Suradnik:Vstoiljkovic/vježbanje

Izvor: Wikipedija


Vstoiljkovic/vježbanje
Vstoiljkovic/vježbanje
 Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika. (Rasprava)
Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.
Zaklada ERSTE



TipAustrijska privatna zaklada
Godina osnivanja2003
Sjedište Austrija, Beč
PorjekloPravni nasljednik Prve austrijske štedionice (Erste oesterreichische Spar-Casse), osnovane 1819.
RegijaSrednja, istočna i jugoistočna Europa
Fokus poslovanjaDruštveni razvitak, kultura, europske integracije
Metodologija radaFinanciranje operativnog poslovanja i obezbjeđivanje besprovratne novčane pomoći (donacija)
PrihodNajveći pojedinačni dioničar Erste Group Bank AG
Broj zaposlenihPreko 30
Web stranicewww.erstestiftung.org

Zaklada ERSTE (njemački: DIE ERSTE österreichische Spar-Casse Privatstiftung ili ERSTE Stiftung) je zaklada najveće austrijske štedionice. Nastala je 2003. godine, na temeljima Prve austrijske štedionice (njemački: Erste Oesterreichische Spar-Casse), koja je osnovana 1819. godine. Kao zaklada privatne austrijske štedionice, posvećena je općoj dobrobiti društva. Pored toga, ima i posebnu ulogu kao najveći pojedinačni dioničar Erste Grupe. Zaklada ERSTE koristi dobit od svojih dionica da bi podržala razvitak društva u središnjoj i jugoistočnoj Europi.

Misija Zaklade[uredi | uredi kôd]

Zaklada ERSTE je aktivna u centralnoj i jugoistočnoj Europi. Njena misija je zasnovana na ideji štedionice iz XIX stoljeća. Ona podržava društveni angažman i aktivizam civilnog društva; teži udruživanju ljudi i prijenosu znanja o skorašnjoj povijesti regije koja je pretrpjela dramatične promjene od 1989. godine. Kao aktivna zaklada, razvija vlastite projekte u okviru tri programa: društveni razvitak, kultura i Europa.

Programi[uredi | uredi kôd]

Društveni razvoj[uredi | uredi kôd]

Zaklada podržava razvitak pravednijih, snažnijih društava, u kojima se nitko neće osjećati zanemarenim. Iz tog razloga je razvila dvije komplementarne strategije društvenog sudjelovanja: integraciju pojedinaca i grupa koje žive na marginama društva i traganje za načinima za ostvarivanje društvenih promjena. Aktivnostima Zaklade se stvaraju podjednake mogućnosti za ljude koji žive u teškim društvenim uvjetima i situacijama koje zahtjevaju neodgodivu pomoć, kada se radi o obrazovanju i društvenom sudjelovanju.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Program koji se bavi kulturom uglavnom je aktivan na međunarodnim, regionalnim projektima, obuhvaćajući istraživanja koja se fokusiraju na vizualne umjetnosti od 1960-ih godina do danas. Kultura se smatra pokretačkom snagom demokratskog društva, zahvaljujući svojoj sposobnosti da stvara veze između različitih jezičnih i zemljopisnih regija. Rad sa različitim umjetničkim strategijama stvara polje za eksperimentiranje na temu utopija i za prijedloge izvan granica ostvarivosti svakodnevne politike, kao i za istraživanje mogućnosti različitih umjetničkih pristupa. Zahvaljujući tome, kulturni program promovira neovisne projekte i one koji se svrstavaju u područje kulture, pružajući im podršku u resursima i kroz prekogranične kontakte koji se odvijaju preko državnih institucija, kako bi se zaustavio takozvani odljev mozgova.

