Foča

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Foča. Za naselje kod Doboja, pogledajte Foča (Doboj, BiH).
Foča
Grb općine Foča
BH municipality location Foca.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Foča
Načelnik Radisav Mašić
Površina 1.180 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

40.513 (1991.)
34/km²
Panorama Foče i ušće Čeotine u Drinu.

Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.

Foča je nekadašnja oaza mira, parkova, drvoreda i cvijetnjaka, stjecište bogatih trgovaca i dobronamjernih ljudi s prepoznatljivom arhitekturom tipičnog bosansko-hercegovačkog šehera u orijentalnom duhu sa 18 mahala od kojih se iz 16 njih sa 17 gradskih islamskih bogomolja, s centralnom čaršijom u orijentalnom stilu gdje su se ranije dešavala sva privredna dešavanja u gradu i susreti ljudi sa svih strana svijeta.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Foča je smještena u jugoistočnom dijelu zemlje na granici prema Crnoj Gori i Srbiji, te razmeđu krševite Hercegovine i šumovite Bosne, na izvorištu rijeke Drine. Kroz grad protiče i Čeotina koja se u samom gradu ulijeva u Drinu.

Foča je općina s najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina Maglić 2386 metara), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvisočijem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2000 metara nadmorske visine; jedinom prašumom u Bosni i Hercegovini i najvećom u Europi - Perućicom koja se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska, gdje se u još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze najveći europski uzorci jele (63 m) i homore (65 m), te kapitalni primjerci bukve, kao i Skakavac, zasigurno najljepši vodopad u BiH; omeđenu s jugoistoka jedinstvenim kanjonom rijeke Tare, po dubini najvećim u Europi i drugim u svijetu, odmah iza Grand Canyona u SAD-u; većim brojem prirodnih planinskih jezera i velikim brojem još uvijek nezagađenih riječnih tokova, što je utjecalo na činjenicu da postane omiljeno okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi svakolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za znanost i obrazovanje s ciljem da se u potpunosti sačuva za buduće generacije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Foča

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Foča imala je 40.513 stanovnika, raspoređenih u 120 naselja.

Stanovništvo općine Foča
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 20.790 (51,31%) 23.316 (52,20%) 25.766 (52,86%)
Srbi 18.315 (45,20%) 18.908 (42,33%) 21.458 (44,02%)
Hrvati 94 (0,23%) 141 (0,31%) 218 (0,44%)
Jugoslaveni 463 (1,14%) 1.069 (2,39%) 102 (0,20%)
ostali i nepoznato 851 (2,10%) 1.227 (2,74%) 1.197 (2,45%)
ukupno 40.513 44.661 48.741

Foča (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Foča
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 7.901 (55,11%) 5.663 (49,11%) 4.148 (44,80%)
Muslimani 5.526 (38,54%) 4.414 (38,28%) 4.309 (46,54%)
Hrvati 74 (0,51%) 87 (0,75%) 152 (1,64%)
Jugoslaveni 312 (2,17%) 677 (5,87%) 50 (0,54%)
ostali i nepoznato 522 (3,64%) 689 (5,97%) 598 (6,45%)
ukupno 14.335 11.530 9.257

Turski popis stanovništva 1468./1469.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo Foče 1468./1469.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1468./1469. / 196 / / 1050

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Anđelije, Bastasi, Beleni, Biokovo, Birotići, Bogavići, Borje, Borovinići, Brajići, Brajkovići, Brod, Brusna, Budanj, Bujakovina, Bunovi, Cerova Ravan, Crnetići, Cvilin (dio), Čelebići, Čelikovo Polje, Ćurevo, Daničići, Derolovi, Drače, Dragočava, Dragojevići, Đeđevo, Fališi, Filipovići (dio), Foča, Glušca, Godijeno, Gostičaj, Govza, Gradac, Grandići, Grdijevići, Hum, Huseinovići, Igoče, Izbišno, Jasenovo, Ječmišta, Jeleč, Jošanica, Kolun, Kosman, Kozarevina, Kozja Luka, Kratine, Krna Jela, Kruševo, Kunduci, Kunovo, Kuta, Ljubina, Marevo, Mazoče, Meštrevac, Miljevina, Mirjanovići, Mješaji, Orahovo, Papratno, Patkovina, Paunci, Petojevići, Poljice, Popov Most, Potpeće, Prevrać, Prijeđel, Prisoje (dio), Puriši, Rijeka, Rodijelj (dio), Slatina, Sorlaci (dio), Susješno, Škobalji, Štović, Šuljci, Tečići, Tjentište, Tođevac, Toholji, Trbušće, Trtoševo, Tvrdaci, Velenići, Vikoč, Vitine, Vojnovići, Vranjevići, Vrbnica, Vučevo, Vukušići, Zakmur, Zavait, Zubovići i Željevo.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Foča, sa gradom Fočom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Bavčići, Bešlići, Bunčići, Donje Žešće, Jabuka, Kolakovići, Lokve, Mazlina, Mravljača, Njuhe, Podgrađe, Previla, Račići, Radojevići, Slavičići, Stojkovići, Ustikolina, Zabor i Zebina Šuma, te dijelovi naseljenih mjesta: Cvilin, Filipovići, Prisoje, Rodijelj i Sorlaci. Od ovog područja formirana je općina Foča-Ustikolina.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Foča je općina s najstarijom džamijom u Bosni i Hercegovini Turhan Emin-begovom u naselju Ustikolina.

