Kuta, Ljubina, Marevo, Mazoče, Meštrevac, Miljevina, Mirjanovići, Mješaji, Orahovo, Papratno, Patkovina, Paunci, Petojevići, Poljice, Popov Most, Potpeće, Prevrać, Prijeđel, Prisoje (dio), Puriši, Rijeka, Rodijelj (dio), Slatina, Sorlaci (dio), Susješno, Škobalji, Štović, Šuljci, Tečići, Tjentište, Tođevac, Toholji, Trbušće, Trtoševo, Tvrdaci, Velenići, Vikoč, Vitine, Vojnovići, Vranjevići, Vrbnica, Vučevo, Vukušići, Zakmur, Zavait, Zubovići i Željevo.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Foča, sa gradom Fočom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Bavčići, Bešlići, Bunčići, Donje Žešće, Jabuka, Kolakovići, Lokve, Mazlina, Mravljača, Njuhe, Podgrađe, Previla, Račići, Radojevići, Slavičići, Stojkovići, Ustikolina, Zabor i Zebina Šuma, te dijelovi naseljenih mjesta: Cvilin, Filipovići, Prisoje, Rodijelj i Sorlaci. Od ovog područja formirana je općina Foča-Ustikolina.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Općina s ujedno i najstarijom džamijom u Bosni i Hercegovini Turhan Emin-begovom u naselju Ustikolina iz 1448. godine, čije postojanje je svjedočilo da su muslimani i islam postojali u Bosni i Hercegovini još prije službenog pada srednjovjekovne Bosne pod Osmanlijsku vlast^{[nedostaje izvor]}.

Foča je prostor događanja, sudbonosne po narodnooslobodilački pokret Jugoslavije (partizane), V. neprijateljske ofanzive - poznatu i pod imenom Bitka na Sutjesci kao i četničkim zločinima nad muslimanskim življem. Foča je bila i ostala mjestom skrivanja svih čuvenijih četnika, počevši od Draže Mihailovića nakon završetka Drugog svjetskog rata, pa do onih koje su pripadnici UDBE proganjali sve do 1954. godine. Izašla je iz animoziteta u koji je zapala upravo zahvaljujući tim događanjima iz 1990. i čuvenoj aferi "Fočatransa", kada su intervenirale i specijalne jednice republičkog SUP-a, da bi u skorijoj prošlosti opet punila retke novina s člancima o nezapamćenim zločinima nad muslimanskim življem^{[nedostaje izvor]} i, u toku rata na Bosnu i Hercegovinu iz 1992., organiziranom etničkom čišćenju, zlostavljanju i ubijanju nepravoslavnog stanovništva općine, rušenju svih spomenika i vjerskih objekata islamske kulture, zatiranju svih znakova viševjekovnog postojanja dominantnog orijentalnog uticaja življenja. Po odluci Skupštine Republike Srpske 4. siječnja 1994 godine, naziv grada je, pošto je od većine srpskih stanovnika smatran omraženim turskim imenom, promenjen u Srbinje, a 2004. odlukom Visokog predstavnika u BiH, vraćen je stari naziv Foča.

Označena i od NATO pakta kao vrlo važna meta u toku zračnih napada na položaje agresora 1995., općina Foča ostala je bez skoro svih važnijih mostova koji su mahom srušeni ili teško oštećeni.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

U Foči se nalaze medicinski i bogoslovni fakultet.

[uredi] Kultura

U gradu Foči je 442 godine zubu vremena odolijevela po mnogima, jedna od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini, a po nekima i na Balkanu - Aladža (Šarena) džamija za koju je Hamdija Kreševljaković, jedan od najpriznatijih poznavalaca i proučavatelja bosanske kulture izjavio: "Iako su Gazi Husrev-begova džamija i Sokolovićev most na Drini najmonumentalnije građevine osmanskog doba u Bosni, a Stari most u Mostaru opet djelo svoje vrste, to je ipak Aladža džamija u Foči najsavršeniji arhitektonski spomenik tog doba u ovim zemljama."

Kao i svi ostali sakralni objekti islamske kulture na području općine Foča i ova dva dragulja bosansko-hercegovačke i islamske kulture su porušena tokom agresije do temelja.

Grad domaćin Partizanske olimpijade, održavane svake godine u znak sjećanja na period iz NOB-a (siječanj - svibanj 1942), kada je Foča poslužila kao krajnje odredište i baza za oporavak promrzlih učesnika čuvenog Igmanskog marša, neposredno nakon stravičnog četničkog terora i zločina nad Fočacima i izbjeglim Rogatičanima, koji je odnio više tisuća ljudskih života.

Foča je kultno mjesto antifašizma u bivšoj SFRJ. Dolina heroja - Sutjeska - Tjentište, gdje se u sklopu hotelskog kompleksa nalazi i nekada najveći otvoreni bazen u Europi (16000 kvadratnih metara).

U gradu se nalaze dva fakulteta: Medicinski i Duhovna akademija u sklopu Univerziteta u Istočnom sarajevu

[uredi] Sport

[uredi] Obrazovanje

• Medicinski fakultet (www.mf-foca.com/cir/index.htm)

[uredi] Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

[uredi] Vanjske poveznice

• Zvanična stranica općine
• Nacionalni park Sutjeska