Europa[uredi | uredi kôd]

Zaklada promovira proces europske integracije pružajući platformu za razmjenu ideja, znanja i inicijativa. Europljani se ohrabruju da žive u skladu sa zajedničkim vrijednostima, da slobodno razmjenjuju ideje, zajedno rade i uče jedni od drugih. Projekti se uglavnom bave uspostavljanjem žive kulture dijaloga. U okruženju u kome se inzistira na međusobnim razlikama, ljudima treba omogućiti da iskuse solidarnost, povezanost i suradnju. Projekti anticipiraju realnost ujedinjene Europe i prenose potencijal zajednice, posebno u onim zemljama u kojima, u ovom trenutku, još uvijek nije omogućeno provođenje programa EU. U središtu pažnje su rad sa mladim ljudima, programi za novinare i debate o budućnosti Europe.

Projekti (primjeri)[uredi | uredi kôd]

  • Akademija centralnoeuropskih škola (aces) – prekogranična školska mreža u 15 zemalja centralne i jugoistočne Europe, stvorena radi boljeg razumijevanja europskih vrijednosti i smanjenja predrasuda među mladima.
  • Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost – Stipendije za novinare iz devet balkanskih zemalja, u suradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) i Zakladom Robert Bosch, dodjeljuju se u cilju jačanja demokracije i slobode govora kroz kvalitetno novinarstvo u medijima.
  • Stipendije Zaklade ERSTE za društveno istraživanje – deset istočnoeuropskih znanstvenika svake godine dobiva stipendiju za detaljnija istraživanja socioloških, demografskih ili društveno-političkih tema u okviru europskog konteksta.
  • Gender Check. Femininost i maskulinost u umjetnosti istočne Europe – prva izložba koja je bila posvećena temi rodnih uloga, ponudivši reprezentativni pregled umjetnosti istočne Europe od 1960-ih. Dvadeset i pet kustosa iz 24 zemlje je surađivalo na pripremi izložbe u Muzeju moderne umjetnosti u Beču, na kojoj je prikazano preko 400 radova više od 200 umjetnika. Izložba je prikazana i u Nacionalnoj galeriji Zaketa u Varšavi.
  • Komenský Fond – nazvan po češkom renesansnom pedagogu Janu Komenskom, fond je nastao u saradnji Caritasa Austrija i Zaklade ERSTE, osnovan u devet zemalja, u cilju podrške smanjenju siromaštva kroz obrazovanje, posebno za djecu u romskim zajednicama.
  • PATERNS Lectures – ovom serijom predavanja se podržava razvoj novih sveučilišnih kolegija u centralnoj i jugoistočnoj Europi, u području povijesti umjetnosti, teorije kulture i kulturalnih studija. Podržavaju se međunarodne studijske posjete predavača i potiče se međunarodna akademska razmjena kroz mogućnost organiziranja gostujućih predavanja.
  • tranzit.org – nezavisna tranzitna mreža koja djeluje u Austriji, Češkoj Republici, Mađarskoj i Slovačkoj Republici. Svaka lokalna jedinica Tranzita ima svoj autonomni način rada, surađujući na nekoliko umjetničkih projekata i organizujući predavanja, predstave, diskusije, publikacije, izložbe i istraživanja. Tijekom 2010. godine, tim Tranzita je bio jedan od tri tima kustosa za bijenale europske umjetnosti Manifesta 8, koji je održan u španjolskom gradu Murciji.

Social banking i financijsko uključivanje[uredi | uredi kôd]

Budući da predstavlja zakladu štedionice, Zaklada ERSTE je posvećena ideji društvene štedionice iz XIX stoljeća. Stoga takozvano društveno bankarstvo (social banking) i financijsko uključivanje inkluzija predstavljaju ključne teme u okviru programa pod nazivom Društveni razvoj. Najpoznatiji projekti iz ovog područja su:

  • Die Zweite Sparkasse (Druga štedionica) – banka za ljude koji ne mogu dobiti račun ni u jednoj drugoj banci
  • good.bee – organizacija Erste Grupe i Zaklade ERSTE za mikrokreditiranje i društveno poduzetništvo
  • Turneja društvenog poduzetništva 2010 – turneja i radionice održane po europskim gradovima, u cilju promoviranja društvenog poduzetništva u istočnoj Europi, čiji je pokretač Mohammad Yunus.

