Višegrad

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Višegrad. Za druga značenja, pogledajte Višegrad (razdvojba).
Višegrad
Grb općine Višegrad
BH municipality location Visegrad.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Višegrad
Načelnik Slaviša Mišković
Površina 48 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

21.199 (1991.)
?/km²

Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Višegrad leži na rijeci Drini, u prostranoj kotlini, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelomično od visokih klisura i planina.

Kapije Bosne: Višegrad
Višegradski most na početku 20. stoljeća

Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most s 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao "na Drini ćuprija" (roman Ive Andrića).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Višegrad

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Višegrad imala je 21.199 stanovnika, raspoređenih u 163 naselja.


Stanovništvo općine Višegrad
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 13.471 (63,54%) 14.397 (62,05%) 15.752 (62,04%)
Srbi 6.743 (31,80%) 7.648 (32,96%) 9.225 (36,33%)
Hrvati 32 (0,15%) 60 (0,25%) 68 (0,26%)
Jugoslaveni 319 (1,50%) 758 (3,26%) 141 (0,55%)
ostali i nepoznato 634 (3,37%) 338 (1,45%) 203 (0,79%)
ukupno 21.199 23.201 25.389

Višegrad (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Višegrad
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 3.463 (50,17%) 2.854 (47,66%) 2.429 (49,91%)
Srbi 2.619 (37,94%) 2.446 (40,84%) 2.141 (43,99%)
Hrvati 23 (0,33%) 52 (0,86%) 53 (1,08%)
Jugoslaveni 270 (3,91%) 518 (8,65%) 107 (2,19%)
ostali i nepoznato 527 (7,63%) 118 (1,97%) 136 (2,79%)
ukupno 6.902 5.988 4.866

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Ajdinovići, Babin Potok, Ban Polje, Barimo, Batkovica, Batkušići, Bijela, Biljezi, Bistrivode, Bjegovići, Bjeljajci, Blace, Blaž, Bodežnik, Bogdašići, Bogilice, Borovac, Brezje, Brodar, Bursići, Crijep, Crnčići, Crni Vrh, Čengići, Češalj, Ćaćice, Dobrunska Rijeka, Donja Brštanica, Donja Crnča, Donja Jagodina, Donja Lijeska, Donje Dubovo, Donje Štitarevo, Donje Vardište, Donji Dobrun, Donji Dubovik, Dragomilje, Drina, Drinsko, Drokan, Dubočica, Dušče, Džankići, Đipi, Đurevići, Faljenovići, Gazibare, Glogova, Gornja Brštanica, Gornja Crnča, Gornja Jagodina, Gornja Lijeska, Gornje Dubovo, Gornje Štitarevo, Gornji Dobrun, Gornji Dubovik, Granje, Greben, Hadrovići, Haluge, Hamzići, Han Brdo, Holijaci, Holijačka Luka, Hranjevac, Jablanica, Jarci, Jelačići, Jelašci, Jelići, Jezernice, Kabernik, Kamenica, Kapetanovići, Klašnik, Klisura, Kočarim, Kopito, Koritnik, Kosovo Polje, Kragujevac, Kuka, Kupusovići, Kurtalići, Kustur Polje, Lasci, Loznica, Macute, Madžarevići, Mala Gostilja, Mangalin Han, Masali, Međeđa, Međuselje, Menzilovići, Meremišlje, Miloševići, Mirlovići, Mramorice, Mušići, Nebogovine, Nezuci, Obravnje, Odžak, Okolišta, Okrugla, Omerovići, Oplave, Orahovci, Palež, Paočići, Pijavice, Podgorje, Poljanice, Polje, Povjestača, Pozderčići, Prelovo, Presjeka, Pretiša, Prisoje, Raonići, Repuševići, Resnik, Rijeka, Rodić Brdo, Rohci, Rujišta, Rutenovići, Rzav, Sase, Sendići, Smriječje, Staniševac, Stolac, Stražbenice, Šeganje, Šip, Šumice, Trševine, Tupeši, Turjak, Tusta Međ, Tvrtkovići, Ubava, Uništa, Ušće Lima, Veletovo, Velika Gostilja, Velje Polje, Velji Lug, Višegrad, Višegradska Banja, Vlahovići, Vodenice, Vučine, Zagorac, Zakrsnica, Zanožje, Zemljice, Zlatnik, Žagre i Žlijeb.

Turski popis stanovništva 1468./1469.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo Višegrada 1468./1469.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1468./1469. / 158 / / 820

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Rat u BiH[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pokolj u Višegradu
Tijekom rata u BiH, Višegrad je bio jedan od prvih gradova žrtava. U njemu su počinjeni masovna strijeljanja i progoni Bošnjaka.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Višegradski most[uredi VE | uredi]

Višegradsi most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen s dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča s natpisom stihotvorca Badija iz godine 1571. (kada je izgradnja mosta završena) o onome tko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu s desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta s dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.

Jedna od slavnijih južnoslavenskih legenda u stihovima pjevala se medju muslimanima u Višegradu o gradnji ovog mosta, a obilježuje se čestim narodnim mitom o ugradjivanju žive žrtve u kamen da bi velika građevina mogla opstati. Na ovu legendu aludira i Ivo Andrić u prvim poglavljima svojeg romana, a poznatiji njen refleks je srpska pjesma o "zidanju Skadra."

Znamenitosti u gradu[uredi VE | uredi]

Andrićgrad ili Kamengrad je grad, kulturni centar i vrsta etno sela, koji se nalazi na lokaciji Ušće na samom ušću rijeka Drine i Rzav u Višegradu, a idejni tvorac je redatelj Emir Kusturica.

Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim djelom na desnoj obali. Čaršija je jednim djelom u ravnici a jednim u obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog djela čaršije nalazi se usće rječice Rzav i Drine. Treba spomenuti i prelijepi “sportski centar” i restoran “Ušce” koji se nalaze u trokutu, koji prave ove dvije rijeke na mjestu gdje se spajaju. Ovdje su Višegrađani provodili prelijepe ljetne noći u šetnjama i kahvenisanjima. Zbog ovog usća, Višegrad je poznat i kao “varoš na vodi”. U trokutu između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije.

Na desnoj obali Rzava, preko puta sportskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla. Ovaj dio grada je izgrađen poslije drugog svjetskog rata. Tu je izgrađeno desetak višekatnica, dvije osnovne škole, Dom kulture i preko 300 stambenih zgrada. Odmah iza Nove mahale su naselja Kosovo Polje, Vučine, Glavica, Garče i Kalata.

U Garču je 1987 godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za promet, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda Gostilj, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između BiH i Srbije. Ova granica je utvrđena jos 1343. godine i ostala nepromjenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila poznata rakija "višegrađanka".

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]