Foča je prostor događanja, sudbonosne po narodnooslobodilački pokret Jugoslavije (partizane), V. neprijateljske ofanzive - poznatu i pod imenom Bitka na Sutjesci kao i četničkim zločinima nad muslimanskim življem.

Foča je bila i ostala mjestom skrivanja svih poznatijih četnika, počevši od Draže Mihailovića nakon završetka Drugog svjetskog rata, pa do onih koje su pripadnici UDBE proganjali sve do 1954. godine. Izašla je iz animoziteta u koji je zapala upravo zahvaljujući tim događanjima iz 1990. i čuvenoj aferi "Fočatransa", kada su intervenirale i specijalne jednice republičkog SUP-a, da bi u nedavnoj prošlosti opet punila novinske redke člancima o nezapamćenim zločinima nad muslimanskim življem i tijekom velikosrpske agresije na BiH iz 1992., organiziranom etničkom čišćenju, zlostavljanju i ubijanju nepravoslavnog stanovništva općine, rušenju svih spomenika i vjerskih objekata islamske kulture, zatiranju svih znakova viševjekovnog postojanja dominantnog orijentalnog utjecaja življenja. Po odluci Skupštine Republike Srpske 4. siječnja 1994 godine, naziv grada je, pošto je od većine srpskih stanovnika smatran omraženim turskim imenom, promijenjen u Srbinje, a 2004. odlukom ustavnog suda BiH, vraćen je stari naziv Foča.

NATO savez ju je označio važnom metom kad je napadao iz zraka položaje Vojske Republike Srpske 1995. godine. Onda je općina Foča bez skoro svih važnijih mostova koji su mahom srušeni ili teško oštećeni.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

U gradu Foči je 442 godine zubu vremena odolijevela po mnogima, jedna od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini, a po nekima i na Balkanu - Aladža (Šarena) džamija za koju je Hamdija Kreševljaković, jedan od najpriznatijih poznavatelja i proučavatelja islamske kulture u BiH izjavio: "Iako su Gazi Husrev-begova džamija i Sokolovićev most na Drini najmonumentalnije građevine osmanskog doba u Bosni, a Stari most u Mostaru opet djelo svoje vrste, to je ipak džamija Aladža u Foči najsavršeniji arhitektonski spomenik tog doba u ovim zemljama."[nedostaje izvor]

Kao i svi ostali sakralni objekti islamske kulture na području općine Foče i ova dva dragulja bosansko-hercegovačke i islamske kulture su porušena tijekom velikosrpske agresije do temelja.

Grad domaćin Partizanske olimpijade, održavane svake godine u znak sjećanja na period iz NOB-a (siječanj - svibanj 1942.), kada je Foča poslužila kao krajnje odredište i baza za oporavak promrzlih sudionika čuvenog Igmanskog marša, neposredno nakon stravičnog četničkog terora i zločina nad Fočacima i izbjeglim Rogatičanima, koji je odnio više tisuća ljudskih života.

Foča je kultno mjesto antifašizma u bivšoj SFRJ. Dolina heroja - Sutjeska - Tjentište, gdje se u sklopu hotelskog kompleksa nalazi i nekada najveći otvoreni bazen u Europi (16000 kvadratnih metara).

U gradu se nalaze dva fakulteta: Medicinski fakultet i Duhovna akademija u sklopu sveučilišta u Istočnom Sarajevu.

Šport[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Foča