Nagrade[uredi | uredi kôd]

Nagrada ERSTE zaklade za društvenu integraciju[uredi | uredi kôd]

Svake druge godine, počevši od 2007. godine, Nagrada Zaklade ERSTE za društvenu integraciju se dodjeljuje za projekte koji uspješno potiču društvenu integraciju ljudi u lokalnim zajednicama. Tijekom javnog natječaja, bira se 30 pobjednika među približno 1000 prijavljenih projekata iz 12 zemalja (natječaj iz 2011. godine) koji dobivaju novčane nagrade u ukupnom iznosu od 610.000 eura. Pored toga, nevladinim organizacijama koje dobiju javno priznanje pruža se besplatna PR podrška za rad na projektima, kao i pristup međunarodnoj mreži NVO. Ceremonije dodjele nagrade su do sada održane u Ljubljani (2007), Bukureštu (2009) i Pragu (2011).

Nagrada za kulturu i teoriju “Igor Zabel”[uredi | uredi kôd]

Zaklada ERSTE je 2008. godine ustanovila Nagradu za kulturu i teoriju "Igor Zabel". Na ovaj način se podržava djelovanje povjesničara umjetnosti i teoretičara u regiji centralne i istočne Europe i predstavljaju se saznanja o umjetnosti i kulturi kroz poticanje sakupljanja i razmjene znanja u području kulture između 'istoka' i 'zapada'. Nagrada je nazvana po slovenskom autoru, umjetničkom kritičaru i kustosu, Igoru Zabelu (1958.–2005.), višem kustosu Moderne galerije iz Ljubljane, koji je bio zaslužan za uspostavljanje kulturnih veza između istočne i zapadne Europe.

Suradnja sa drugim zakladama na međunarodnim projektima[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Korijeni Zaklade sežu do XIX stoljeća. Prva austrijska štedionica “Erste österreichische Spar-Casse” je osnovana 1819. godine.[1] Kao rezultat amandmana na austrijski Zakon o štedionicama, “Erste österreichische Spar-Casse”je 1993. godine podjeljena na operativnu banku (Erste Bank AG) i holding kompaniju (DIE ERSTE österreichische Spar-CasseAnteilsverwaltungssparkasse, skraćeno: AVS). Erste Banka, spojena sa Giro Credit Bank AG der Sparkassen, je izašla na burzu 1997. godine i na taj način je AVS postala najveći dioničar kompanije koja je od tada listirana na Bečkoj burzi. AVS je 2003. godine formalno transformirana u DIE ERSTE österreichische Spar-Casse Privatstiftung, skraćeno: ERSTE Stiftung (Zaklada ERSTE), koja je nakon dvije godine započela sa radom.

Prvi veliki projekt je uključio Zweite Wiener Vereins-Sparcasse, odnosno Zweite Sparkasse, koja je osnovana 2006. godine i mrežu Akademije centralnoeuropskih škola (aces), koja je osnovana iste godine. U 2007. godini je održana prva dodjela Nagrade Zaklade ERSTE za društvenu integraciju u Ljubljani i otvaranje prvog natječaja za Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost. Nagrada za kulturu i teoriju "Igor Zabel" i osnivanje organizacije good.bee su uslijedili 2008. godine. U 2009. godini televizijske stanice ORF i 3sat su prve emitirale dokumentarnu TV seriju "Balkan Ekspres (Povratak u Europu)", a Nagrada Zaklade ERSTE za društvenu integraciju je dodijeljena drugi put, na ceremoniji održanoj u Bukureštu. Najveći dosadašnji projekt iz područja kulture je predstavljala izložba (Gender Check), otvorena u bečkom muzeju MUMOK, 2010. godine. Iste godine, Turneja društvenog poduzetništva sa Mohammadom Yunusom je obišla šest istočnoeuropskih zemalja, sa ciljem da predstavi koncept društvenog podzetništva kao oblik održive privredne aktivnosti, u Beču, Bratislavi, Budimpešti, Pragu, Bukureštu i Beogradu. Iste godine, Nagrada za kulturu i teoriju "Igor Zabel" je dodjeljena poljskom povjesničaru kulture, Pjotru Pjotrovskom, u Barceloni. U 2011. godini, Nagrada Zaklade ERSTE za društvenu integraciju, u svom trećem ciklusu, bila je dodjeljena u Pragu za 34 projekta iz 12 zemalja.

