Sestre Naše Gospe
Sestre Naše Gospe su rimokatolička ženska kongregacija.[1]
Osnovao ju je u Francuskoj Sv. Petar Fourier 1597. godine zajedno s bl. Majkom Alix le Clerc kao Kongregaciju Naše Gospe – Kanonikinje svetog Augustina. Ova se redovnička družba posvetila siromašnim djevojčicama i djevojkama, učeći ih čitati, pisati, računati, crtati, pjevati i plesati, tumačeći im temelje kršćanskog nauka, čestitog života i kućne higijene. Konstitucije sv. Augustina se nalaze u u temelju Konstitucija ove družbe. U Hrvata se Sestre Naše Gospe prvo javljaju u Subotici 1930. godine kao samostalna redovnička ustanova, a vodila ju je s. Marija Anunciata Kopunović uz pomoć biskupa Lajče Budanovića. Ondje su vodili odgojnu karizmu sestara Naše Gospe za hrvatske djevojčice. Političke okolnosti prije drugog svjetskog rata ih dovode do zaključka da bi upravu trebalo prenijeti u Hrvatsku, u Zagreb. Ususret im je izašao bl. kardinal Alojzije Stepinac. 1941. je godine Kuća Matica iz Subotice prenešena u Zagreb. Nakon završetka rata su sestre ove kongregacije radile u školama i odgojnim ustanovama. Uskoro im je jugokomunistički režim onemogućio taj rad, pa su rad preusmjerile na crkvenu glazbu i odgojni rad u župama, gdje su radile u u župnom vjeronauku, vodile crkvene zborove i župna domaćinstva, a u odgoju župljana su se usmjerila na cjeloviti odgoj osobe, od vrtića do visokoškolskih ustanova.
Svetci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: sv. Petar Fourer (1565.-1640.), bl. Alix le Clerc (1576.-1622.), bl. Terezija Gerhardinger (1797.-1879.), Marija Terezija Franz (1825.-1911.) i Marija Roza Anuncijata Kopunović (1887.-1956.).
Literatura [uredi]
Nedovršeni članak Sestre Naše Gospe koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
