Able Archer 83

Izvor: Wikipedija

Able Archer 83 (hrv: Spremni strijelac '83), bila je vojna vježba NATO saveza održana od 7. do 11. studenog 1983. godine u kojoj su bile simulirane kontrolne procedure za upotrebu konvencionalnih oružja i oružja za masovno uništenje.[1] Zbog nezgodnih okolnosti u kojima se vježba odigrala, neki ju smatraju jednim od trenutaka hladnog rata u kojima je nuklearni sukob zamalo izbjegnut.[2][3][4][5]

Kontekst[uredi | uredi kôd]

Početkom osamdesetih godina na čelo SAD-a dolazi Ronald Reagan koji je zagovarao tvrdu politiku prema Sovjetskom savezu, čija se znakovitost iščitavala iz njegovog govora u kojem je SSSR nazvao: "carstvom zla".[6] 1982. godine umire Leonid Brežnjev a na čelu SSSR-a ga zamjenjuje tvrdolinijaški bivši šef KGB-a Jurij Andropov. U rujnu 1983. Sovjeti su greškom srušili korejski putnički zrakoplov KAL-007, što je izazvalo zgražanje na zapadu.[1] Ovakve okolnosti dovele su do toga da dvije strane prestale međusobno komunicirati što je ostavilo prostor za pojavu nezgodnih interpretacija pri tumačenju suparničkih poteza.

Operacija Ryan[uredi | uredi kôd]

Kao odgovor na nove okolnosti, Andropov je 1981. dao pokrenuti Operaciju Ryan (hrv: Operacija raketno-nuklearni napad) u kojoj su sovjetski agenti diljem svijeta trebali prikupljati podatke o mogućem napadu na SSSR. Prema pisanju povjesničara Tvrtka Jakovine: "cijela [sovjetska] politika se bavila paranoidnom interpretacijom Reaganovih poteza, pri čemu agenti nisu zazirali ni od laži i krivih informacija".[2]

Stanislav Petrov i lažna uzbuna iz rujna 1983[uredi | uredi kôd]

U takvoj atmosferi paranoje, 26. rujna 1983. u sovjetskom postrojenju za rano uzbunjivanje Serpukhov-15 nadomak Moskve upalio se alarm koji je označavao da je iz Amerike lansirano 5 interkontinentalnih balističkih projektila Minuteman. Nakon pregledavanja satelitskih snimki osoblje nije bilo potpuno sigurno jesi li projektili lansirani ili ne. Pukovnik Stanislav Petrov, koji je tada bio na smjeni, po proceduri je trebao obavijestiti državni vrh kako bi Andropov donio odluku o uzvratnom udaru. Petrov je prosudio da je riječ o grešci sustava zaključivši da u slučaju stvarnog napada ne bi bilo lansirano samo 5 projektila, već čitava salva. Iako se pokazalo da je bio u pravu, Petrov je kasnije smijenjen jer navodno nije zapisao u dnevnik što se dogodilo. Sisteme za uzbunjivanje je, čini se, upalio odraz sunca koji se od oblaka odbio u satelit.[7]

Scenarij vježbe[uredi | uredi kôd]

Scenarij vježbe Able Archer 83 zamišljao je napad tzv. "narančastih snaga" koje su zapravo simbolizirale snage Varšavskog pakta - na Jugoslaviju, zbog političkih nemira u toj zemlji. "Plave snage" (NATO), su potom branile svoje saveznike, a narančaste snage su nastavile napadati ofenzivom na Finsku, Norvešku i Grčku. Zbog eskalacije sukoba, došlo je do uporabe kemijskih te potom nuklearnih oružja. Plave snage u vježbi su se trebale kretati kroz Europu koristeći kriptirane komunikacijske sustave za koordinaciju.[5]

Sovjetski je vrh u jednom trenutku smatrao da je vježba krinka za stvarni napad pa su letjelice s nuklearnim kapacitetima u Njemačkoj Demokratskoj Republici i Poljskoj stavljene u stanje pripravnosti.[2] Sovjetska mornarica pokrenula je manevre u Norveškom moru, najavljen je kraj moratorija na rakete SS-20 a sovjetski nosači helikoptera poslani su prema Kubi.[2] Do kraja vježbe nisu se dogodili nikakvi incidenti, pa je vježba mirno završena 11. studenog 1983.,[4] ali, prema povjesničaru Jakovini, nakon razdoblja Detanta ponovno se obnovio period u kojem je bilo prisutno stanje ratne psihoze.[2] Zapadne službe informacije o razini paranoje u SSSR-u dobile su tek kasnije od KGB-ova londonskog dvostrukog agenta iz Olega Gordievskog koji je prešao na suprotnu stranu.[8]

U popularnoj kulturi[uredi | uredi kôd]

Dokumentarni film "1983: The Brink of Apocalypse" (hrv: 1983: Na rubu apokalipse), iz 2007. godine u produkciji britanske televizijske kuće Channel 4 bavi se događajima vezanim uz Able Archer 83.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Nuclear Close Calls: Able Archer 83. Pristupljeno 9. ožujka 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. a b c d e Jakovina, Tvrtko. SVIJET NA RUBU NUKLEARNOG RATA: NATO je vježbao obranu Jugoslavije, a Rusi su podigli avione s A-bombama - Jutarnji List. Pristupljeno 9. ožujka 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Deklasificirani obavještajni izvještaj iz 1990. otkriva da je čovječanstvo bilo na rubu Trećeg svjetskog rata. 29. listopada 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. srpnja 2016. Pristupljeno 9. ožujka 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. a b 7 situacija u kojima je umalo došlo do rata između SAD-a i Rusije. Pristupljeno 9. ožujka 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. a b Jamie Doward. 2. studenoga 2013. How a Nato war game took the world to brink of nuclear disaster. The Observer (engleski). 0029-7712. Pristupljeno 9. ožujka 2019.
  6. Umro Ronald Reagan. Pristupljeno 9. ožujka 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. Sewell Chan. 18. rujna 2017. Stanislav Petrov, Soviet Officer Who Helped Avert Nuclear War, Is Dead at 77. The New York Times (engleski). 0362-4331. Pristupljeno 10. ožujka 2019.
  8. TBT News. The Brussels Times - Able Archer: How a little-known war game played by NATO officials may well have brought us close to nuclear apocalypse in November 1983 (engleski). Pristupljeno 10. ožujka 2019.