Istočno Sarajevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Istočno Sarajevo
Grb Istočnog Sarajeva
Grb
Entitet Republika Srpska
Općine Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Pale, Sokolac, Istočni Stari Grad i Trnovo
Površina
 - Ukupna 1.342 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 71.210
 - Gustoća 53 stan. na km²
Vremenska zona CET (UTC)
Pozivni broj (+387) 57
Službena stranica www.gradisarajevo.net
Zemljovid
Položaj Istočnog Sarajeva

Položaj Istočnog Sarajeva

Istočno Sarajevo je jedan od dvanaest službenih gradova u Bosni i Hercegovini. Istočno Sarajevo je ranije bilo poznato kao Srpsko Sarajevo, ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavanim i diskriminatorskim prema Bošnjacima, Hrvatima i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i sastoji se od sedam općina, među kojima su također i općine koje su prema odluci Ustavnog suda BiH izgubile odrednicu "srpski". Istočno Sarajevo je nastalo tijekom rata u Bosni i Hercegovini od općina i područja u okolini Sarajeva, koje su prema Daytonskom sporazumu pripale Republici Srpskoj.


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Istočno Sarajevo se nalazi u zemljopisnom središtu Bosne i Hercegovine, a na njegovom teritoriju se nalaze planine koje dosežu i 2000 metara visine, kao Bjelašnica, Jahorina, Igman, Treskavica i Trebević.

Najvažniji riječni tokovi su Paljanska i Mokranjska Miljacka, koje, kod mjesta Bulozi čine jedinstveno korito rijeke Miljacke; Prača, koja izvire ispod padina Jahorine na 1462 m nadomorske visine i Željeznica sa izvorom ispod planine Treskavice.[1]

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

U razdoblju građanskog rata , od 1992. do 1995. godine , Pale su bile privremena prijestolnica Republike Srpske . Tu su se nalazile političke i pravne institucije : Vlada i njeni organi , Skupština Republike Srpske i dr. . U isto vrijeme tu su se nalazile novinska agencija SRNA , Televizijski studio KANAL S , novine " Javnost " i " Ognjišta " .

Prva civilna vlast na teritoriji Istočnog Sarajeva formirana je na skupštinskoj sjednici , u zgradi Mjesne zajednice Lukavica , krajem ljeta 1992. godine . U organizaciji Povjereništva Srpske općine Novo Sarajevo , na čijem je čelu bio predsjednik Predsjedništva Republike Srpske dr. Dragan Đokanović , održana je Skupština Općine Srpsko Novo Sarajevo koju su činili odbornici srpske nacionalnosti Skupštine , predratne sarajevske općine , Novo Sarajevo . Pozvani vijećnici , izabrani su na višečlanačkim izborima 1990. godine , odabrali su ih općinski Izvršni odbor , a prvi predsjednik Izvršnog odbora postao je Branko Radan .

Građanski rat u Bosni i Heregovini završen je potpisivanjem Daytonskog sporazuma , 14. prosinca 1995. godine , kada je iscrpljenim akterima sukoba konačno data mogućnost da svoje međusobne nesuglasice rješavaju demokratskim putem

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]