Pravni status[uredi | uredi kôd]

Zaklada ERSTE je zaklada privatne štedionice, kao što je definirano austrijskim Zakonom o štedionicama.

Odbori[uredi | uredi kôd]

Organe Zaklade čine Upravni odbor, Nadzorni odbori Asocijacija. Asocijacija privatnih štedionica, osnovana 1819. godine, koja ima više od 100 članova, bira članove Nadzornog odbora i imenuje predsjednika odbora. Nadzorni odbor imenuje članove Upravnog odbora i kontrolira rad uprave Zaklade. Upravni odbor rukovodi radom Zaklade i odlučuje o raspodjeli sredstava za financiranje projekata, uz pomoć Savjetodavnog odbora koji je sastavljen od međunarodnih stručnjaka.

Članovi Nadzornog odbora[uredi | uredi kôd]

  • Georg Winckler - predsjedavajući
  • Dietrich Blahut
  • Maximilian Hardegg
  • Bernhard Kainz
  • Heinz Kessler
  • Friedrich Lackner
  • Peter Mitterbauer
  • Johanna Rachinger

Članovi Upravnog odbora[uredi | uredi kôd]

  • Andreas Treichl - predsjedavajući
  • Rupert Dollinger
  • Doraja Eberle
  • Boris Marte
  • Richard Wolf

Članovi Savetodavnog odbora[uredi | uredi kôd]

Zaposleni, budžet i projekti[uredi | uredi kôd]

Zaklada ERSTE u 2012. godini ima približno 35 zaposlenih. Zaklada je za financiranje projekata odobrila sredstva u ukupnom iznosu od 40 milijuna eura, u periodu od svog osnivanja 2003. godine do kraja 2010. godine.[2] Tijekom ovog perioda, ukupan broj projekata koji je Zaklada ERSTE provela i/ili podržala je 548, a od toga je 110 bilo prijavljeno na natječajima. Približno 80 posto godišnjeg budžeta Zaklade ERSTE se ulaže u projekte koji su započeti u okviru tri programa: Društveni razvoj, Kultura i Europa. Preostalih 20 posto sredstava čine donacije odobrene neprofitnim organizacijama, za financiranje njihovih projekata.[3]

Članstvo u krovnim organizacijama[uredi | uredi kôd]

  • Centar europskih zaklada (European Foundation Centre- EFC)[4]
  • Mreža europskih zaklada (Network of European Foundations - NEF)[5]
  • Udruženje austrijskih privatnih zaklada (Verband österreichischer Privatstiftungen - VÖP)

Biblioteka Zaklade ERSTE[uredi | uredi kôd]

Osnovana 2007. godine, Biblioteka Zaklade ERSTE sakuplja literaturu izdatu mahom na engleskom i njemačkom jeziku. Sadrži približno 5000 naslova i 35 periodičnih časopisa (2012). Teme obuhvaćaju područja umjetnosti, teorije medija i povijesti, manjina i rodne ravnopravnosti, teorije kulture i kulturne politike, ekonomskog i političkog razvoja, društvenog poduzetništva i bankarstva, inovacija u zakladama, filantropije, demografije, migracija, obrazovanja i sjećanja. Zemljopisno, zbirka je usredotočena na regiju središnje i jugoistočne Europe. Biblioteka je otvorena za javnost. Zbirka se može pogledati u prostorijama Zaklade, u zakazanom terminu.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ {C. Rapp, N. Rapp-Wimberger: Arbeite, Sammle, Vermehre. Von der ersten Oesterreichischen Spar-Casse zur Erste Bank. Christian Brandstätter Verlag, Vienna 2005, p. 7.}
  2. ↑ "Annual reports and fact sheet on the homepage"
  3. ↑ "Annual reports of the Foundation"
  4. ↑ "European Foundation Centre"
  5. ↑ "Network of European Fondations"

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Vstoiljkovic/vježbanje&oldid=6846226"