Robovlasništvo

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Ropstvo)
Skoči na: orijentacija, traži
BrotherSlave.jpg

Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su Sumerani, Egipćani, stari Grci i Rimljani držali robove. U 15. stoljeću počela se razvijati velika trgovina robljem kad su Europljani počeli prodavati uhvaćene Afrikance i na tome zarađivali te ih brodovima preko oceana prevozili kao radnu snagu u europske kolonije. Ta trgovina ljudima trajala je do 19. stoljeća i znatno utjecala na afričke i američke kulture. Danas je ropstvo zakonom zabranjeno iako još uvijek postoji u nekim dijelovima svijeta.

Postanak i razvoj[uredi VE | uredi]

Robovsko društveno uređenje počinje raspadom prvobitne zajednice, na prijelazu iz četvrtog u treće tisućljeće pr. Kr., a završava nastankom feudalizma u petom stoljeću. U razdoblju koje je trajalo gotovo 4 000 godina nastale su velike promjene u ljudskom društvu, da se ni današnji odnosi među ljudima ne mogu razumjeti bez poznavanja robovlasništva. Nastajanju ovog društva prethodile su promjene u prvobitnoj zajednici. Pojedinci se počinju izdvajati te se počinje proizvoditi više nego je potrebno za goli opstanak. Čovjek počinje izrabljivati drugog čovjeka. Pojedinci ne moraju ni raditi, ni proizvoditi, ali sudjeluju u raspodjeli dobara. Nema više izbora poglavara, već to postaje nasljedno pravo. Obitelji počinju živjeti na teškom radu robova koji nemaju nikakva prava i daje im se tek potrebno za život. U antičkim vremenima, ropstvo je svoj vrhunac dostiglo u grčkom svijetu i Rimskom Carstvu. Robovi su izrađivali najveći dio proizvoda, a paralelno su radili i u kući i na zemlji. Nisu imali gotovo nikakva prava, no neki su stekli slobodu pa čak i visok društveni položaj.

Trgovina robljem[uredi VE | uredi]

Trgovina robljem

Afroeuropsku trgovinu robljem započeli su Portugalci oko 1440. godine, no, svoj vrhunac dostigla je pod vodstvom Engleza koji su brodovima prevozili preko Atlantskog oceana golem broj Afrikanaca kao robovsku snagu na plantažama pamuka i duhana u njihovim američkim kolonijama. Više od sedam milijuna Afrikanaca, prevezeno je od Afrike da bi u Americi živjeli u bijedi i siromaštvu. Ta je trgovina donosila veliku dobit europskim i afričkim trgovcima, a uništila je nekoliko afričkih kraljevstva. Ujedno je izmijenila stanovništvo u Amerikama; početkom 19. stoljeća polovica brazilskog stanovništva bila je afričkog podrijetla.

  • Trgovci

Trgovci iz engleskih luka plovili su u zapadnu Afriku i razmjenjivali robu za Afrikance koji su bili uhvaćeni i dovedeni do obale. Robovi su se žigosali poput stoke te brodovima prevozili u Ameriku.

  • Brodovi za prijevoz robova

Između 1701. i 1810. više od milijun Afrikanaca umrlo je od gušenja, bolesti ili izgladnjelosti na putovanju preko Atlantika koje je trajalo i do deset tjedana. Robovi su bili okovani lancima kako ne bi skočili preko palube zato što je gubitak roba značio gubitak dobiti. Radi prijevoza robova su čak bili građeni i posebni brodovi.

  • Sajmišta

U Amerikama su, na sajmištima robova, trgovci na dražbama prodavali Afrikance vlasnicima plantaža. Trgovcima i kupcima Afrikanci više nisu bili ljudi, već imovina. Obitelji robova su se obično razdvajale zauvijek.

Robovlasništvo na plantažama[uredi VE | uredi]

Robovi su po cijele dane naporno radili na plantažama na jugu Sjedinjenih Država ili su radili u kućama kuhajući i čisteći. Stanovali su u kolibama i spavali na podnim prostirkama. Crnci nisu imali nikakva prava; bili su imovina vlasnika plantaža. Zbog takvog ugnjetavanja, izbilo je više od 250 robovskih pobuna.

  • Abolicionisti

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Abolicionisti
Krajem 18. stoljeća počeli su se javljati engleski i američki pokreti za ukidanje ropstva. Čiča Tomina koliba (1851.) spisateljice Harriet Beecher Stowe bio je antirobovski roman. Godine 1833. Velika Britanija je prestala s trgovinom robovima, no, ropstvo se nastavilo u Sjedinjenim Državama, naročito na Jugu, sve do okončanja Građanskog rata 1865. godine.

  • Harriet Tubman

Rođena u robovskom Marylandu, SAD, Harriet Tubman (1820.-1913.) pobjegla je 1844. Nakon toga, a uz njenu pomoć, slobode se dočepalo 300-tinjak robova i to tajnim putem od Juga prema Sjeveru, poznatim kao "podzemna željeznica". Tijekom Građanskog rata Tubman je kao bolničarka i uhoda radila za Sjever.

Kronološki prikaz važnijih zbivanja[uredi VE | uredi]

Cicatrices de flagellation sur un esclave.jpg
Godina Povijesna zbivanja
539. pr. Kr. Perzijski vladar Kir Veliki zaposjeda Babilon, oslobađa Židove iz ropstva i donosi prvu povelju o ljudskim pravima (Kirov cilindar)
73.-71.pr. Kr. Spartak predvodi ustanak robova u Rimskom Carstvu. Nakon ugušenja ustanka, na križ je pribijeno 6000 robova.
oko 1100. Arapski trgovci šalju zapadnoafričke robove u Aziju i Arabiju.
27. siječnja 1416. Dubrovačka Republika prva u Europi zabranjuje trgovinu ljudima i ropstvo.
1619. Prvi brodovi s robovima stižu u Virginiu.
1780. - 1786. Neke države u SAD-u donose zakone o oslobađenju robova.
1820. SAD donosi zakon kojim se prekomorska trgovina robljem tj. prijevoz roblja brodovima proglašava piratstvom, te se u skladu s time jednako i kažnjava, tj. vješanjem.
1831. Nat Turner predvodi ustanak robova u Virginiji, SAD. Svi sudionici su obješeni. Robovskim kodeksom zabranjeno je opismenjavanje.
1833. Britanci ukidaju trgovinu robljem.
1857. Slučaj Dreda Scotta. Vrhovni sud SAD-a donosi presudu da Afroamerikanci nisu građani.
1863. Proglasom o oslobađanju oslobođeni su robovi u južnim državama SAD-a. Proglas nije imao utjecaja do 1865. god. tj. završetka američkog građanskog rata
1865. Ukinuto ropstvo u SAD-u.
1948. Ujedinjeni narodi donose Deklaraciju o ljudskim pravima kojom se zabranjuje ropstvo i trgovina ljudima.
1981. Mauretanija ukida ropstvo kao posljednja država svijeta.
danas Ropstvo i dalje postoji u ruralnim dijelovima subsaharske Afrike.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Robovlasništvo